‘Inisititiuti
Vahe 1: Kimuʻa ʻi Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí


“Lēsoni 1: Kimuʻa ʻi Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 1,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó

Lēsoni  1

Kimuʻa ʻi Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Naʻe fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí Hono Siasí lolotonga ʻEne ngāue ʻi he matelié. Hili e pekia mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, naʻe hokohoko atu hono tataki ʻe he kau ʻAposetoló e Siasí ʻo fakafou ʻi he fakahā. Ka neongo ia, ʻi he taimi naʻe tāmateʻi ai e Kau ʻAposetoló, naʻe mole mei he māmaní e ngaahi kī mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea naʻe liliu mo fakakeheʻi e ngaahi akonaki totonu ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Kau ʻAposetoló. Naʻe iku e ngaahi meʻa ko ʻení ki ha vahaʻa taimi naʻe ui ko e Hē Fakaʻaufuli Meí he Moʻoní, ko ha taimi naʻe mole ai mei he māmaní e Siasi ʻo Kalaisí mo e mafai ke puleʻi ʻaki iá (vakai, “Apostasy,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org). Lolotonga e Hē Fakaʻaufuli Meí he Moʻoní, naʻe teuteu ʻe he ʻEikí ha founga ke toe fakafoki mai ai Hono Siasí ʻo fakafou he ngaahi meʻa hangē ko e Fakaakeake ʻa ʻIulopé, ko e Fakalelei-Lotu Palotisaní, ko hono liliu ʻo e Tohi Tapú ki he lea faka-Pilitāniá mo e ngaahi lea fakafonua kehé, pea mo hono fokotuʻu ʻo e tauʻatāina fakalotú ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻi hono Konisitūtoné. Naʻe fānauʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi ha taimi mo ha feituʻu naʻe malava ke ohi hake ai ia ʻe he ʻEikí ko e Palōfita ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí. Naʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke fakakakato Hono ngaahi taumuʻa fakalangí ʻi hono fakafoki mai ʻEne ongoongoleleí mo e Siasí ki he māmaní.

ʻI he laine ʻo e 1450Naʻe faʻu ai ʻe he tangata foʻu-ilo-foʻou Siamane ko Siohānesi Kutenipeki ʻa e mataʻi taipe fetongitongi ki he pākí, ʻo lava ai ke maʻu ʻe he kakaí e ngaahi tohí—kau ai e Tohi Tapú.

1500–1611Naʻe kamata ai hono maʻu ʻe he kakaí e ngaahi liliu ʻo e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá mo e ngaahi lea fakafonua kehekehé.

1517–64Naʻe feinga ai ʻa Mātini Lūtelo mo ha niʻihi kehe ʻi ʻIulope ke fakahoko ha liliu fakalotu.

1620–1750Naʻe hikifonua ai ha kau Palotisani ʻIulope tokolahi ki ʻAmelika Tokelau ke nau tauʻatāina ki heʻenau tui fakalotú.

1787–91Naʻe fokotuʻu ai ʻa e tauʻatāina ʻo e tui fakalotú ʻi he Konisitūtone ʻo e ʻIunaiteti Siteití.

1805Naʻe fānauʻi ai ʻa Siosefa Sāmita  ko e Siʻí ʻi Seiloni, Veamoni.

Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻaho ʻe niʻihi ko ha fakafuofua pē ia.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻOku teuteu ʻe he ʻOtuá ʻa e founga ki hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Lounolo A. Lasipeeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Lounolo A. Lasipeeni

“Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele: … ‘ʻOku ʻikai fakahoko “noa pē” [ʻe he ʻOtuá] ha ngaahi meʻa ka … ʻi he “palani fakalangi”’ [Neal A. Maxwell, “Brim with Joy” (Brigham Young University devotional, Jan. 23, 1996), 2, speeches.byu.edu]. …

“ʻOku hoko ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi he ongoongoleleí mo e Siasí, ke ne ʻunuakiʻi ai kimuʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. ʻOku ʻikai ke nau hoko noa pē ka ʻi he palani ʻa e ʻOtuá” (Lounolo A. Lasipeeni, “{28}ʻI he Palani Fakalangi,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 55).

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo ha ngaahi meʻa ʻe ala pehē ʻe ha niʻihi ne hoko noa pē ka ʻokú ke tui koe naʻe hoko ʻi he palani fakalangi?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní ʻokú ne fakatātaaʻi ʻe toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hono paotoloaki ʻEne ngāué ʻi he māmaní pea ʻi he moʻui ʻo ʻEne fānaú.

ʻĪmisi
Ko hono fakanofo ʻe Sīsū Kalaisi e Kau ʻAposetoló

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e Fakamoʻuí ʻokú Ne fakanofo ʻEne Kau ʻAposetoló. Fakamanatu ki he kau akó lolotonga e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he matelié, naʻá Ne ui ha Kau ʻAposetolo, foaki kiate kinautolu e mafai mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo fokotuʻu Hono Siasí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatalaʻi fakanounou ʻa e founga ne tupu ai e hē fakaʻaufuli e Siasi ʻo e ʻEikí mei he moʻoní. (Kapau ʻe lava, tokoni ke mahino ki he kau akó, kimuʻa pea ʻi he “hili e pekia ʻa e Fakamoʻuí pea mo ʻEne kau ʻAposetoló, naʻe hanga ʻe he tangatá ʻo fakakeheʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea nau fai ha ngaahi liliu taʻe fakamafaiʻi ki he ngaahi fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí pea mo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Koeʻuhí ko e lahi ko ʻeni e mafola ʻa e hē mei he moʻoní, naʻe ʻave ai ʻe he ʻEikí ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he māmaní” [“Apostasy,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org].)

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e mahino naʻe hoko ʻa e hē mei he moʻoní ke mahino lelei ange ai kiate kitautolu ʻa e fie maʻu ko ia ke fakahoko hono toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí?

Fakamahinoʻi ange lolotonga e vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e mafola ʻa e hē mei he moʻoní, naʻe hokohoko atu hono ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú ʻo fakafou he Maama ʻa Kalaisí mo e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, TF 84:46; vakai foki, “Statement of the First Presidency regarding God’s Love for All Mankind,” Feb. 15, 1978). Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻe he fakahinohino fakalangi ko ʻení ha niʻihi fakafoʻituitui ke nau tokoni hono fakahoko e ngaahi meʻa mo e liliu mahuʻinga naʻá ne teuteuʻi ʻa e māmaní ki hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Vahevahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi hoa pe fanga kiʻi kulupu iiki, pea ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e lauʻipepa tufa ko ʻení, “Ko e Fakaakeaké mo e Liliú.” Kole ki he kau akó ke nau laʻu leʻolahi ʻa e lauʻipepa tufá ʻi heʻenau ngaahi kulupú, ʻo kumi ha ngaahi sīpinga ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui mo ha ngaahi meʻa naʻe ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻOtuá, ʻa ia naʻe tokoni ki hono teuteu ʻa e hala ki hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

Ko e Fakaakeaké mo e Liliú

ʻĪmisi
Lōpeti D. Heili

“Ko e fuofua sitepu ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻa hono fakaʻatā ko ia ke tau maʻu ʻa e folofolá mo hono tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau ako hono lau kinautolú. Ko e angamahení naʻe hiki e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Hepeluú mo e faka-Kalisí, ko ha ongo lea fakafonua naʻe ʻikai angamaheni ki he kakai ʻo ʻIulopé. Hili leva ha taʻu ʻe meimei 400  mei he pekia ʻa e Fakamoʻuí, naʻe liliu ʻa e Tohi Tapú ʻe Selome ki he lea faka-Latiná. Ka naʻe teʻeki pē ke lahi hono maʻu ʻo e folofolá. …

“… ʻI he takiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe fakaʻau ke tupulaki ha loto fie ako ʻi he kakaí. Naʻe mafola ʻa e fakaakeaké pe ‘toe fānauʻi foʻoú’ ʻi ʻIulope kotoa. ʻI he konga kimui ʻo e 1300 tupú, naʻe ʻi ai ha faifekau ko Sione Uikilifi naʻá ne kamataʻi hono liliu ʻo e Tohi Tapú mei he lea faka-Latiná ki he lea faka-Pilitāniá. …

“Lolotonga hono ueʻi ha niʻihi ke nau liliu e Tohi Tapú, naʻe ʻi ai ha niʻihi kehe ne ueʻi ke nau teuteu e ngaahi nāunau ki hono pulusi iá. ʻI he 1455, naʻe fakaafeʻi ʻe Siohānesi Kutenipeki ha tokotaha faipaaki naʻe ʻi ai ʻene mataʻi taipe fetongitongi, pea naʻe kau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ngaahi fuofua tohi naʻá ne pākí. Ko e fuofua taimi ia naʻe lava ai ke paaki ha ngaahi tatau lahi ʻo e folofolá pea ʻi ha mahuʻinga [fakapaʻanga] naʻe fakaʻatuʻi ki ha tokolahi. …

“…  ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1500, naʻe hū [ʻo ako] ʻa e talavou ko Uiliami [Tinitale] ʻi he ʻUnivēsiti ʻOkesifōtí. … ʻI he ako ʻa Tinitalé, naʻe fakatupulaki ai ʻene manako he folofola ʻa e ʻOtuá pea mo ha fakaʻamu ke lava e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻo keinanga ai maʻanautolu pē.

“Fakafuofua ki he taimi ko ʻení, naʻe ʻi ai ha faifekau Siamane mo ha palōfesa ko Mātini Lūtelo naʻá ne ʻiloʻi ha foʻi hala ʻe 95  ʻi he siasi ʻo hono kuongá, ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi mālohi ʻi ha tohi ki heʻene kau takí. Naʻe paaki ʻe Hulutuliki [Sungukali)] ʻo Suisalaní ha ngaahi tohi liliu ʻe  67. Naʻe kau ʻa Sione Kalavini ʻi Suisalani, Sione Nōkesi ʻi Sikotileni, mo ha niʻihi kehe tokolahi he tokoni ki he ngāue ko ʻení. Kuo kamata ha liliu

“ʻI he taimi tatau, naʻe tui ʻa Uiliami [Tinitali] ʻe tonu mo mahino ngofua ange ʻa e liliu hangatonu mei he lea faka-Kalisí mo e faka-Hepeluú ki he lea faka-Pilitāniá ʻi he liliu ʻa Uikilifi mei he lea faka-Latiná. Ko ia, ʻi hono fakamaama ʻo [Tinitale] ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá, naʻá ne liliu ai e Fuakava Foʻoú mo ha konga ʻo e Fuakava Motuʻá. Naʻe fakatokanga ange hono ngaahi kaungāmeʻá ʻe fakapoongi ia ʻi heʻene fai iá, ka naʻe ʻikai ilifia ki ai. ʻI ha taimi ʻe taha lolotonga haʻane fakakikihi mo ha tangata poto, naʻá ne pehē ai, ‘Kapau ʻe fakahaofi au ʻe he ʻOtuá he ʻikai fuoloa kuo ʻilo lahi ange ha talavou fakaʻuli palau ki he Folofolá, ʻo laka ia ʻiate kimoutolu’ [quoted in S. Michael Wilcox, Fire in the Bones: William Tyndale—Martyr, Father of the English Bible (2004), 47].

“… ʻI hono ʻilo ʻe he Tuʻi Pilitānia ko Sēmisi  1 e ngaahi ʻā vahevahe ʻi hono fonuá, naʻá ne loto ai ki ha tatau fakaʻofisiale foʻou ʻo e Tohi Tapú. Kuo fakafuofua ʻoku laka hake ʻi he pēseti ʻe 80  ʻa e ngaahi liliu ʻa Uiliame Tinitale ʻo e Fuakava Foʻoú pea mo ha konga lahi pē ʻo e Fuakava Motuʻá … naʻe kei fakaʻaongaʻi pē ʻi he Liliu ʻa Kingi Sēmisí. ʻI he fakalau ʻa e taimí, ʻe aʻu ʻa e tatau ko iá ki ha fonua foʻou pea ʻe lau ia ʻe ha kiʻi talavou taʻu 14 ko Siosefa Sāmita hono hingoá” (Robert D. Hales, “Preparations for the Restoration and the Second Coming: ‘My Hand Shall Be over Thee,’Ensign pe Liahona, Nov. 2005, 89–90).

ʻĪmisi
Laʻipepa tufa: Ko e Fakaakeaké mo e Toe-Fou-Foʻoú

Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke nau lipooti ʻa e meʻa ne nau maʻú ki he kalasí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe hoko ai hono ʻomi e folofolá ki he fānau ʻa e ʻOtuá ke nau laú ko ha sitepu mahuʻinga ʻi hono teuteu e māmaní ki hono to e Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí?

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili (1932–2017) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia: Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki ha ngaahi meʻa kehe ne hoko naʻá ne teuteu ʻa e hala ki hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

ʻĪmisi
Lōpeti D. Heili

“Naʻe fakatupu mei hono fakatangaʻi ʻo e tui fakalotu ʻi ʻIngilaní … ha fekumi ʻa ha niʻihi [tokolahi] ki he tauʻatāiná ʻi ha ngaahi fonua foʻou. Naʻe kau ai ʻa e kau ʻAunofó, ʻa ia ne nau aʻu ki he ongo ʻAmeliká ʻi he 1620. … Naʻe ʻikai fuoloa kuo aʻu atu mo e kau nofo fonua kehé, kau ai ʻa kinautolu hangē ko Lousa Uiliamisí, ʻa ia ne hoko kimui ange ko e tangata fatu fonua mo e kōvana ʻo Louti ʻAilaní, ʻa ia ne hoko atu ʻene fekumi ki he Siasi totonu ʻo Kalaisí. Naʻe pehē ʻe Uiliamisi ne ʻikai ha siasi angamaheni ʻo Kalaisi naʻe fokotuʻu ʻi he māmaní, pe ʻi ai ha tokotaha naʻe fakamafaiʻi ke ne fakahoko e ngaahi ouau ʻa e siasí, pe ʻe toe ʻi ai kae ʻoua leva kuo ʻi ai ha kau ʻAposetolo foʻou ne fekauʻi mai ʻe he ʻUlu māʻongoʻonga ʻo e siasí, ʻa ia ʻokú ne kei fekumi ki aí.

“Hili ha senituli ʻe taha mei ai, ne hanga ʻe he ongoʻi fakalotu peheé ʻo tataki e kau fatu fonua foʻou ʻi he konitinēniti ʻo ʻAmeliká. ʻI he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ne nau fokotuʻu mo maluʻi ai e tauʻatāina fakalotu ʻa e tangataʻi fonuá ʻaki e Totonu ʻa e Tangatá (Bill of Rights). Hili ha taʻu ʻe hongofulu ma fā mei ai, ʻi he ʻaho 23 ʻo Tīsema  1805, naʻe fānauʻi ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kuo fakaofi ʻeni ke kakato e teuteu ki hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí” (Robert D. Hales, “Preparations for the Restoration and the Second Coming: ‘My Hand Shall Be over Thee,’Ensign pe Liahona, Nov. 2005, 90).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe mahuʻinga ai ʻa e tauʻatāina fakalotuú ki hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí?

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heilí, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Lōpeti D. Heili

“ʻI he kei talavou ʻa Siosefá, naʻe ‘ueʻi hake [ia ki ha] fakakaukau ke fifili fakamātoato’ [Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:8] ki he kaveinga ʻo e tui fakalotú. Koeʻuhí naʻe fānauʻi ia ʻi ha fonua ʻo e taʻutāina fakalotú, naʻe lava ai ke ne fakafehuʻi pe ko fē ʻi he ngaahi siasí kotoa naʻe moʻoní. Pea koeʻuhí naʻe ʻosi liliu e Tohi Tapú ki he lea faka-Pilitāniá, naʻe lava ai ke ne fekumi ki ha tali mei he folofola ʻa e ʻOtuá. … Ko e talavou faama masiva ko ʻení ʻa e palōfita naʻe fili ʻe he ʻOtuá ke ne fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he kuonga muʻá mo Hono lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní” (Robert D. Hales, “Preparations for the Restoration and the Second Coming: ‘My Hand Shall Be over Thee,’Ensign pe Liahona, Nov. 2005, 90–91).

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi meʻa ne ueʻi fakalaumālie ʻa ia naʻe hoko ʻi he ngaahi senituli kimuʻa pea fānauʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Naʻe teuteu ʻe he ʻOtuá ʻi Hono poto taʻefakangatangatá ʻa e founga ki hono toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.)

  • ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe he mahino fekauʻaki mo e tokaimaʻananga ʻa e ʻOtuá, ʻa ia naʻe fakahaaʻi ʻi Heʻene teuteu ki hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ke ke maʻu ai ha tui kiate Ia ʻoku lahi angé?

ʻOku fakahaaʻi ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí ʻoku fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻEne ngāué ʻo fakafou ʻi he kakai angamaheni mo taʻe haohaoa ʻa ia ʻokú Ne ueʻi fakalaumālie mo poupouʻí.

Fakamanatu ki he kau akó e fakamatala ʻa Uiliami Tinitale ki ha taki fakalotu poto: “Kapau ʻe fakahaofi au ʻe he ʻOtuá he ʻikai fuoloa kuo ʻilo lahi ange ha talavou fakaʻuli palau ki he Folofolá, ʻo laka ia ʻiate kimoutolu” (ʻi he Robert D. Hales, “Preparations for the Restoration,” 90). Talaange hili hono vahevahe e fakamatala ko ʻeni meia Tinitalé, naʻe fakahoko leva ʻe ʻEletā Mākesi  B. Nasi ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e talanoa ko ʻení:

ʻĪmisi
Mākesi B. Nasi

“ʻI ha meʻa malie tatau he taʻu ʻe  300 mei ai, ne ʻaʻahi mai ʻa Nanisē Toualo, ko ha faifekau fefonongaʻaki ʻi he 1830, ki Ketilani ke ne vakaiʻi ʻiate ia pē e ‘Kau Māmongá.’ ʻI heʻene fetalanoaʻaki mo Siosefa Sāmita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, naʻá ne fakaangaʻi mālohi ai e Siasí.

“Fakatatau kia Toualo, ne ʻikai ke lea ʻa Siosefa kae ngata pē ʻi heʻene tafoki atu ki ai ʻo fekauʻi ke ne fakapapau naʻe hā ange ki ai ha ʻāngelo ʻo fakahā ange ki ai e feituʻu ke maʻu ai e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻá ne tali mai ʻi he anga lelei ne teʻeki ai ke ne takuanoa tuʻo taha ia! ʻI he ʻikai lava e fefiné ni ke ne fakaʻitaʻi iá, naʻá ne feinga ke tukuhifoʻi ia. Naʻá ne fehuʻi ange, ‘ʻOku ʻikai nai ke ke mā ʻi he faʻahinga fakangalingali peheé?’ ‘ʻA koe, ʻoku ʻikai toe kehekehe mo ha kiʻi tamasiʻi fakaʻuli palau mūnoa ʻo hotau fonuá!’

“Naʻe tali fiemālie ange ʻe Siosefa, ‘Kuo toe foki mai e meʻafoakí, ʻo hangē ko ia ʻi he kuongamuʻá, ki ha kau toutai naʻe ʻikai poto he lautohí pe tohinimá’ [Vicissitudes Illustrated, in the Experience of Nancy Towle, in Europe and America (1833), 156, 157]” (Marcus B. Nash, “Joseph Smith: Strength Out of Weakness,” Ensign, Dec. 2017, 60).

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻe talaange ʻe he faifekau ʻaʻahi ko Nanisē Toualó kia Siosefa Sāmitá, ko e hā naʻe faingataʻa ai kiate ia ke tui naʻe mamata ʻa Siosefa ki ha ʻāngelo pea naʻe ui ia ʻe he ʻOtuá ke hoko ko ha palōfita?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e pōpoaki naʻe ʻoatu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene lave ki he “kau toutai naʻe ʻikai poto he lautohí pe tohinimá” ʻi heʻene tali kia Nanisē Toualó? (Kapau ʻe lava, fakamahinoʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “kau toutai naʻe ʻikai poto he lautohí pe tohinimá” ki he fuofua kau ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko ha tokolahi ko ha kau tangata toutai naʻe masivesiva.

Fakaafeʻi ha ongo tamaiki ako ke na taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e 1 Kolinitō 1:26–29 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:1. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e uiuiʻi pea mo e misiona fakaepalōfita ʻo Siosefa Sāmitá.

  • Ko e hā naʻá ke maʻu ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻoku felāveʻi mo e uiiuʻi pea mo e misiona fakaepalōfita ʻo Siosefa Sāmitá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ui ai ʻe he ʻEikí e “ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní” ke nau fai ʻEne ngāué (TF 124:1)?

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Niila  A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia: Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Mekisuelé kae fakaʻaongaʻi e ngaahi ngāue fakataautaha ʻa Palesiteni Lōlenisou Sinoú mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

ʻĪmisi
Niila A. Mekisuele

“Naʻe pehē ʻe Lōlenisou Sinou naʻá ne fakatokangaʻi ha ngaahi tōnounou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ka ko e meʻa fakaofó ko ʻene vakai ki he founga ne kei fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Siosefá. ʻI he vakai ʻa ʻEletā Lōlenisou Sinou ki he meʻá ni—naʻe hoko kimui ange ko Palesiteni Sinou—naʻá ne pehē ai mahalo na ʻoku kei ʻi ai pē mo ha faingamālie moʻona!

“Ko e taha ʻo e ngaahi pōpoaki maʻongoʻonga taha ʻoku maʻu mei hono fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ko ha ‘tangata kikite’ ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ko e moʻoni ko ia ʻoku ʻi ai ha ʻamanaki lelei maʻatautolu takitahá! ʻE lava ke ui kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá pea te ne fakamālohia kitautolu ki Heʻene ngaahi taumuʻá” (Neal A. Maxwell, “A Choice Seer,” Ensign, Aug. 1986, 14).

  • Ko e hā naʻe maʻu ai ʻe Lōlenisou Sinou ha ʻamanaki lelei mei heʻene vakai ki he ngaahi tōnounou ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau ʻilo mei he fakamatala ʻa ʻEletā Mekisuelé? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻa e kakai vaivai mo ʻikai haohaoá pea mo fakamālohia kinautolu ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá. )

  • ʻE tokoni fēfē nai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki ha taha ʻoku fefaʻuhi mo ʻene tuí koeʻuhí ko e ngaahi tōnounou fakaetangata ʻoku vakai ki ai ʻi he kau mēmipa mo e kau taki lolotonga pe mālōlō ʻo e Siasí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke nau lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
M. Lāsolo Pālati

“ʻOku tokolahi fau ha kakai ʻoku nau pehē ʻoku totonu ke haohaoa pe meimei haohaoa e kau takí mo e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku ngalo ʻiate kinautolu ʻoku feʻunga ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ke fakahoko ʻaki ʻEne ngāué ʻi he kakai matelié. ʻOku lelei maʻu pē taumuʻa hotau kau takí, ka ʻoku tau faʻa fakahoko ha ngaahi fehālaaki. ʻOku ʻikai ke foʻou ʻeni ia ki he feohiʻanga ʻi he Siasí, he ʻoku hoko ʻa e meʻa tatau ʻi heʻetau feohi fakakaungāmeʻá, fakakaungāʻapí, mo e feohi fakangāueʻangá pea ʻi he ongo meʻa malí pea mo e ngaahi fāmilí.

ʻOku faingofua hono fakasio e vaivaiʻangá ʻi he niʻihi kehé. Neongo ia, ʻoku tau fai ha fehālaaki lahi ʻi heʻetau fakatokangaʻi pē ʻa e natula fakatangatá ʻiate kitautolú pea ʻikai ke tau fakatokangaʻi e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻiate kinautolu kuó Ne uiuiʻí” (M. Lāsolo Pālati, “ ʻOku ʻi he Foheʻuli ʻa e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 25).

  • Ko e fē ha taimi kuó ke vakai ai ki hono ueʻi pe fakamālohia ʻe he ʻEikí ha taha ke fai ʻEne ngāué neongo e ngaahi vaivai mo e tōnounou ʻa e tokotaha ko iá? (Fakakaukau ke ke vahevahe ha sīpinga pē ʻaʻau. ʻO ka fie maʻu, fakatokanga ki he kau akó ke ʻoua naʻa nau fakaangaʻi e niʻihi kehé pe vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu fakataautaha pe fakapulipuli.)

Fakamatalaʻi ki he kau akó te nau ako ʻi he kalasi ko ʻení ʻa e hisitōlia ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí mei he taimi ne kei talavou ai ʻa Siosefa Sāmitá ki hono fakatapui ko ia ʻo e Temipalé ʻi he 1846. Te nau ako e founga ʻoku fakahoko ai ʻe he kakai taʻe haohaoá e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau maʻu ʻEne ʻaloʻofá mo fekumi ke ʻilo Hono finangaló.

Fakaʻaliʻali ha tatau ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–18466. Fakamatalaʻi ange ʻe maʻu e ngaahi laukonga kotoa pē maʻá e tokotaha akó mei he maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Mahalo te ke fie fakaʻaliʻali ki he kau akó e founga ʻe lava ke tau maʻu ai e vōliume ko ʻení ʻi he ChurchofJesusChrist.org pea ʻi he Gospel Library app.

Ke fakahoko ha vakai fakalukufua ki he kakano ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, fakaʻaliʻali ʻa e “Fakahokohoko ʻo e Ngaah Meʻa ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí: 1805–1846,” pe paaki ia ʻi ha lauʻipepa tufa maʻá e tokotaha ako takitaha. Fakamahinoʻi ange ha ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko ʻi he fakahokohoko ʻo e ngaahi meʻa ne hokó, ʻa ia ʻe ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e vōliume ko ʻení.

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau lau kotoa ʻa e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume  1 pea ke nau kumi e founga naʻe ngāue ai ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi ha kau tangata mo ha kau fefine taʻe haohaoa ʻoku nau tui kiate Ia mo feinga ke talangofua ki Hono finangaló.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hokó ʻaki hono lau ʻa e vahe 1–2 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1.

ʻĪmisi
Lauʻipepa Tufa: Ko e Fakaakeaké mo e Liliú