‘Inisititiuti
Lēsoni 20: Nāvū ko e Fakaʻofoʻofá


“Lēsoni 20: Nāvū ko e Fakaʻofoʻofá,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 20,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 20

Nāvū ko e Fakaʻofoʻofá

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Hili hono fakaʻatā ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono kaungā pōpulá ke nau hola ʻi Mīsuli ʻi ʻEpeleli, 1839, ne nau kolosi ʻi he Vaitafe Misisipí pea nau toe fakataha ai mo e Kāingalotú ʻi Kuinisī, ʻIlinoisi. Hili ha taimi siʻi mei heʻenau aʻu atú, naʻe fononga ʻa Siosefa ki he tokelaú ke vakaiʻi mo aleaʻi hono fakatau ʻo e konga kelekele ʻi he ongo veʻe vaitafe ʻo e Vaitafe Misisipí, ʻi he vahefonua ʻIlinoisi mo ʻAiouaá. ʻI he fakataha ki ai ʻa e Kāingalotú, ne nau liliu e feituʻu anoano ʻi he tafaʻaki ki ʻIlinoisí ki ha kolo fakaʻofoʻofa ne nau ui ko Nāvū. Lolotonga ʻení, ne feinga ʻa Siosefa Sāmita ki he puleʻanga fakafonuá ke fai ha fakatonutonu ki he faingataʻaʻia ne foua ʻe he Kāingalotú ʻi Mīsulí. ʻI he tupulaki ʻa Nāvuú, naʻe tali ʻe he siteiti ʻo ʻIlinoisí e kole ʻa e Kāingalotú ke fokotuʻu ha lao fakakolo te nau maʻu ai ha tauʻatāina fakapolitikale mo fakalotu ʻe laka ange he meʻa ne nau maʻu ʻi Mīsulí. ʻI he taimi foki ko ʻení, ko hono fuofua akoʻi ia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá.

22  ʻEpeleli 1839Naʻe tūʻuta ai e Palōfitá ki Kuinisī, ʻIlinoisi, hili ʻenau hola mei he nofo pōpulá.

30  ʻEpeleli 1839Naʻe fakatau ai ʻe he kau fakafofonga ʻo e Siasí ha konga kelekele ʻi Kōmesi, ʻIlinoisi.

22 Siulai 1839Naʻe fakamoʻui ai ʻe Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe ha kakai tokolahi ne nau moʻua ʻi he mahaki malēliá.

29 Nōvema 1839Naʻe fakataha ai e Palōfitá mo e Palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití, Mātini Veni Puleni ke kole ke fai ha fakalelei.

15  ʻo ʻAokosi, 1840Naʻe fuofua akoʻi ai ʻe Siosefa Sāmita e tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 34–35

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e nofo ʻa e Kāingalotú ʻi ʻIlinoisi mo ʻAiouaá

Hiki e kupuʻi lea ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa mo ha feituʻu mālōlōʻanga.

  • Ko e hā ha ngaahi feituʻu te ke fakamatalaʻi ʻoku fakaʻofoʻofa pe ko ha feituʻu mālōlōʻanga?

ʻĪmisi
mape ʻo e ngaahi feituʻu Mīsuli, ʻIlinoisi mo ʻAiouaá

Fakaʻaliʻali e mape ko ʻení, “Ko e Feituʻu Mīsuli, ʻIlinoisi, mo ʻAiouā ʻo e ʻIunaiteti Siteití,” pea fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ʻa Kuinisī, ʻIlinoisi. Fakamatalaʻi ange ʻi ʻEpeleli ʻo e 1839, hili pē ia ha taimi siʻi mei he hola ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei he nofo pōpulá ʻo fakataha mo e Kāingalotú ʻi Kuinisī, ʻIlinoisí, naʻá ne fononga mo ha kau mēmipa kehe ʻi ha maile ʻe 50 ki he tokelau ʻo Kōmesi, ʻIlinoisí. Makatuʻunga ʻi he ngaahi alea naʻe fakahoko lolotonga e kei ʻi he fale fakapōpulá ʻa Siosefa Sāmitá, ne kamata ai ke nau fakatau ha konga kelekele ʻi Kōmesi ʻi he hahaké mo e Vaitafe Misisipí, pea ʻi he hihifó he Vahefonua ʻAiouaá. ʻI he aʻu ki he māhina ko ʻAokosí, kuo nau fakatau ha kelekele feʻunga ki hono fakatahatahaʻi ʻo e Kau Māʻoniʻoní. ʻI ʻEpeleli ʻo e 1840, naʻe liliu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e hingoa ʻo e kolo ʻo Kōmesí ki Nāvū.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Siosefa Sāmita mo hono ongo tokoní:

“ʻOku haʻu e foʻi lea ʻo homau kolo (Nāvuú) mei he lea faka-Hepeluú, pea ʻokú ne fakahaaʻi ha tūkunga fakaʻofoʻofa, pe ko ha feituʻu ʻoku nau fakakaukau ko ha mālōlōʻanga” (Joseph Smith, Sidney Rigdon, and Hyrum Smith, “A Proclamation, to the Saints Scattered Abroad,” Times and Seasons, Jan. 15, 1841, 273–74, josephsmithpapers.org).

  • ʻI hoʻo fakakaukau ki he meʻa naʻe kātekina ʻe Siosefa Sāmita mo e Kau Māʻoniʻoí ʻi Mīsulí, ʻe hoko fēfē nai e ʻuhinga ʻo e hingoa Nāvuú ko hano fakahaaʻi ʻo e ʻamanaki lelei ki he kahaʻú?

Fakamatalaʻi ange ʻi he kamata ke fakataha mai e Kau Māʻoniʻoní ki he feituʻu ko ʻení ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1839, ne nau ngāue mālohi ke fakamaʻa e kelekelé fakataha mo e veʻe vaitafe Misisipí. Ka neongo ia, naʻe laungeau ha Kau Māʻoniʻoni ne uʻu kinautolu ʻe he namú pea nau puke lahi ai ʻi he malēliá.

Kole ki he kau akó ke nau kumi e vahe 34 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he laukonga leʻolahi mei he peesi 445, ʻo kamata mei he palakalafi ʻoku pehē “ʻI he pongipongi Mōnite ko hono 22 ʻo Siulaí …” pea fakaʻosi ʻaki e palakalafi ʻi he peesi 446 ʻoku pehē “ʻI he efiafi ko iá …” Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e tokoni naʻe maʻu ʻe he Kau Māʻoniʻoní mei he ʻEikí.

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi (1807–98), ʻa ia naʻá ne fakamatala ki ha meʻa kehe ne hoko ʻi he ʻaho ko iá.

ʻĪmisi
Uilifooti Utalafi

“Naʻe haʻu kia [Siosefa Sāmita] ha tangata [ne ʻikai kau ki he Siasí] ʻa ia naʻá ne ʻilo ki he ngaahi mana naʻe fakahokó, ʻo kole ange pe ʻe lava ke ne ʻalu atu ʻo fakamoʻui ʻene fānau ko e ongo māhanga, meimei māhina ʻe nima, ʻa ia naʻá na fakatou tokoto ko e puke pea ʻoku vave ke na mate.

Naʻá na ʻi ha maile nai ʻe ua nai mei Monitilose [ko ha kolo ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaitafé mei Nāvū].

“Naʻe pehē ʻe he Palōfitá he ʻikai lava ʻo ʻalu; ka, ʻi he hili ʻene fakalongo ʻo kiʻi fuoloa, naʻá ne pehē te ne fekauʻi mai ha taha ke fakamoʻui ʻa kinaua; pea naʻá ne tafoki mai ʻo pehē: ‘ʻAlu koe mo e tangatá ʻo fakamoʻui ʻa ʻene fānaú.’

“Naʻe toʻo ʻe [Siosefa] ha holoholo silika lanu kulokula mei hono kató pea foaki mai ia kiate au, peá ne talamai ke holoholoʻi hona fofongá ʻaki ʻa e holoholó ʻi he taimi te u fai ngāue ai kiate kinauá, pea ʻoku totonu ke fakamoʻui ai kinaua.  …

“Naʻá ku ʻalu mo e tangatá pea fai ʻo hangē ko hono fekauʻi au ʻe he Palōfitá, pea naʻe fakamoʻui ʻa e fānaú” (Wilford Woodruff, Leaves from My Journal [1882], 65).

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ʻilo ʻi he fakamatala mei he Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1 pea mo e fakamatala meia Palesiteni Utalafí? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe, kau ai ʻeni: ʻI he taimi ʻoku tau ngāue ʻaki ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke fakamoʻui kitautolu ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

ʻĪmisi
holoholo silika lanu kulokula ʻa Siosefa Sāmitá

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻeni ʻo e holoholo silika lanu kulokula naʻe ʻave ʻe Siosefa Sāmita kia Uilifooti Utalafí, pea fakamatalaʻi ange naʻe hanga ʻe Palesiteni Utalafi ʻo “tauhi e holoholo ko ʻení ko ha fakamanatu ʻo e aʻusia maʻongoʻonga ko ʻení mo e angaʻofa ʻa Siosefa ki he kau mahakí, kau ai ʻa kinautolu ne ʻikai ʻi heʻene tui fakalotú” (Heidi Bennett, “A Day of God’s Power,” Museum Treasures series, Sept. 18, 2015, history.ChurchofJesusChrist.org). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Uilifooti e ʻaho fakamoʻui ko iá “ko ha ʻaho ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá” (Wilford Woodruff, Leaves from My Journal [1882], 62).

Fakamatalaʻi ange, neongo naʻe fakamoʻui ha kakai tokolahi mei he malēliá ʻi he ʻaho ko iá, ka naʻe kei puke pē ha niʻihi kehe ʻi he malēliá mo ha ngaahi mahaki kehe ʻi he taʻu hoko maí, pea mate ai ha niʻihi. Hangē ko ʻení, naʻe mate ʻa Pīsope ʻEtuate Pātilisi mei haʻane puke ʻi Mē ʻo e 1840, kae pehē kia Siosefa Sāmita ko e Lahí ʻi Sepitema ʻo e 1840.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fakamoʻui ai ha kakai ʻe niʻihi ʻi he taimi ko iá kae mate ha niʻihí?

Ke tokoni ki he kau akó ke mahino lelei ange kiate kinautolu e tefitoʻi moʻoni ʻi he palakipoé, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
Tāleni H. ʻOakesi

“ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi taʻe toe fehuʻia ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá pea ʻi heʻetau koloaʻaki ʻEne ngaahi talaʻofá ʻo ʻilo te Ne fanongo mo tali ʻa e lotu ʻi he tuí, kuo pau ke tau manatuʻi maʻu pē ko e tuí mo e mālohi ʻo e fakamoʻui mahaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí he ʻikai lava ke maʻu ha ola ʻe fehangahangai mo e finangalo ‘o Ia ʻokú ʻoʻona ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. …

“ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau falala kiate Ia ʻi heʻetau ʻilo ʻEne ʻofa maʻongoʻonga pea mo ʻEne tokaimaʻananga ki he ngaahi meʻa ʻoku lelei taha ki heʻetau lelei taʻengatá. Ko e tefitoʻi moʻoni ʻuluaki ʻo e ongoongoleleí ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea ʻoku ʻuhinga ʻa e tuí ki he loto-falala. … ʻOku tau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku lavá ke fakamoʻui ʻa e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí, pea tau falala ki he ʻEikí ʻi he meʻa ʻe hokó” (Tāleni H. ʻOakesi, “Fakamoʻui ʻo e Mahakí,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 50).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ngāue ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, neongo he ʻikai te tau maʻu e ola ʻoku tau fakaʻamuá?

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní, ʻi heʻetau ngāue ʻaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke fakamoʻui kitautolu ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí.

Ko e langa ʻe he Kau Māʻoniʻoní e kolo ʻo Nāvuú mo e kole ki he puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke fai ha fakaleleí

Fakamatalaʻi ange ʻi he fakalau ʻa e taimí, naʻe liliu ʻe he Kau Māʻoniʻoní e kelekele ʻi loto Nāvū pea ʻi he ngaahi feituʻu takatakaí ki ha “tūkunga [naʻe] fuʻu fakaʻofoʻofa ʻaupito” (Mary Fielding Smith, in Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom [1877], 256). ʻI he hokohoko atu hono fokotuʻu ʻe he Kau Māʻoniʻoní ha nofoʻanga foʻou ʻi ʻIlinoisi mo ʻAiouaá, naʻe fononga e Palōfitá ki Uāsingatoni, D.C., ko e kolomuʻa ʻo e ʻIunaiteti Siteití.

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 34 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā naʻe fononga ai ʻa Siosefa Sāmita ki Uāsingatoni, D.C., ʻi ʻOkatopa ʻo e 1839? Naʻe fakataha ʻa Siosefa Sāmita mo ha kau taki mei he puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití, kau ai ʻa Palesiteni Mātini Veni Puleni, ʻo feinga ke fakafoki e ngaahi mole ʻa e Kau Māʻoniʻoní ʻi Mīsulí.)

  • Naʻe tali fēfē ʻe Palesiteni Veni Puleni e kole ʻa Siosefa Sāmitá? (Naʻá ne talaange kia Siosefa, “He ʻikai te u lava ʻo fai ha meʻa maʻau” [The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 7: September 1839–January 1841, ed. Matthew C. Godfrey and others (2018), 260].)

  • Kapau naʻá ke kau he ʻalu mo e Palōfita ko Siosefá, ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ngaahi ongo naʻá ke mei maʻu hili hoʻo fanongo ki he tali mei he Palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakamatalaʻi ange naʻe feinga foki ʻa Siosefa Sāmita mo ha mēmipa ʻo e Siasí ko ʻIlaiasi Hikipei ke kole ki he kau mēmipa ʻo e Fale Alea ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Neongo ne ʻi ai ha tokolahi ne fakaʻofaʻia ʻi heʻena feingá, ka ne ʻikai maʻu ʻe he Kau Māʻoniʻoní ha faʻahinga tokoni ʻe taha.

ʻĪmisi
Uiliami W. Felipisi

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻeni ʻo Uiliami W. Felipisí. Fakamatalaʻi ange, hili ha māhina nai ʻe fā mei he foki ʻa e Palōfitá mei Uāsingatoni, D.C., naʻá ne maʻu ha tohi meia Uiliami W. Felipisi. Vahevahe e kau akó ki ha ngaahi kulupu tautau toko ua pe toko tolu, pea ʻoange ki he kulupu takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufa, “Uiliami W. Felipisi: ‘ʻOku ou Hangē ko e Foha Maumau Koloá.’” Fakaafeʻi e ngaahi kulupú ke nau lau fakataha e laʻipepa tufá pea tali e ngaahi fehuʻi aí.

Uiliami W. Felipisi: “ʻOku ou Hangē ko e Foha Maumau Koloá”

“ʻI he konga kimui ʻo e 1838, naʻe kau ʻa Uiliami W. Felipisi, ʻa ē naʻe hoko ko ha mēmipa falalaʻanga ʻo e Siasí, ʻiate kinautolu naʻe fakamoʻoni loi ʻo fakafepaki ki he Palōfitá mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí, ʻo iku ai ki honau tuku pōpula ʻi Mīsulí. ʻI Sune ʻo e 1840, naʻe tohi ai ʻa Misa Felipisi kia Siosefa Sāmita, ʻo kole fakamolemole” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 460).

Lau e fakamatala ko ʻeni ʻa Uiliami W. Felipisi mei heʻene tohi ki he Palōfitá:

ʻĪmisi
Uiliami W. Felipisi

“Misa Siosefa[,]

“… ʻOku ou hangē ko e Foha maumau koloá … : Kuo mātuʻaki fakavaivaiʻi au mo u maʻu ha loto fakatōkilalo ʻaupito. …

“ʻOku ou ʻilo hoku tūkungá, ʻokú ke meaʻi ia, pea ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻoku ou loto ke fakahaofi au kapau ʻoku fie tokonia au ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá. … Kuó u fai hala pea ʻoku ou kole Fakamolemole atu. ʻOku ʻi hoku matá ʻa e malamalaʻi ʻakaú.

“… ʻOku ou kole fakamolemole atu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ki he kau māʻoniʻoni kotoa pē[,] he ʻoku … fie maʻu hoʻo fakafeohí” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 7: September 1839–January 1841, ed. Matthew C. Godfrey and others [2018], 304–5).

  • ʻI heʻetau ʻilo naʻe fakatupu ʻe he fakamoʻoni loi ʻa Uiliamí ha faingataʻa lahi ki he Kau Māʻoniʻoní, ʻokú ke pehē naʻá ke mei tali fēfē e kole fakamolemole ʻa Uiliamí mo ʻene fie foki mai ki he Siasí?

Naʻe tali ia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ha tohi kia Uiliami  W. Felipisi:

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“Ko e moʻoni, kuo mau faingataʻaʻia lahi koeʻuhí ko ho ʻulungāangá—neongo kuo ʻosi fonu ʻa e ipu ʻo e ʻahu koná, ka naʻe fonu mahuohua ia ʻi he taimi naʻá ke tafoki ai ʻo angatuʻu kiate kimautolú. …

“Neongo ia, kuo ʻosi inu ʻa e ipú, kuo fakahoko mo e finangalo ʻo e Tamaí, pea ʻoku mau kei moʻui pē, pea ʻoku mau fakafetaʻi ai ki he ʻEikí. …

“ʻI heʻeku falala ʻoku moʻoni hoʻo vete hiá, pea fakamātoato mo hoʻo fakatomalá, te u fiefia ke toe talitali lelei mo feohi mo koe, pea fiefia ʻi he foki mai ʻa e foha maumau koloá.

“Naʻe lau ho tohí ki he Kau Māʻoniʻoní he Sāpate kuo ʻosí, pea … naʻe fakahaaʻi honau lotó, ʻa ia naʻe loto taha ai ke tali ʻa W. W. Felipisi ke tau feohi.

“‘Foki mai, tokoua ʻofeina, ko e taú ē kuo tolona,

He ko e kaungāmeʻa ʻi he kamataʻangá, kuo toe kaungāmeʻa pē ʻi he ikuʻangá’”

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007],  461-62

  • Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he tali ʻa Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo hono ʻulungāngá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe mei ongoʻi ʻe Uiliami ʻi heʻene ʻilo naʻe tali ia ʻe he Kau Māʻoniʻoní ʻi he loto taha ke nau toe feohí?

ʻĪmisi
laʻipepa tufa Uiliami W. Felipisi: “ʻOku ou Hangē ko e Foha Maumau Koloá”

Makehe mei hono tufa ʻo e laʻipepa tufá, te ke lava ʻo hulu e foʻi vitiō “Required to Forgive” (7:52), ʻa ia ʻoku ʻasi ai e fatongia ʻo Uiliami W. Felipisi ʻi he Siasi he kuonga muʻá pea mo ʻene kole fakamolemole ki he Palōfitá. ʻOku maʻu ʻa e vitiō ko ʻení ʻi he ChurchofJesusChrist.org Hili e sio ʻa e kau akó he foʻi vitioó, ʻeke kiate kinautolu e ngaahi fehuʻi mei he laʻipepa tufá.

Hili hono toe vakaiʻi ʻe he kau akó e laʻipepa tufá, fakamatalaʻi ange naʻe tohi ʻe Uiliami W. Felipisi kimui ange e fakalea ʻo e foʻi himi “ ʻOku Mau Fakamālō” (Ngaahi Himi, fika 16).

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he tali ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he tohi ʻa Uiliami W. Felipisí? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe, kau ai ʻeni: Te tau lava ʻo fili ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé, naʻa mo e taimi kuo fakamamahiʻi lahi ai kitautolu mo e niʻihi kehe ʻoku tau ʻofa aí ʻe heʻenau ngaahi ngāué. ʻI heʻetau fili ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa mo e angaʻofa kiate kinautolú. Tohi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo faitāpuekina ai koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, ʻi haʻamo fili ke fakamolemoleʻi ha taha kehe?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taha ʻe ala fie maʻu ke nau fakamolemoleʻi. Poupouʻi kinautolu ke nau muimui he sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá ʻaki ʻenau fili ke fakamolemoleʻi e tokotaha ko iá.

ʻOku akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá

Fakamatalaʻi ange ʻi he hiki ʻa e Kau Māʻoniʻoní mei he feituʻu Nāvuú, ne nau ngāue mo e puleʻanga ʻIlinoisí ke maluʻi honau koló. Ne ola lelei ʻenau feinga ʻi he 1840, ʻi he taimi naʻe tali ai ʻe he fale alea ʻo ʻIlinoisí ha lao ne kau ai e kolo ʻo Nāvuú. Naʻe fakamamafaʻi ʻe he laó hono faʻu ha puleʻanga fakakolo mo hono fokotuʻu ha ngaahi lao pau ke maluʻi ʻaki e kakai ʻo e koló. ʻIkai ngata ʻi he tokoni ke langa hake mo fokotuʻu ʻa Nāvuú, naʻe hokohoko atu ʻi he taimi ko ʻení hono akoʻi ʻe he Palōfitá ki he Kāingalotú e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e fakamoʻuí. ʻI he ʻaho 15 ʻo ʻAokosi, 1840, ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo ha mēmipa ʻo e Siasí ko Seimoa Palanisoni, ko e fuofua akoʻi ia ʻe he Palōfitá ki he kakaí e tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e pekiá.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi hono lau leʻolahi e ngaahi fakamatala ko ʻení. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe he Palōfitá fekauʻaki mo e tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e pekiá mo e tali naʻe fai ʻe he Kau Māʻoniʻoní. (Naʻe maʻu e ngaahi fakamatala ko ʻení meia Sūsana ʻIsitoni Peleki, “A Voice of Gladness,” Ensign, Feb. 2004, 34–39.)

Fakamatala 1.

“Fakatatau kia Saimone Peika, ʻa ia naʻe ʻi he [meʻafakaʻeiki ʻo Seimoa Palanisoní], naʻe kamata e Palōfitá ʻaki ʻene fakamoʻoni ʻoku ‘ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e ongoongo fakafiefia ʻo e fiefia lahi.’ Naʻá ne meimei lau kotoa e 1 Kolinitō 15 peá ne fakamatala ʻo pehē ‘ko e lea ʻeni ʻa e ʻAposetoló ki ha kakai naʻe mahino kiate kinautolu ʻa e papitaiso maʻá e kakai pekiá, koeʻuhí he naʻe fakahoko ia ʻiate kinautolu’ [Simon Baker, ʻi he Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, Aug. 15, 1840]” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 467.

“Naʻá ne pehē naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi lea ʻa Paulá ʻe lava ʻe ha tokotaha moʻui ʻo papitaiso fakafofonga maʻa ha taha kuo pekia, ʻo [ope] atu ai ʻa e ngaahi lelei ʻo e papitaisó kiate kinautolu ʻoku pekia ʻi he sinó kae kei moʻui pē honau laumālié.

“Naʻe pehē ʻe Siosefa naʻe fakataumuʻa ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí ke fakahaofi ʻa kinautolu kotoa pē ne nau lotofiemālie ke talangofua ki he fono ʻa e ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa e kakai taʻefaʻalaua kuo nau mate ka naʻe teʻeki haʻanau ʻilo kia Sīsū Kalaisi pe ko ʻEne ngaahi akonakí” (Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, 467).

Fakamatala Hono  2. Naʻe tohi ʻa UIlifooti Utalafi ʻo pehē:

ʻĪmisi
Uilifooti Utalafi

“Naʻe ʻalu hifo ʻa Siosefa Sāmita tonu … ki he Vaitafe Misisipí ʻi ha pō Sāpate ʻe taha hili ʻemau fakatahá, ʻo ne papitaiso ha kakai ʻe toko teau. Ne u papitaiso ha toko teau kehe. Naʻe papitaiso ʻe he tangata hokó, ʻi ha ngaahi mita siʻi meiate au, ha toko teau kehe. Ne mau fakaʻotu atu ʻi he Vaitafe Misisipí, ʻo papitaiso maʻá e kau pekiá” (Wilford Woodruff, “Discourse,” Deseret Weekly, Apr. 25, 1891, 554).

“Ko e hā ne mau fai ai iá? Koeʻuhí ko e ongo fakafiefia ne mau maʻu, ʻi heʻemau fakakaukau ʻoku mau lava ʻi he kakanó ʻo tuʻu mo fakamoʻui homau kau pekiá” (“Discourse by President Wilford Woodruff,” Millennial Star, May 1894, 324).

Fakamatala Hono  3. Hili ʻemau fanongoa e lea ʻa e Palōfitá ki he Kau Māʻoniʻoní ʻi ʻOkatopa ʻo e 1840, naʻe tohi ʻe Vīlate Kimipolo ha tohi ki hono husepāniti ko Hiīpá, ʻa ia naʻe ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilani:

ʻĪmisi
Vīlate Kimipolo

“Kuo fakafeʻiloaki mai ʻe Palesiteni Sāmita ha kaveinga foʻou mo nāunauʻia kimuí ni ʻa ia kuo tupu ai ha loto vēkeveke ʻi he siasí. … ʻOkú ne pehē ko ha faingamālie ia ʻo e siasi ko ʻení ke nau papitaiso maʻa honau kāinga kotoa pē kuo nau mate kimuʻa pea toki ʻomi ʻa e ongoongolelei ko ʻení … ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau hoko ai ko e kau fakafofonga ʻo kinautolu, pea tau ʻoange ai kiate kinautolu ʻa e faingamālie ke tuʻu mai ʻi he ʻuluaki toetuʻú. Naʻá ne pehē ʻe malangaʻi kiate kinautolu ʻa e ongoongoleleí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié.” Talu mei heʻemau maʻu e fakahinohino ko ʻení, mo e taʻetūkua hono fakahoko ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá. Naʻe papitaiso ʻi he vaitafé ha kau tangata ʻe toko valu ki he hongofulu ʻi he taimi, lolotonga ʻa e konifelenisí ” (Vilate Kimball, ʻi he Janiece Johnson and Jennifer Reeder, The Witness of Women [2016], 181).

Fakamatala 4. Hili e fanongo ʻa e Kau Māʻoniʻoní ki he tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá, ne tohi hanau tokolahi ki honau ngaahi kāingá ʻo kumi e ngaahi hingoa ʻo e kau mēmipa honau fāmilí kuo pekiá. Hangē ko ʻení, naʻe tohi ʻe Siona Polo e meʻá ni ki hano kāinga:

“ʻOku ou fie maʻu [ke] ke ʻomi ha lisi ʻo e kāinga ʻo e tangataʻeikí, ko ʻene ongomātuʻá, & ngaahi Faʻētangatá & ko honau ngaahi hingoá, kae pehē foki ki he kāinga ʻo e Fineʻeikí. … ʻOku ou fakapapau ke fai e meʻa kotoa te u lava ʻo faí ke fakamoʻui ʻa kinautolu ʻe lava ke u fai ha ngāue ki aí” (Jonah R. Ball letters to Harvey Howard, Shutesbury, Massachusetts, 1842–43, Church History Library, Salt Lake City).

Naʻe tohi ʻa Seli Lenitolo ʻo pehē:

“Hiki mai e ngaahi hingoa ʻo hotau kāinga kotoa pē kuo pekiá kae pehē ki he kāinga ʻo ʻetau kui tangatá mo e kui fefiné. ʻOku ou fie fai e meʻa kotoa pē te u lava ʻo fakahokó ke fakamoʻui hoku ngaahi kaungāmeʻá” (Sally Randall letters, 1843–1852, Church History Library, Salt Lake City).

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi fakamatala ko ʻení? (ʻI he tali ʻa e kau akó, hiki e ngaahi moʻoni ne nau akó ʻi he palakipoé. Kapau ʻe fie maʻu, tokoni ke nau ʻilo ha foʻi moʻoni hangē ko ʻení: Te tau lava ʻo tokoni ke fakamoʻui ʻetau ngaahi kui kuo pekia ʻoku teʻeki ke nau maʻu e ongoongoleleí, ʻaki ʻetau fakahoko e papitaiso maʻá e kakai pekiá.)

  • Ko e hā naʻe fuʻu mahuʻinga ai ki he Kau Māʻoniʻoni ʻo e Siasí he taimi ko iá e tokāteline ko ʻení?

  • Ko e hā ha founga kuo faitāpuekina ai koe ʻi hoʻo tokoni ki ho kāinga kuo pekiá ke papitaiso mo nau maʻu e ngaahi ouau fakamoʻui kehé?

Toe vakaiʻi e ngaahi moʻoni kuó ke hiki ʻi he palakipoé ʻi he kotoa ʻo e lēsoní, pea vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki aí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga ʻe lava ke nau moʻui kakato ʻaki ai e ngaahi moʻoni ko ʻení.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hono hokó ʻaki ʻenau lau e vahe 36 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1.

Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ko e malanga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Filatelifia, Penisilivēnia.

Naʻe malangaʻi foki ʻe Siosefa Sāmita e ongoongoleleí ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, lolotonga ʻene ʻi ai ʻo feinga ki he kau taki ʻo e puleʻangá ke fai ha fakatonutonú. Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Paʻale P. Pālati ki ha malanga naʻe fakahoko ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Filatelifiá:

ʻĪmisi
Paʻale P. Palati

“Lolotonga ʻeku ʻaʻahi mo Siosefa ki Filatelifiá, naʻe fakaʻatā mai ai ha haʻofanga siasi tokolahi ke malanga ai, pea naʻe fakataha mai ha kakai ʻe toko toluafe nai ke fanongo kiate ia. Naʻe tomuʻa lea ʻa Misa Likitoni fekauʻaki mo e Ongoongoleleí, ʻo fakamatalaʻi hono tokāteliné mei he Tohi Tapú. ʻI he ʻosi ʻene leá, naʻe tuʻu hake ʻa Siosefa ʻo hangē ha laione ʻoku teu ngungulú; pea ʻi heʻene pito he Laumālie Māʻoniʻoní, naʻá ne lea ʻi ha mālohi lahi, ʻo fakamoʻoni ki he ngaahi mata meʻa-hā-mai kuó ne maʻú, ko e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló ʻa ia kuó ne fiefia aí; pea mo e founga naʻá ne maʻu ai e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, mo ʻene liliu kinautolu ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne kamata ʻaki haʻane pehē: ‘Kapau ne ʻikai mo ha toe taha naʻá ne maʻu e loto-toʻa ke fakamoʻoni ki he pōpoaki nāunauʻia ko ia mei he Langí, pea ki hono maʻu ha lekooti nāunauʻia peheé, naʻá ne ongoʻi ko hono fatongia ia ke fakamoʻoni ki ai koeʻuhí ko e kakaí, pea tuku hono toé ki he ʻOtuá.

“Naʻe ofo e haʻofangá kotoa; ne nau fiefia, mo nau ongoʻi e moʻoni mo e mālohi naʻá ne lea ʻakí, pea mo e ngaahi mana naʻá ne lea ki aí. Naʻá ne ueʻi e loto ʻo e kakaí; pea kau ha niʻihi tokolahi ki he tākangá. Pea ʻoku ou fakamoʻoni, naʻá ne fakamaʻa hono ngaahi kofú mei honau totó ʻaki ʻene fakamoʻoni faivelenga mo mālohí. Naʻe papitaiso ha ngaahi haʻofanga lahi ʻi Filatelifia pea ʻi he ngaahi tukui kolo takatakaí; pea ʻi he taimi tatau, naʻe fokotuʻu mo ha ngaahi kolo ʻi Penisilivēnia, ʻi Sēsī, pea ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe” (Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. [1938], 298–99).

Fakamolemoleʻi e niʻihi kehé

ʻI heʻetau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé, ʻoku ʻikai ke nau ʻatā ai mei he ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi ngāué (vakai, TF 64:12–14). Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tēvita E. Soleniseni (1933–2014) ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē:

ʻĪmisi
Tēvita E. Soleniseni

“ʻOku ou loto ke fakamahinoʻi heni ʻoku ʻikai totonu ke fetoʻoaki ʻa e fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá mei hono fakanainaiʻi ʻo e koví. Ko hono moʻoní, ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, ‘fai ha fakamaau māʻoniʻoni.’ [Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Mātiu 7:2 ]. ʻOku kole mai ʻa e Fakamoʻuí ke tau siʻaki mo fakafepakiʻi ʻa e koví ʻi hono ngaahi fōtunga kotoa pē, pea neongo kuo pau ke tau fakamolemoleʻi hatau kaungāʻapi ʻokú ne fakalaveaʻi kitautolu, ka ʻoku totonu ke tau ngāue mālohi pē ke fakaʻehiʻehi mei haʻane toe hoko ʻa e fakalavea ko iá. ʻOku ʻikai totonu ke feinga sāuni ha fefine ʻoku ngaohikovia, ka ʻoku ʻikai foki totonu ke ne ongoʻi he ʻikai ke ne lava ʻo fai ha meʻa ke taʻofi ai ʻa e ngaohikoviá. ʻOku ʻikai totonu ke fehiʻa e tokotaha pisinisi ko ia ʻoku fai kiate ia ha anga taʻe totonu ʻi he fengāueʻakí, ki he tokotaha ʻoku taʻefaitotonú, ka te ne lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú ke taʻofi ʻaki e faihala ko iá. ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe he faʻa fakamolemolé ia ke tau tali pe fakanainaiʻi ʻa e koví. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau tukunoaʻi ʻa e meʻa hala ʻoku tau mamata ki ai ʻi he māmaní. Ka ʻi heʻetau tauʻi ʻa e angahalá, kuo pau ke ʻoua naʻa tau tuku ke hanga ʻe he tāufehiʻá pe ko e ʻitá ʻo puleʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú pe ngaahi tōʻongá” (David E. Sorensen, “Forgiveness Will Change Bitterness to Love,” Ensign pe Liahona, May 2003, 12).

ʻĪmisi
laʻipepa tufa Uiliami W. Felipisi: “ʻOku ou Hangē ko e Foha Maumau Koloá”