‘Inisititiuti
Lēsoni 19: Ngaahi Aʻusia ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií mo Hihifo Mamaʻó


“Lēsoni 19: Ngaahi Aʻusia ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií mo Hihifo Mamaʻó,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 19,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 19

Ngaahi Aʻusia ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií mo e Hihifo Mamaʻó

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he ʻaho  1 ʻo Tīsema, 1838, naʻe ʻave ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, Hailame Sāmita, Sitenei Likitoni, Laimani Uaiti, ʻĀlekisānita Mekilae, mo Kēlepi Palatiuini ki he fale fakapōpula ʻi he Vahefonua Keleí, ʻa ia ne ʻiloa kimui ange ko e Fale Fakapōpula Lipetií, ʻi Lipetī, Mīsuli. Lolotonga e faingataʻaʻia ʻa e Palōfitá mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi he fale fakapōpulá, naʻe fakamālohiʻi e Kāingalotú ke nau mavahe mei he siteiti ʻo Mīsulí koeʻuhí ko ha ola ʻo e tuʻutuʻuni fakaʻauha ʻa Kōvana Pōkesí. ʻI he ʻaho  16 ʻo ʻEpeleli, 1839, lolotonga hono fetuku e kau pōpulá ki ha feituʻu ʻe taha, naʻe fakaʻatā kinautolu ke nau hola, ʻo toe kau fakataha mo e Kāingalotú mo honau ngaahi fāmilí. Hili ha ʻaho ʻe ua mei he hola ʻa e Palōfitá, naʻe kamata fononga ʻa Pilikihami ʻIongi mo ha kau mēmipa kehe ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki Hihifo Mamaʻo, Mīsuli, ʻo talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí ke fakatoka ha fakavaʻe ki ha temipale (vakai, TF 115:11–12).

1 Tīsema 1838Naʻe fetuku ai ʻa Siosefa Sāmita mo ha toko nima kehe ki he Fale Fakapōpula Lipetií.

Sānuali–ʻEpeleli 1839Naʻe mavahe ai e Kāingalotú mei Mīsuli.

16  ʻEpeleli 1839Naʻe fakaʻatā ai ʻa Siosefa Sāmita mo hono ngaahi kaungā fonongá ke nau hola.

26  ʻEpeleli 1839Naʻe fakatoka ai ʻe he kau ʻAposetoló mo ha kau mēmipa kehe ʻo e Siasí e fakavaʻe ʻo e tafaʻaki fakatonga-hahake ʻo e temipale Hihifo Mamaʻó.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 33

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e faingataʻaʻia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha kau tangata ʻe toko nima kehe ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií

ʻĪmisi
Ko Siosefa Sāmita ʻi he Falefakapōpula ko Lipetií

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻeni ʻo Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, pea hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: “ʻE ʻOtua, ʻOkú Ke ʻi Fē?” (TF 121:1).

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau he vahe 33 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā e ngaahi tūkunga ne hoko ne tupu ai hono fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e fehuʻi ko ʻení? Kapau ʻe fie maʻu, fakamanatu ki he kau akó naʻe ʻosi fakamāvahevaheʻi ʻa Siosefa Sāmita mo ha kau tangata ʻe toko nima kehe mei honau ngaahi fāmilí pea tuku pōpula kinautolu ʻi ha ngaahi tūkunga taʻeʻofa, lolotonga ia hono faʻao mei he Kāingalotu kehé ʻenau koloá, tuli mei honau ngaahi nofoʻangá, fakamamahiʻi, pea tāmateʻi ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he founga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe ʻEletā Hōlani e fehuʻi ʻa Siosefa Sāmitá.

ʻĪmisi
Sefilī R. Hōlani

“Ko ha tangi mamahi mo fakataautaha ia—ko ha tangi mei he lotó, ko ha tuenoa fakalaumālie kuo tau faʻa ongoʻi ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau moʻuí” (Jeffrey R. Holland, “Lessons from Liberty Jail” [Brigham Young University fireside, Sept. 7, 2008], 5, speeches.byu.edu).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi ne nau aʻusia ai pe ko ha taha ʻoku nau ʻilo ha mamahi, tuenoa fakalaumālie, pe ko ha ngaahi faingataʻa kehe. Kole ki he kau akó ke nau kumi e ngaahi moʻoni mei he lēsoni ʻo e ʻaho ní ʻe lava ʻo tokoni kiate kinautolu mo e kakai ʻoku nau ʻofa aí, ʻi he taimi ʻoku nau aʻusia ai ha ngaahi faingataʻá.

Fakamanatu ki he kau akó naʻe ʻave pōpula ʻa Siosefa Sāmita mo ha kau tangata kehe ʻe he kau sōtia Mīsulí ʻi Hihifo Mamaʻo ʻi he ʻaho  31 ʻo ʻOkatopa, 1838. Naʻe laka e kau sōtiá mo e kau tangatá mei Hihifo Mamaʻo ki Tauʻatāina pea mei ai ki Lisimoni, Mīsuli. ʻI Lisimoní, naʻe fokotuʻu ai ʻa Siosefa Sāmita mo e kau tangata kehé ʻi muʻa ʻi ha Fakamaau ko ʻOsitini  A. Kingi, ʻa ia naʻá ne pehē te ne fakatauʻatāinaʻi ʻa kinautolu te nau “fakaʻikaiʻi [ʻenau] tui fakalotú mo e Palōfitá” (Justin R. Bray, “Within the Walls of Liberty Jail,” ʻi he Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 257, or history.ChurchofJesusChrist.org). Ne nau fakafīsingaʻi kotoa e fokotuʻu ko ʻení. Lolotonga e hopó, naʻe pehē ʻe Fakamaau Kingi ke puke ʻa Siosefa Sāmita mo e kau tangata kehé, ko honau tokolahi ko ha kau taki ʻo e Siasí, ko ha kau pōpula lolotonga ʻenau tatali ki he hopo ʻi he hia talisoné. ʻI he ʻaho  1 ʻo Tīsema, 1838, naʻe ʻave ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, Hailame Sāmita, Kēlepi Palatiuini, Sitenei Likitoni, Laimani Uaiti, mo ʻAlekisānita Mekilae ki he fale fakapōpula ʻi Lipetī, Mīsulí. (Vakai, Bray, “Within the Walls of Liberty Jail,” 256–63, or history.ChurchofJesusChrist.org.)

ʻĪmisi
Fale Fakapōpula Lipetií

Fakaaʻaliʻali e fakatātā ko ʻeni ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií, ʻa ia naʻe faitaaʻi ʻi ha taʻu nai ʻe fāngofulu hili hono tuku pōpula ai e Palōfitá. Fakamatalaʻi ange ʻoku ofi ʻeni ki he tuʻunga ne ʻi ai e fale fakapōpulá ʻi he taimi ne tuku ai ʻa Siosefa Sāmita mo e kau tangata kehe ʻe toko nimá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani fekauʻaki mo e Fale Fakapōpula Lipetií:

ʻĪmisi
Sefilī R. Hōlani

“Naʻe kau e fale fakapōpulá ʻi ha taha ʻo e ngaahi fale fefeka taha ʻi he feituʻu ko iá, naʻe taku ko ha fale mālohi ia, pea mahalo pē naʻe pehē. Naʻe fungavaka ua. ʻI he fungavaka taupotu ki ʻolungá, ko e feituʻu pē taha ne te lava ai ʻo sio ki tuʻá ko ha kiʻi matapā siʻisiʻi mo mamafa ʻe taha. ʻI loto he fungavaka ko iá naʻe ʻi ai hano hūʻanga he falikí naʻe tukuhifo māmālie ai e kau pōpulá ki he fungavaka ʻi laló pe loki pōpulá. ʻI he holisi ki tuʻa ʻo e fale fakapōpulá naʻe ʻo e maka lahi momomomo-iiki ia naʻe fute ʻe ua hono matolú, pea holisi ʻaki ʻi loto ha ʻakau papa ʻinisi ʻe 12. Naʻe vā mamaʻo ʻaki ʻe he ongo holisi ko ʻení ha ʻinisi ʻe 12 ʻa ia naʻe fakafonu ʻaki ha maka fōlalahi. ʻI hono fakatahaʻí, ne hoko ia ko ha holisi mālohi mo taʻeueʻia ʻa ia ne feʻunga hono matolú mo ha fute ʻe fā” (Jeffrey R. Holland, “Lessons from Liberty Jail” [Brigham Young University fireside, Sept. 7, 2008], 2, speeches.byu.edu).

ʻĪmisi
sīpinga ʻo e konga ki loto ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ko ha laʻitā ia hono toe fakaleleiʻi e konga ki loto ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií, kau ai e ʻēlia ki lalo ne tauhi ai e kau pōpulá.

Vahevahe e kau akó ki ha ngaahi kulupu tautau toko ua pe tolu, pea ʻoange kiate kinautolu ha tatau ʻo e laʻipepa tufa ko ʻení, “Ngaahi Tūkunga ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií.” Fakaafeʻi kinautolu ke nau lau e laʻipepa tufá pea aleaʻi ʻi heʻenau ngaahi kulupú ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he laʻipepa tufá.

Ngaahhi Tūkunga ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií

ʻĪmisi
Sefilī R. Hōlani

“ʻOku ou tui naʻa mo hono fakapoongi ʻo [Siosefa Sāmita] hili ha taʻu ʻe nima mo e kongá, naʻe teʻeki faingataʻaʻia ʻene moʻuí ʻo laka hake ʻi hono fakahū fakapōpulaʻi, taʻefakalao mo taʻetotonu kinautolu ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií. …

“Naʻe taʻefeʻunga e meʻakai ne ʻoange ki he kau pōpulá pea kovi he taimi ʻe niʻihi, naʻe fuʻu palakū ia ʻo pehē ʻe honau tokotaha ne ‘ʻikai ke nau lava ʻo kai ia kae ʻoua kuo [nau] mātuʻaki fiekaia ʻaupito’ [Alexander McRae, quoted in B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 1:521]. Naʻe tuʻo fā hano fakakonahi ʻenau meʻakaí, ʻo tupu mei ai haʻanau puke lahi ʻaupito ʻi ha ngaahi ʻaho lahi pea nau tautaufetongi ai he luá mo e valevalelaú, ʻo ʻikai ke nau toe fuʻu tokanga pe te nau moʻui pe mate. ʻI he ngaahi tohi ʻa e Palōfitá, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e fale fakapōpulá ko ha ‘heli ʻoku takatakaiʻi ʻe he kakai faiangahalá … ʻa ia ʻoku fakamālohiʻi kimautolu ke mau fanongo ki he ngaahi takuanoa koví mo mamata ki he loí mo e konaá mo e mālualoí pea mo e ngaahi angahala kehekehe kotoa pē ʻe ala fakamatalaʻi’ [ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 6: February 1838–August 1839, ed. Mark Ashurst-McGee and others (2017), 361; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá mo e fakaʻilonga leá].

“… Naʻe tohi ʻa Siosefa ʻo pehē, ‘pe ʻe hiki ʻe ha peni pe fakamatala ʻe ha ʻelelo pe ko e kau ʻāngeló, he ʻikai ke nau lava ʻo fakamatalaʻi feʻunga e fakalielia ʻo e heli naʻá ne aʻusia aí [Letter to Emma Smith, 4 April 1839, ʻi he Personal Writings of Joseph Smith, rev. ed., comp. Dean C. Jessee (2002), 463, 464; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá mo e mataʻitohi lahí]. Pea naʻe hoko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻi ha taimi naʻe pehē ai ʻi ha ngaahi fakamatala he taimi ko iá, ko e faʻahitaʻu momoko taha ia he lekooti ʻo e siteiti Mīsulí” (Jeffrey R. Holland, “Lessons from Liberty Jail” [Brigham Young University fireside, Sept. 7, 2008], 1–3, speeches.byu.edu).

“Naʻe uesia fakatuʻasino lahi ʻaupito e kau pōpulá … ʻi he māhina ʻe fā ne tuku ai kinautolu ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií. Naʻe mālō pē ha hū mai ʻa ha mei huelo ʻo e laʻaá ʻi he kiʻi matapā luva ukamea siʻisiʻi ʻa ia naʻe fuʻu māʻolunga ke fai ha sio aí, pea ʻi he fuʻu fuoloa e nofo ʻa e kau tanagatá ʻi he fakapoʻulí, ne tupu ai ha vaivai honau matá. … Neongo naʻe fakangofua ke tutu ha kiʻi afi siʻisiʻi, ka ʻi he ʻikai ha siminī ke ʻalu ai e kohú, naʻe fakaʻau ke toe uesia ange e mata ʻo e kau pōpulá. Naʻe langa honau telingá, tetetete honau ngaahi neavé, pea aʻu ki ha taimi kuo tete ʻa Hailame Sāmita ia. …

“Kae mahalo ko e meʻa fakaloloma taha ki he toenga ʻo e kau pōpulá ko ʻenau fakakaukau atu ki he ngaahi fāmili ʻo e Kau Māʻoniʻoní, kau ai haʻanautolú, kuo nau movete, faingataʻaʻia, mo tuli kinautolu mei he siteiti ʻo Mīsulí” (Justin R. Bray, “Within the Walls of Liberty Jail,” ʻi he Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 259, pe history.ChurchofJesusChrist.org).

  • Kapau naʻá ke kau he nofo ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, ʻe uesia fakatuʻasino, fakaeongo mo fakalaumālie fēfē nai koe ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení?

ʻĪmisi
laʻipepa tufa ʻo e Ngaahi Tūkunga ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke toe vakaiʻi e laʻipepa tufá, fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlaní, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Sefilī R. Hōlani

“Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú, ʻi he meimei taimi kotoa pē, ʻoku tau lea ki he fale ʻi Lipetií ko ha ‘fale fakapōpula’ pe ko ha ‘pilīsone’—pea ko e moʻoni naʻe pehē ia. Ka naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Pilikihami H. Lōpeti, ʻi hono lekooti e Hisitōlia ʻo e Siasí, fekauʻaki mo e feituʻú ko ha temipale, pe, ko hono ʻai mahino angé, ko ha ‘temipale-pilīsone’ [vakai, B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, chapter 38 heading, 1:521]” (Jeffrey R. Holland, “Lessons from Liberty Jail” [Brigham Young University fireside, Sept. 7, 2008], 3, speeches.byu.edu).

  • ʻI heʻetau fakakaukau ki he meʻa kotoa pē naʻe aʻusia ʻe Siosefa Sāmita mo e kau pōpula kehé ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke pehē ʻe lava ke fakatauhoa ai e fale fakapōpulá ki ha temipale? (Naʻe hoko e fale fakapōpulá ko ha feituʻu naʻe ʻunu ofi ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he ʻEikí mo maʻu fakahā ai.)

Fakamatalaʻi ange naʻe tala-kae-tohi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha tohi ʻe ua ki he Kāingalotú ʻi Māʻasi ʻo e 1839, ʻa ia ne kau ai ha niʻihi ʻo e ngaahi fakahā naʻá ne maʻú. ʻOku fakakau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121–23 ha konga ʻo e ngaahi tohi ko ʻení.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7–9, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻe taha ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7–9. Kole ki he kalasí ke nau kumi e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e faingatāʻiá.

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo maʻu mei he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita fekauʻaki mo ʻene ngaahi faingataʻaʻiá? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe, kau ai ʻeni: Kapau te tau kātekina lelei hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻe tupu mei heʻetau ngaahi faingataʻaʻiá ha aʻusia pea ʻe tokoni ia kiate kitautolu. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • ʻOkú ke pehē ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e kātekina lelei hotau ngaahi faingataʻaʻiá?

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlaní, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Hōlani fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke ʻomi ai ʻe heʻetau ngaahi faingataʻaʻiá ha aʻusia pea ʻe lava ke ʻaonga ia kiate kitautolu kapau te tau faʻa kātaki.

ʻĪmisi
Sefilī R. Hōlani

“Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi aʻusia toputapu, ʻaonga, pea mo ha fakahinohino lahi mei he ʻEikí ʻi ha faʻahinga tūkunga pē ʻokú ke ʻi ai. Ko hono moʻoní, tuku ke u toe fakamahinoʻi atu ia: Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi aʻusia toputapu, ʻaonga, pea mo ha fakahinohino lahi mei he ʻEikí ʻi he ngaahi aʻusia fakamamahi taha hoʻo moʻuí—ʻi he ngaahi tūkunga kovi tahá, lolotonga hono kātekina e fakamaau taʻetotonu fakamamahi tahá, ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi fakafepaki lahi taha kuó ke ʻosi fetaulaki mo iá.

“… Ko e ngataʻanga ʻo e tangatá ko ha faingamālie ia ki he ʻOtuá, pea kapau te tau lotomaʻulalo mo faivelenga, ʻo kapau te tau tui kae ʻikai lea kovi ki he ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi palopalemá, te Ne liliu ʻa e ngaahi fale fakapōpula taʻetotonu mo taʻeʻofa mo fakavaivai ʻo ʻetau moʻuí ki ha ngaahi temipale—pe ko ha ngaahi tūkunga pē te ne lava ʻo ʻomai e fakafiemālié mo e fakahaá, feohi fakalangí mo e melinó. …

“… ʻI he taimi ʻo ʻetau faingataʻaʻiá, mahalo te tau ofi ange ai ki he ʻOtuá ʻi ha toe taimi ʻi heʻetau moʻuí. ʻE lava ʻe he mahino ko iá ʻo liliu e faʻahinga tūkunga peheé ki ha tuʻunga ʻe malava ke hoko ai ia ko ha temipale” (Jeffrey R. Holland, “Lessons from Liberty Jail” [Brigham Young University fireside, Sept. 7, 2008], 3–4, 6, speeches.byu.edu).

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe ʻi he fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Hōlaní?

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e fili ke lotomaʻulalo, faitotonu, mo tuí ke teuteu hotau lotó ke maʻu ha fakahā mei he ʻEikí, neongo e ngaahi tūkunga ʻoku tau ʻi aí?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai hano ʻoatu ʻe ha faingataʻa ha aʻusia lelei pea ʻaonga kiate koe? (Fakamanatu ki he kau akó ke ʻoua naʻa nau vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu toputapu pe fakataautaha. ʻE lava ke vahevahe mo haʻo aʻusia ʻa koe.)

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha faingataʻa ʻoku nau fehangahangai mo ia. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi kinautolu ke nau tohi ha palani ʻo fakamatalaʻi ai e meʻa te nau fai ke nau kātekina lelei e faingataʻa ko iá.

Fakamatalaʻi ange ʻi ʻEpeleli ʻo e 1839, lolotonga hono fakafeʻao ʻo Siosefa Sāmita mo hono kaungā fonongá ki he Vahefonua Pūní, Mīsuli, naʻe fakaʻatā ai kinautolu ke nau hola. Ne nau fononga leva ki Kuinisī ʻIlinoisi, ʻa ia ne nau toe kau fakataha ai mo honau ngaahi fāmilí.

Naʻe foki e kau ʻAposetoló ki Hihifo Mamaʻo ke fakakakato e fekau ʻa e ʻEikí

Kole ki he kau akó ke nau kumi e vahe 33 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he laukonga leʻolahi mei he peesi 428, ʻo kamata ʻaki e palakalafi ʻoku pehē “Lolotonga e fefaʻuhi ʻa Siosefa …” pea fakaʻosi ʻaki e palakalafi ʻi he peesi  429 ʻoku kamata ʻaki ʻa e “Naʻá ne fakaʻamu ke nau lototaha …”

  • Kapau naʻe fie maʻu ke ke fili pe te ke foki pe ʻikai ki Hihifo Mamaʻo, ʻokú ke pehē ko e hā te ke fili ke faí? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafí (1807–1898): Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he tali ʻa e kau ʻAposetoló ki he fekau ʻa e ʻEikí.

ʻĪmisi
Uilifooti Utalafi

“Naʻe ui e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he fakahā ke nau fononga ki Hihifo Mamaʻo … ke fakatoka e fakavaʻe ki he matatuliki ʻo e Temipalé. … Naʻe fuakava e kakai Mīsulí ki he ngaahi ʻOtua kotoa ʻo ʻitānití, kapau naʻe fakakakato e ngaahi fakahā kehe kotoa pē kuo fakafou mai ʻia Siosefa Sāmitá, he ʻikai fakakakato e fakahā ia ko iá. … Fakatatau ki he meʻa ʻoku ou ʻilo fekauʻaki mo e ongo fakalukufua ʻo e Siasí, naʻe taʻe malava ke fakakakato e ngāué ʻi he ngaahi tūkunga ne nau ʻi aí; ka naʻe hoifua e ʻEikí ki heʻenau loto holi ke ngāué. … ʻI he taimi ne fai ai ʻe Palesiteni ʻIongi e fehuʻi ki he Toko Hongofulu Mā Uá, ‘Kau Tamaioʻeiki, ko e hā te mou faí?’ Ne nau tali: ‘Kuo folofola mai e ʻEikí pea kuo pau ke mau talangofua.’ Ne mau ongoʻi kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá … ʻa e fekaú pea ne mau maʻu ha tui ke laka ki muʻa pea fakakakato ia, ʻo mau ongoʻi ko ʻEne ngāué ia ʻo tatau ai pē pe te mau moʻui pe mate hono fakakakato iá” (Wilford Woodruff, “Discourse,” Deseret News, Dec. 22, 1869, 543).

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa e kau ʻAposetoló? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe, kau ai ʻeni: Te tau lava ʻo fili ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí neongo e ngaahi tūkunga ʻoku tau ʻi aí. ʻI heʻetau tuku ʻetau falalá ki he ʻEikí, te tau lava ʻo ikunaʻi e meʻa kuó Ne fekau mai ke tau faí.)

Fakamatalaʻi ange ʻi he pongipongi ʻo e ʻaho  26, ʻo ʻEpeleli 1839, naʻe fononga lalo ai ʻa Pilikihami ʻIongi mo ha kau ʻAposetolo kehe ʻe toko fā, fakataha mo ha kau mēmipa kehe ʻo e Siasí, ki he tuʻuʻanga ʻo e temipalé ʻi Hihifo Mamaʻó. Naʻe tekeʻi mai ʻe ʻAlefiusi Katelā, ʻa ia ne hoko ko e tangata pule ngāue ʻo e temipalé, ha fuʻu maka lahi ki he tuliki tonga-hahake ʻo e konga kelekele ʻo e temipalé. Naʻe hivaʻi ʻe he kulupu toko siʻí ni ha ngaahi himi mo fakahoko ha lotu. ʻIkai ngata aí, naʻe fakanofo ʻa Uilifooti Utalafi mo Siaosi A. Sāmita ko ha ongo ʻAposetolo ke fakakakato ha ongo tuʻunga ne ʻatā ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he teuteu ʻa e kiʻi kulupu Kāingalotu tokosiʻí ni ke mavahe mei Hihifo Mamaʻó, ne tuʻu atu ʻa Fietoa Teli ʻi he ʻapi hono kaungāmeʻa ko ʻAisake Lāsoló, ʻa ia naʻe mavahe mei he Siasí ʻo nofo pē ia ʻi Hihifo Mamaʻo. Naʻe ʻohovale ʻa ʻAisake ʻi he ʻi Hihifo Mamaʻo ʻa Fietoa mo e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, mo hono fakakakato e kikite ʻa e ʻEikí ne fakafou mai ʻia Sisoefa Sāmitá (vakai, Manuscript History of the Church, vol. C-1, addenda, 26 April 1839, second of two entries, p. 14).

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení, pea poupouʻi e kau akó ke nau ngāueʻi e ngaahi moʻoni ko iá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hokó ʻaki ʻenau lau e vahe 34–35 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1.

ʻĪmisi
laʻipepa tufa ʻo e Ngaahi Tūkunga ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií