‘Inisititiuti
Lēsoni 23: Ko e Tohi Ueniuēfí, ko e Tohi ʻa ʻĒpalahamé, mo e Fakalalahi ʻa e Fakatanga ʻi ʻIlinoisí


“Lēsoni 23: Ko e Tohi Ueniuēfí, ko e Tohi ʻa ʻĒpalahamé, mo e Fakalalahi ʻa e Fakatanga ʻi ʻIlinoisí,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 23,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 23

Ko e Tohi Ueniuēfí, ko e Tohi ʻa ʻĒpalahamé, mo e Fakalalahi ʻa e Fakatanga ʻi ʻIlinoisí

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI hono tali e kole ʻa Sione Ueniuēfí, ko ha ʻetita nusipepa ʻi Sikākō, naʻe fai ai ʻe Siosefa Sāmita ha tohi ʻo fakamatalaʻi e hisitōlia mo e ngaahi tui ʻa e Siasí. Naʻe pulusi e tohi ko iá, ʻa ia naʻe ʻiloa kimui ange ko e Tohi Ueniuēfí, ʻi he ʻaho  1 ʻo Māʻasi, 1842, he makasini ʻa e Siasí ko e Times and Seasons. ʻI Māʻasi mo Mē ʻo e 1842, naʻe pulusi foki e liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he tohi ʻa ʻĒpalahamé ʻi he ngaahi tatau ʻo e Times and Seasons. ʻI Mē ʻo e 1842, naʻe tuʻusi ai ʻa Sione C. Pēneti mei he Siasí ʻi haʻane feʻauaki mo ha kakai fefine tokolahi. Naʻe sāuniʻi ʻe Sione C. Pēneti e Siasí pea mo e Palōfitá ʻaki haʻane fai ha ngaahi tohi fakafepaki, kau ai haʻane tukuakiʻi loi naʻe faʻufaʻu ʻa Siosefa Sāmita ke fakapoongi e kōvana mālōlō ʻo Mīsuli ko Lilipeni W. Pōkesí. Hili e kole ʻa Lilipeni W. Pōkesi ke ʻave ʻa Siosefa Sāmita ki Mīsulí, naʻe tupu ai ha toi ʻa e Palōfitá ʻi ha ngaahi māhina lahi ke ʻoua naʻa puke ia ʻo ʻave ki Mīsuli ke hopoʻi. Lolotonga e kei toi ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne fai ha tohi ʻe ua ki he Kau Māʻoniʻoní naʻe fakakau ai ha toe fakahinohino fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kakai kuo pekiá (vakai, TF 127–28). Naʻe faifai pea tukulolo e Palōfitá ki he kau maʻu mafaí pea naʻe fakaʻatā ia mei hono puke pōpulá.

Māʻasi 1842Naʻe pulusi ai ʻa e Tohi Ueniuēfí ʻi he Times and Seasons.

Māʻasi mo Mē 1842Naʻe pulusi ai e tohi ʻa ʻĒpalahamé ʻi he Times and Seasons.

6 Mē 1842Naʻe feinga ai ha tokotaha ke fakapoongi e kōvana mālōlō ʻo Mīsuli ko Lilipeni W. Pōkesí.

11 Mē 1842Naʻe tuʻusi ai ʻa Sione C. Pēneti ʻi he feʻauakí.

ʻAokosi–Tīsema 1842Naʻe toi ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi ha vahaʻa taimi ke ʻoua naʻa puke ia koeʻuhí ko ha ngaahi tukuakiʻi loi ne felāveʻi mo hono feinga fakapoongi ʻo Lilipeni W. Pōkesí.

6 Sānuali 1843Naʻe tukuange ai ʻa Siosefa Sāmita mei hono puke pōpulá.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 38–39

Fakatokangaʻi ange: Neongo ko e ngaahi laukonga ʻa e kau akó ki he lēsoni ko ʻení ʻa e vahe 38–39 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ʻoku ʻi he lēsoni ko ʻení ha ngaahi fakamatala mei he vahe 37 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e pulusi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e Tohi Ueniuēfí

ʻĪmisi
Sione Ueniueefi

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ko ha laʻitā ia ʻo Sione Ueniueefi, ʻa ia ko e ʻetita ʻo e nusipepa Chicago Democrat ʻi he 1842. Naʻe kole ʻe Sione Ueniueefi kia Siosefa Sāmita ke ʻoange ha fakamatala nounou ʻo e hisitōlia mo e tui ʻa e Kau Māʻoniʻoni He Ngaahi ʻAho Ki Mui Ní (vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 506).

  • Kapau naʻe kole atu kiate koe ke ke faʻu ha fakamatala nounou ʻo e hisitōlia mo e tui ʻa e Kau Māʻoniʻoni He Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e hā ha ngaahi meʻa ne hoko mo ha ngaahi tui te ke fakakau ai? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakamatalaʻi ange naʻe tali ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e kole ʻa Sione Ueniuēfí ʻi he tohi kuo ʻiloa ko e Tohi Ueniuēfí, ʻa ia naʻá ne pulusi ʻi Māʻasi ʻo e 1842 ʻi he nusipepa ʻa e Siasí, ko e Times and Seasons.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e palakalafi ʻe nima ko ʻení. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he meʻa naʻe fakakau ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Tohi Ueniuēfí.

“ʻOku mahuʻinga lahi ʻaupito e Tohi Ueniuefí ki he Kau Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e fakamatala tonu ia naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ʻo fakamoʻoniʻi hono uiuiʻi toputapu mei he ʻOtuá, ʻa ʻene ngaahi mata meʻa-hā-mai, pea pehē ki heʻene ngāué mo ʻene ngaahi akonakí. ʻOku fakamatalaʻi ai ʻa e tokolahi pea mo e tupulekina ʻa e Siasí kae pehē ki hono fakatangaʻi ʻo e Kāingalotú. ʻOku ʻi ai ha fanongonongo fakakikite ki he ola lelei ʻo e Siasí ʻi māmani he kahaʻú ʻi he toʻukupu malu ʻo Sihova Māfimafí. ʻOku toe ʻi ai foki mo ha ngaahi fakaikiiki mahuʻinga ʻoku ʻikai toe maʻu ia ʻi ha feituʻu ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Palõfitá, kau ai hano fakamatala ʻi ʻo e ʻū [lauʻi peleti] koulá mo ha fakamatala ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Kae mahulu angé, ko e fuofua taimi ʻeni ke pulusi tonu ai ʻe Siosefa Sāmita ha fakamatala ki heʻene ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí.

“Naʻe fakaʻosi ʻaki hano fakahaaʻi ʻa e tokāteline ʻe 13  ʻo e Siasí ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, pea ʻoku tuʻu ia ko ha fakamoʻoni mālohi ki he uiuiʻi fakalangi ʻo e Palõfita ko Siosefa Sāmitá.” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 506-07).

Fakamatalaʻi ange ʻoku pulusi kakato e Tohi Ueniuēfí ʻi he The Pearl of Great Price Student Manual (2017), ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Gospel Library App.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e konga ko ʻeni mei he Tohi Ueniuēfí. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he meʻa naʻe kikiteʻi ʻe Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“Kuo ʻosi fokotuʻu ʻa e Fuka ʻo e Moʻoní; pea he ʻikai lava ʻe ha nima taʻe māʻoniʻoni ke taʻofi ʻa e ngāué mei heʻene laka ki muʻá; ʻe lava ke taulōfuʻu ʻa e ngaahi fakatangá, kau fakataha mo e kakai koví, fakatahataha mo e ngaahi kau taú, lau kovi mo e kakai loí, ka he ʻikai ufi e laka atu ki muʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻi he anga fakaʻeiʻeiki mo tauʻatāina, kae ʻoua kuo hū atu ki he konitinēniti kotoa pē, aʻu ki he potu kotoa pē, ʻuʻufi ʻa e fonua kotoa pē, mo fakaongo ʻi he telinga kotoa pē, kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, pea folofola ʻa Sihova Maʻongoʻonga kuo lava ʻa e ngāué” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 514–15).

Hiki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: He ʻikai ha nima taʻe-māʻoniʻoni te ne lava ʻo taʻofi e ngāue ʻa e ʻOtuá mei heʻene laka atu ki muʻá.

  • ʻOkú ke pehē ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e “ʻikai ha nima taʻe-māʻoniʻoni” te ne lava ʻo taʻofi e ngāue ʻa e ʻOtuá mei heʻene laka ki muʻá? (Kapau ʻe fie maʻu, tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea “nima taʻe-māʻoniʻoní” ki he ngaahi ngāue ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ne ʻikai fili pe fakamafaiʻi ʻe he ʻOtuá.)

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga mei he hisitōlia ʻo e Siasí ʻokú ne fakatātaaʻi e foʻi moʻoni ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ke ʻilo he ʻikai ha nima taʻe-māʻoniʻoni te ne lava ʻo taʻofi e ngāue ʻa e ʻOtuá mei heʻene laka ki muʻá?

Fakamoʻoni ʻe hokohoko atu e ngāue fai fakamoʻui ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ʻoku fakahoko ʻo fakafou ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ke laka ki muʻa kae ʻoua kuo mafola ʻi he funga kotoa ʻo e māmaní.

ʻOku pulusi e liliu ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he tohi ʻa ʻĒpalahamé

ʻĪmisi
takainga tohi faka-ʻIsipite

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ko ha laʻitā ia e konga ʻo e takainga tohi naʻe toʻo mei ai e fakatātā fika 1 ʻi he tohi ʻa ʻĒpalahamé. Fakamatalaʻi ange ʻi he 1835, lolotonga e tānaki fakataha ʻa e Kāingalotú ki Ketilani, ʻOhaioó, “ naʻe tūʻuta he hetikuota ʻo e Siasí … ha tangata pisinisi ko Maikolo Sanitela, mo ha kau pekia ʻe fā ne fakatolonga mo ha ʻū takainga tohi kiliʻi ʻakau.” ʻI he taimi ko iá, naʻe “ʻalu holo ʻa [Maikolo Sanitela] mo ha ngaahi koloa faka-ʻIsipite mei he kuonga muʻá peá ne ʻai mo ha totongi ki he kau ʻaʻahí ka nau sio ai.” (“Translation and Historicity of the Book of Abraham,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni mei he hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá:

“Naʻe fakatau ʻe ha niʻihi ʻo e Kāingalotu ʻi Ketilaní e kau pekia ne fakatolongá mo e takainga tohí … peá u kamata mo [W. W.] Felipisi mo [ʻŌliva] Kautele, ko ha ongo tangata tohi, hono … liliu ʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi tohí pe mataʻitohi fakatātaá, pea ne mau fiefia lahi ʻi he ʻiloʻi naʻe ʻi he taha ʻo e ngaahi takainga tohí ʻa e tohi ʻa ʻĒpalahamé; pea ʻi he taha e ngaahi tohi ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité” (Manuscript History of the Church, vol. B-1, p. 596, josephsmithpapers.org).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fiefia ai e Kāingalotú ʻi hono maʻu e ngaahi tohi ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e ongo palakalafi ko ʻení:

“Naʻe kamata ngāue ʻa Siosefa Sāmita ki hono liliu e tohi ʻa ʻĒpalahamé lolotonga e faʻahitaʻu māfaná pea ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1835, naʻá ne ʻosi liliu ai ʻa e vahe ʻuluakí mo ha konga ʻo e vahe uá. ʻOku hoko atu leva e talanoa ʻi heʻene tohinoá ki hono liliu ʻo e takainga tohí ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1842, hili ia ʻa e toe hiki e Kāingalotú ki Nāvū, ʻIlinoisí” (“Translation and Historicity of the Book of Abraham,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

“Naʻe kamata ke pulusi ʻe Sione Teila mo Uilifooti Utalafi e liliu ʻa e palōfitá ki he tohi ʻa ʻĒpalahamé ʻi Māʻasi ʻo e 1842, ʻi he ngaahi tatau ʻo e Times and Seasons. Ko e taimi naʻe lau ai ʻe he Kāingalotú ʻa e lekōtí, naʻa nau fiefia ke ʻiloʻi ha ngaahi moʻoni foʻou fekauʻaki mo e fakatupu ʻo e māmaní, ko e taumuʻa ʻo e moʻuí, mo e ikuʻanga taʻengata ʻo e fānaʻu ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau ʻiloʻi naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí pea naʻá ne fefolofolai mata ki he mata mo e ʻEikí. Naʻa nau lau fekauʻaki mo e māmaní pea ko e meʻa kotoa pē ʻi aí naʻe tomuʻa fokotuʻutuʻu ia mei muʻa ke fakahoko ʻaki ʻa hono hakeakiʻi ʻo e fānau fakalaumālie ʻa e Tamaí” (Kau Māʻoniʻoni: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 494).

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku ʻomi ai ʻe he tohi ʻa ʻĒpalahamé ha toe fakamoʻoni ʻo e uiuiʻi ʻo Siosefa Sāmita ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá?

Ko e aʻusia ʻe Siosefa Sāmita mo e Kāingalotú e fakalalahi ange ʻa e fakatangá ʻi ʻIlinoisí

ʻĪmisi
Sione C. Pēneti

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ko ha laʻitā ia ʻo Sione C. Pēneti.

  • Fakatatau ki hoʻo laukonga he vahe 35 mo e 38 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā e ngaahi tuʻunga naʻe maʻu ʻe Sione C. Pēneti ʻi Nāvuú? (Naʻá ne hoko ko e pule ʻo e kolo Nāvuú pea mo e pule lahi ʻo e Kautau Nāvuú, ko ha kau sōtia fakalotofonua. Naʻá ne hoko foki ko ha Tokoni Palesiteni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí.)

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē: Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia.

ʻĪmisi
Sēmisi E. Fausi

“ʻOku ʻi ai ha kakai ʻoku nau tui ha ngaahi fakapuli ʻo e fakamatamataleleí mo e fie māʻoniʻoní ka ʻoku nau moʻui kākā, ʻo tui … te nau lava ʻo fakahoko loua ia taʻe ʻiloʻi” (James E. Faust, “The Enemy Within,” Ensign, Nov. 2000, 46).

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku felāveʻi ai e fakamatala ko ʻení mo e ngaahi ngāue ʻa Sione C. Pēnetí? Kapau ʻe fie maʻu, fakamanatu ki he kau akó naʻe fakataueleʻi fakapulipuli ʻe Sione ha kakai fefine tokolahi ʻi Nāvū pea ne feʻauaki mo kinautolu. Naʻá ne kākaaʻi mo lohiakiʻi e kakai fefine ko ʻení ʻo “ui ʻene foungá ko e ‘uaifi fakalaumālie’ … [mo] fakapapauʻi ange naʻe fakangofua ʻe Siosefa e [faʻahinga] tōʻonga peheé” [Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, 506]).

Fakamatalaʻi ange ʻi he ʻaho 11 ʻo Mē, 1842, naʻe tuʻusi ai ʻa Sione C. Pēneti ʻi he feʻauakí.

  • Fakatatau ki hoʻo laukonga ʻi he vahe 38–39 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā naʻe fai ʻe Sione C. Pēneti hili hono tuʻusi iá? (Kapau ʻe fie maʻu, fakamatalaʻi ange naʻe kamata ke ne fai ha ngaahi tohi ki ha nusipepa ʻiloa ʻi ʻIlinoisi, ʻo tukuakiʻi e Palōfitá ki ha ngaahi hia mo ha ngaahi angahala kehekehe.)

ʻĪmisi
Lilipeni W. Pōkesi

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻeni ʻo e kōvana mālōlō ʻo Mīsuli ko Lilipeni Pōkesí. Fakamatalaʻi ange naʻe fakalaveaʻi ia ʻi ha feinga fakapō naʻe hoko ʻi Mē ʻo e 1842. Naʻe tukuakiʻi loi ʻe he ngaahi fili ʻo e Palōfitá, kau ai ʻa Sione C. Pēneti, naʻe palani ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻohofí. Naʻe kole ʻe Lilipeni Pōkesi ki he tokotaha naʻá ne fetongi iá, kōvana ʻo Mīsuli ko Tōmasi Leinoló, ke puke ʻe he kau taki ʻo ʻIlinoisí ʻa e Palōfitá pea ʻave ia ki Mīsuli ke hopoʻi. Naʻe talangofua e kau taki ʻo ʻIlinoisí ki he kolé pea nau feinga ke puke ʻa Siosefa Sāmita. ʻI he tui ʻa e Palōfitá ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻene moʻuí, naʻá ne hola ai ʻo toi ʻi he konga ki muʻa ʻo ʻAokosi, 1842. ʻI he ʻaho  31 ʻo ʻAokosí, naʻe mavahe fakataimi mai ai e Palōfitá mei heʻene toí ke fakafeʻao hono uaifi ko ʻEmá ki ha fakataha ʻa e Kau Fineʻofá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44). Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he lea naʻe fai ʻe he Palōfitá ʻi he fakataha ʻa e Kau Fineʻofá fekauʻaki mo e fakafepaki mo e fakatanga naʻá ne fehangahangai mo iá.

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“Kuo fai ʻe hotau ngaahi filí ha feinga lahi ke ʻave au ki Misuli pea mo fakaʻauha ʻeku moʻuí; ka kuo fakafeʻātungiaʻi ʻe he ʻEikí honau halá, pea kuo teʻeki ai ke nau fakahoko ai ʻenau taumuʻá. Kuo fakafaingamālieʻi au ʻe he ʻOtuá ke ʻoua te u tō ki honau nimá. 

“… Ko ʻeku ongo ʻeni ʻi he taimi ní, koeʻuhí kuo fakatolonga mai au ʻe he ʻEiki Māfimafí ʻo aʻu ki he ʻahó ni, te Ne kei hokohoko atu ai pē hono maluʻi aú, ʻi he tui mo e ngaahi lotu fakataha ʻa e Kau Māʻoniʻoní, kae ʻoua kuó u fakaʻosi kakato hoku misiona ʻi he moʻui ní, mo fokotu ʻu maʻu ʻa e kuonga ʻo e kakato ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ke ʻoua naʻa lava ʻe he ngaahi mālohi kotoa ʻo māmani mo helí ʻo ikunaʻi ia” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 603613).

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe ʻikai ikunaʻi ai ia ʻe hono ngaahi filí?

  • ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe he akonaki ʻa e Palōfitá ʻa e foʻi moʻoni he ʻikai lava ʻe ha nima taʻe-māʻoniʻoni ʻo taʻofi e ngāue ʻa e ʻOtuá mei heʻene laka ki muʻá?

Fakamatalaʻi ange ʻi he ʻaho  3 ʻo Sepitema, 1842, naʻe ʻi ʻapi ai e Palōfitá ʻi he taimi naʻe hū ange ai ki hono falé ha ongo tangata kuo fakamahafu mo ha ʻōfisa melino ʻIlinoisi ke puke ia ke ʻave ki Mīsuli. Naʻe hola e Palōfitá taʻe te nau fakatokangaʻi ʻo toitoi ʻi he ʻapi hono kaungāmeʻa ko ʻEtuate Hanitaá. Lolotonga e toi ai ʻa Siosefá, naʻá ne fai ha tohi ʻe ua ʻo kau ai ha ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kakai kuo pekiá. ʻOku lekooti e ongo tohi ko iá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127–28.

Hiki e potufolofola mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé:

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:19, 22

  • ʻI heʻetau ʻilo e ngaahi faingataʻa naʻe aʻusia ʻe Siosefa Sāmita lolotonga ʻene moʻuí, ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku makehe kiate koe?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ʻilo mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ke hoko ʻi he taimi ʻoku tau manatuʻi ai e tupuʻanga nāunauʻia ʻo e ongoongoleleí?

Vahevahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi kulupu ʻo ha toko ua pe toko tolu. Fakaafeʻi kinautolu ke nau lau fakataha e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:19, 22 pea aleaʻi ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he palakipoé. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke lipooti ʻenau ngaahi talí ki he kalasí. ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni peheni: ʻI heʻetau manatuʻi e tupuʻanga nāunauʻia ʻo e ongoongoleleí, te tau lava ai ʻo maʻu ha loto-toʻa ke laka ki muʻa ʻi he tui lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha ngaahi aʻusia mei heʻenau moʻuí, ʻoku nau manatuʻi ai hano ʻoange ʻe he tupuʻanga nāunauʻia ʻo e ongoongoleleí ha loto-toʻa kiate kinautolu ke nau laka ki muʻa ʻi he tui lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá mo e kalasí.

Hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé, pea fakaafeʻi e kau akó ke nau lekooti ʻenau ngaahi talí ʻi heʻenau tohinoa akó.

  • Ko e hā te ke fai ke ke manatuʻi lelei ange ai e tupuʻanga nāunauʻia ʻo e ongoongoleleí ke tokoni atu ke ke laka ai ki muʻa lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá?

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita he ʻikai ke ne lava ʻo tataki lelei e Siasí mo tokangaʻi hono fāmilí ʻi heʻene toí. ʻI Tīsema ʻo e 1842, naʻá ne tukulolo ai pea ʻave ia ki Sipilingifila, ʻIlinoisi, ki he hopó. Hili hono fakahoko ʻe he kau loeá ʻenau ngaahi taukave fakafepakí, naʻe tuʻutuʻuni ʻa Fakamaau Nātaniela Poupi ne ʻikai ha fakamoʻoni ne ʻi Mīsuli ʻa Siosefa ʻi he taimi naʻe mei fakapoongi ai ʻa Kōvana Pōkesí pea kuo pau ke tukuange ʻa Siosefa ia (vakai, “Court Ruling, 5 January 1843,” Appendix 1, Document 11, 127–39, josephsmithpapers.org).

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ʻi he lēsoní, pea poupouʻi e kau akó ke nau ngāueʻi e ngaahi moʻoni ko iá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hokó ʻaki ʻenau lau e vahe 40–41 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1.