‘Inisititiuti
Lēsoni 3: Ko Hono Maʻu ʻo e Lekōtí


“Lēsoni 3: Ko Hono Maʻu ʻo e Lekōtí” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó(2018)

“Lēsoni 3,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 3

Ko Hono Maʻu ʻo e Lekōtí

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Koeʻuhí naʻe hokohoko atu hono fakamoʻoniʻi ʻe Siosefa Sāmita naʻe mamata ki ha mata meʻa-hā-maí, naʻe fakatangaʻi ai ia ʻi he vahaʻa taimi ʻo ha taʻu ʻe tolu hili e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. Naʻe toki fakamatala ʻa Siosefa Sāmita, lolotonga e taimi ko iá, naʻá ne “faʻa tō ai ki [ha] ngaahi fai hala naʻe taʻepoto” mo “faʻa ongoʻi [ʻene] halaia koeʻuhí ko [hono] vaivaí mo e ngaahi melé” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28–29). ʻI hono tali e lotu ʻa Siosefa Sāmita ʻi he efiafi ʻo e ʻaho 21 ʻo Sepitema  1823, naʻe hā ai e ʻāngelo ko Molonaí mo talaange kia Siosefa kuo fakamolemoleʻi ia ʻe he ʻOtuá mo ʻi ai ha ngāue maʻana ke ne fai (vakai ki he Joseph Smith “History, circa Summer 1832,” 4, josephsmithpapers.org). Naʻá ne fakahā ange foki kia Siosefa ʻoku ʻi ai ha lekooti fakakuongamuʻa ʻoku hiki ʻi ha ʻū lauʻi peleti koula ʻoku tanu ʻi he moʻunga ofi ki he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe vakai ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻū lauʻi peletí, ka naʻe tapui ʻe Molonai ke ne ʻave kinautolu. ʻI he taʻu ʻe fā ne hokó, naʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ki he taimi te ne lava ai ʻo maʻu ʻa e ʻū lauʻi peletí. ʻI he ʻaho 22 ʻo Sepitema  1827, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfitá ʻa e ʻū lauʻi peletí mei he ʻāngelo ko Molonaí.

21–22 ʻo Sepitema, 1823Naʻe hā tuʻo nima ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita.

1823–27Naʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke ne maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá.

ʻAho 19 ʻo Nōvema , 1823Naʻe mālōlō ai e taʻokete ʻo Siosefa Sāmita ko ʻAlaviní.

ʻOkatopa 1825Naʻe fetaulaki ai ʻa Siosefa Sāmita mo ʻEma Heili ʻi Hāmoni, Penisilivēnia, lolotonga ʻene ngāue kia Sōsaia Sitoelí.

ʻAho 18 ʻo Sānuali , 1827Naʻe mali ai ʻa Siosefa Sāmita mo ʻEma Heili.

ʻAho 22 ʻo Sepitema , 1827Naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá meia Molonai.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 3–4

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻOku ʻaʻahi ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení:

ʻĪmisi
fakatātā ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí mo e ʻāngelo ko Molonaí
  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 3 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1 pea mo hoʻo ʻilo fekauʻaki mo e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá, ko e hā e faʻahinga faingataʻa naʻe aʻusia ʻe Siosefa lolotonga e taʻu ʻe tolu mo e konga ʻi he vahaʻa ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí mo e ʻuluaki hā mai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi lea pe kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita ke fakamatalaʻi ʻaki ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi ongo naʻá ne aʻusia lolotonga e taʻu ʻe tolu mo e konga hili e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí.

  • Ko e hā e ngaahi lea mo e kupuʻi lea ʻi he veesi 28 ʻokú ne fakamatalaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi ongo naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ko ha talavoú?

  • Ko e hā ha founga ʻoku faitatau ai e ngaahi faingataʻaʻia ʻa Siosefá mo e ngaahi faingataʻa ʻoku aʻusia ʻe he toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasí he ʻaho ní?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:29. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ke ikunaʻi ʻaki ʻa e ngaahi ongo halaia naʻá ne maʻú. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau maʻú.

Fakaʻaliʻali e ngaahi fakamatala ko ʻeni naʻe lekooti ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44), pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi kinautolu. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e founga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Siosefa ʻene aʻusia he pō ko iá.

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“ʻI heʻeku taʻu 17  nai … , hili ʻeku ʻalu ke mohé, naʻe ʻikai ke u mohe ka naʻá ku fakalaulauloto ki heʻeku moʻuí mo e aʻusia he kuohilí. Ne u ʻiloʻi fakapapau kuo ʻikai ke u tauhi e ngaahi fekaú, pea naʻá ku fakatomala moʻoni mei heʻeku ngaahi angahalá mo e maumaufonó kotoa peá u fakavaivaiʻi au ʻi Hono ʻaó ʻa ia ʻokú Ne tokaimaʻananga e meʻa kotoa pē” (Joseph Smith, Journal, 1835–1836, 24, josephsmithpapers.org; naʻe fakaleleiʻi ʻa e sipelá mo e fakaʻilonga leá).

“Ne u toe ui ki he ʻEikí peá Ne fakahā mai kiate au ha mata meʻa-hā-mai fakalangi,he vakai naʻe hā mai ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí kiate au , … peá ne ui ʻaki au hoku hingoá, peá ne pehē mai kuo fakamolemoleʻi ʻe he ʻEikí au mo ʻeku ngaahi angahalá” (Joseph Smith, in “History, circa summer 1832,” 4, josephsmithpapers.org; naʻe fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilonga leá).

  • Ko e hā ʻoku tau ako mei he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:29 pea mo e fakamatala ʻa Siosefa ʻokú ne fakahaaʻi naʻá ne fakamātoato ʻaupito ʻi heʻene fakatomalá?

  • Makatuʻunga ʻi he tali ʻa e ʻāngelo ko Molonaí ki he tāutapa ʻa Siosefá, ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e fakatomala fakamātoató? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: ʻI he taimi ʻoku tau fakatomala fakamātoato ai mei heʻetau ngaahi angahalá, ʻe fakamolemoleʻi kitautolu ʻe he ʻEikí. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Dale G. Renlund

“Ko e ongoongolelei fakafiefia ʻo e ongoongoleleí, ʻa ʻetau lava ko ia ʻo fakatomalá! ʻE lava ʻo ‘matafi atu ʻa e ongoʻi halaiá.’ ʻE lava ʻo fakafonu kitautolu ʻaki e fiefiá, maʻu ha fakamolemole ʻo ʻetau angahalá, pea mo ha ‘konisēnisi nonga.’ ʻE lava ʻo fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ongoʻi lotofoʻí mo e pōpula ʻo e angahalá. ʻE lava ke fakafonu kitautolu ʻaki e maama fakaofo ʻa e ʻOtuá pea ‘ʻikai toe mamahi.’ ʻOku ʻikai ngata pē hono lava ke fakahoko ʻa e fakatomalá ka ʻoku fakafiefia foki koeʻuhí ko hotau Fakamoʻuí” (Teili G. Lenilani, “Fakatomalá: Ko ha Fili Fakafiefia,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 124).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau fekauʻaki mo ha taimi ne nau ongoʻi ai naʻe fakamolemoleʻi kinautolu ʻe he ʻEikí hili haʻanau fakatomala fakamātoato mei heʻenau ngaahi angahalá.

Poupouʻi e kau akó ke hokohoko atu ʻenau fakatomala fakamātoato mo e fekumi ki he fakamolemole ʻa e ʻEikí ʻo fakatatau mo hono fie maʻu ʻi heʻenau moʻuí.

ʻĪmisi
Ko e hā ʻa Molonai kia Siosefa Sāmita
ʻĪmisi
Ko e ʻaʻahi ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita ʻi he ngoueʻangá

Fakaʻaliʻali e ngaahi fakatātā ko ʻení, pea kole ki ha tokotaha ako ke ne fakamatalaʻi fakanounouʻi e ʻuluaki ʻaʻahi ʻe fā ʻa Molonai kia Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho 21—22 ʻo Sepitema, 1823. Kapau ʻe fie maʻu, mou vakai mo e kau akó ki he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:30–53.

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi fakahinohino naʻe fai ʻe Molonai kia Siosefa Sāmita lolotonga e ngaahi ʻaʻahi ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange, lolotonga e ʻaʻahi hono ua mo hono tolu ʻa Molonaí, naʻá ne ʻoange ha fakahinohino naʻe ʻikai ke ne ʻoange ʻi he ʻuluaki ʻaʻahí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:44–46. Kole ki he kau akó ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi fakahinohino kehe ʻa Molonai kia Siosefá.

  • Ko e hā e ngaahi fakamatala kehe naʻe fakahoko ʻe Molonai kia Siosefa Sāmita ʻi he ngaahi ʻaʻahi kimui ko ʻení?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga naʻe mahuʻinga ai ke fai ha fakatokanga kia Siosefa, he ʻikai fie maʻu ke toe ʻi ai ha faʻahinga ʻuhinga kehe ki hono maʻu ʻo e ʻū lauʻi peletí ka ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

Talaange ki he kau akó hili e fakamatala ʻa Siosefa ki heʻene tangataʻeikí fekauʻaki mo e ʻāngeló, naʻá ne ʻalu ki he Moʻunga Komolá. Fakaʻaliʻali e fakamtala ko ʻeni ʻa ʻŌliva Kautelé, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe hoko kia Siosefa Sāmita ʻi heʻene fononga ki he moʻungá.

ʻĪmisi
ʻOliva Kautele

“Naʻe ʻi ai ha mālohi taʻeʻiloa ʻe ua ne na kāpui ʻene fakakaukaú lolotonga ʻene fononga mei hono ʻapi nofoʻangá ki Komolá, pea naʻe hoko mālohi kiate ia ʻa e mālohi naʻá ne pouaki e lelei ʻo e koloaʻiá mo e fiemālie ʻo e moʻui ko ʻení, ʻo mole fakaʻaufuli ai mei heʻene fakakaukaú ʻa e meʻa maʻongoʻonga naʻe fakahā ange ʻe he ʻāngeló ʻoku pelepelengesi mo mahuʻingá” (Oliver Cowdery, “Letter VIII,” Latter Day Saints’ Messenger and Advocate, Oct. 1835, 197).

Kole ki he kau akó ke nau kumi ʻa e vahe 3 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he lau leʻolahi mei he peesi 25, ʻo kamata ʻi he palakalafi ʻoku pehē “ʻI he aʻu atu ʻa Siosefa Sāmita ki he tafungofungá …” pea fakaʻosi ʻaki ʻa e palakalafi ʻi he peesi 26 ʻoku kamata pehē “Naʻe tafoki hake ʻa Siosefa ʻo sio kia Molonai. …” Kole ki he kau akó ke nau muimui ki ai ʻo kumi e founga naʻe takiekina ai ʻe he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻa Siosefa Sāmitá hono tuʻunga malava ko ia ke maʻu ʻa e ʻū lauʻi peletí.

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe talangataʻa ai ʻa Siosefa ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí?

Fakamatalaʻi ange ʻi he ʻilo ʻe Siosefa he ʻikai te ne lava ʻo maʻu ʻa e ʻū lauʻi peletí pea kamata ke lotú, naʻe fakaava hake ʻa e ngaahi langí pea naʻá ne mamata ki he nāunau ʻo e ʻEikí. Naʻá ne mamata foki ki he tēvoló mo ʻene kau ʻāngeló (vakai, Oliver Cowdery, “Letter VIII,” 198). Naʻe mahuʻinga ʻaupito ʻa e fakafehoanakí kia Siosefa. Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa e faʻē ʻa Siosefá, Lusi Meki Sāmita, ʻa ia naʻe tohi fekauʻaki mo e aʻusia ko ʻení, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fakahā kia Siosefá.

ʻĪmisi
Lusi Meki Sāmita

“Naʻe fakahā kiate ia ʻe he ʻāngeló, ʻaki hono fakafehoanaki, ʻa e faikehekehe ʻi he leleí mo e koví pea mo e ngaahi nunuʻa ʻa ia [ʻe] muimui mai ʻi he talangofuá mo e talangataʻa ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, naʻá ne manatuʻi lelei ʻa e ongo ko ʻení ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻa hono ngaahi ʻahó. Pea ʻi hono fakamahinoʻi e tūkunga ko ʻení, fuoloa siʻi peá ne mālōloó, naʻá ne pehē te ne kei vekeveke maʻu pē ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

“… Naʻe toe talaange ʻe he ʻāngeló kiate ia ʻoku teʻeki hokosia ʻa e taimi ke ʻomi ai ʻa e ʻū lauʻi peletí ki he māmaní; ʻa ia he ʻikai lava ai ke ne ʻave kinautolu mei he feituʻu ʻoku tanu ai kinautolú kae ʻoua kuó ne ako ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá—ʻo ʻikai loto fiemālie pē ke fai ia, ka ke lava foki ʻo fakahoko ia” (Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1845,” 85, josephsmithpapers.org; naʻe fakaleleiʻi ʻa e sipelá mo e fakaʻionga leá).

  • Ko e hā naʻe fakahā ʻe Molonai kia Siosefa naʻá ne maʻu ha fuʻu mālohi pehē ʻiate iá?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he talanoa ko ʻeni ʻo e aʻusia ʻa Siosefa ʻi he Moʻunga Komolá? (ʻE lava ke ʻomi ʻe he kau akó ha ngaahi tali tonu, kau ai ʻeni: ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí, ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi fili lelei mo koví. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe ʻaonga ai ke mahino kiate kitautolu e nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi filí?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻi hotau kuongá ni ʻo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí, ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí, ke mahino kiate kitautolu e ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi filí? (ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi sīpingá ʻa e tāpuaki fakapēteliaké, faleʻi mei he kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí, mo e ngaahi fakatokanga mo e ngaahi akonaki mei he kau Taki Māʻolungá pea mo e Kau ʻŌfisa ʻo e Siasí, tautautefito ki he kau palōfita, tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā moʻuí.)

ʻOku teuteu ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ki he taimi te ne lava ai ʻo maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá.

Fakamatalaʻi ange ʻi he taʻu ʻe fā ne hokó, naʻe teuteu ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ʻi ha ngaahi founga lahi ke maʻu ʻa e lekōtí mo ikunaʻi e ngāue naʻe ui ia ʻe he ʻEikí ke ne faí. Naʻe toe foki ʻa Siosefa Sāmita ki he moʻungá ʻi he taʻu kotoa pē ʻi he ʻaho  22 ʻo Sepitemá ke fakahinohinoʻi ia ʻe he ʻāngelo ko Molonaí. ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu ko ʻení, naʻá ne toe maʻu ai mo ha “ngaahi ʻaʻahi lahi mei he ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakaʻilo mai hono ngeia mo hono nāunauʻia ʻo e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he ʻaho fakaʻosí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 68).

Tokoni ke mahino ki he kau akó naʻe hoko foki ha ngaahi liliu lahi ʻi he moʻui ʻa Siosefá he taʻu ʻe fā ne hokó, kau ai hono nofoʻangá mo e ngāueʻangá. Fakaʻaliʻali ʻa e mape ko ʻení, “Ko e Feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēnia, mo ʻOhaiō ʻo ʻAmeliká,” pea kole ki he kau akó ke nau kumi ʻa Menisesitā, Niu ʻIoke, pea mo e kolo ko Hāmoni, Penisilivēniá (vakai foki ki he mape fika  3 ʻo e hisiōlia ʻo e Siasí, “Ko e Feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēnia, mo ʻOhaiō ʻo ʻAmeliká”).

ʻĪmisi
Ko e mape ʻo e feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēnia, mo ʻOhaioó
  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā naʻe ngāue ai ʻa Siosefa Sāmita kia Sōsaia Sitoeli ʻi Hāmoni, Penisilivēniá? (Naʻe fakangāueʻi ʻe Misa Sitoeli ʻa Siosefa ke tokoni kiate ia hono kumi ʻo e koloa Sipeini naʻá ne tui ne tanu ʻi Hāmoní. Naʻe tokolahi ha kakai ʻi he feituʻú ne nau maʻu e tui tatau fekauʻaki mo e koloa fufuú pea nau kau ai ʻi he feinga tatau ʻi he kuonga ʻo Siosefá.)

Fakamahinoʻi ange naʻe faifai pea fakalotoʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa Sōsaia Sitoeli ke tuku ʻenau fekumi ki he koloá (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:56).

ʻĪmisi
Siosefa mo ʻEma Sāmita

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení. Fakamatalaʻi ange, lolotonga e taimi mahuʻinga ko ʻeni ʻo ʻenau teuteú, lolotonga e ngāue ʻa Siosefa kia Sōsaia Sitoelí, naʻá ne fetaulaki mo ʻEma Heili. Hili ʻena fai kaumeʻa ʻo laka siʻi hake pē ʻi he taʻu e tahá, ne na mali ʻi he ʻaho  18 ʻo Sānuali, 1827. Naʻe tākiekina lelei ʻe ʻEma Sāmita ʻa Siosefa. Naʻá ne fakahoko ha fatongia mahuʻinga ʻi hono Fakafoki Mai e Ongoongoleleí ʻo ʻikai ngata pē hono poupouʻi mo tokoniʻi hono husepānití ʻi ha ngaahi founga kehekehe (vakai, TF 25:5–6) ka ʻi heʻene moʻui mateaki mo e loto-toʻa fakatāutahá foki ʻi heʻene fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá.

Fakamatalaʻi ange hili e mali ʻa ʻEma mo Siosefá, ne na hiki ki he ʻapi ʻo Lusi mo Siosefa Sāmita  ko e Lahí, ʻi Menisesitā, Niu ʻIoke. Naʻe foki mai ʻa Siosefa ki ʻapi ʻi ha efiafi ʻe taha he konga kimuʻa ʻo Sānuali 1827, hili ia ha ngaahi houa lahi mei he taimi ne tonu ke foki aí.

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa Lusi Meki Sāmitá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe talaange ʻe Molonai kia Siosefa Sāmitá.

ʻĪmisi
Lusi Meki Sāmita

“ʻI he hū mai ʻa [Siosefá], naʻá ne tō tokoto atu ki ha sea, pea mahino naʻe fuʻu helaʻia ʻaupito. Naʻe kalanga hoku husepānití … he taimi pē ko iá, ‘Siosefa, ko e hā naʻá ke nofo fuoloa pehē aí? Naʻe hoko ha faʻahinga meʻa kiate koe? Kuo mau hohaʻa lahi atu kiate koe he houa ʻe tolu ko ʻení.’ ʻI he ʻikai fai ange ʻe Siosefa ha talí, naʻe hokohoko atu ʻene fakaʻekeʻeké kae ʻoua kuo faifai peá u pehē atu, ‘Sai, Tangataʻeiki … tuku muʻa ke kiʻi mālōlō—ʻoua ʻe hohaʻasi ia he taimi ní—ko ʻena kuo foki lelei mai ki ʻapi, pea ʻokú ne fuʻu helaʻia, ko ia ai, kātaki ʻo kiʻi tatali siʻi pē.’ … ʻI he taimi ko iá naʻe mamali [ʻa Siosefa] mo ne pehēange ʻi ha leʻo vaivai, ‘Ne u maʻu e fakatonutonu fefeka taha kuó u maʻu ʻi heʻeku moʻuí.’ Naʻe pehē ʻe hoku husepānití ko ha niʻihi ʻi homau ngaahi kaungāʻapí ne nau fai iá, naʻá ne ʻita lahi peá ne pehē ange, ‘ʻOku ou loto ke ʻilo pe ko e hā ha kaunga ʻa ha taha ke fakahalaʻi koe!’

“Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, ‘Taʻofi, tangataʻeiki, taʻofi, ko e ʻāngelo ia ʻa e ʻEikí—ʻi heʻeku aʻu ki he moʻunga Komolá, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ʻū lauʻi peletí, ne u fetaulaki ai mo ha ʻāngelo peá ne pehē mai kuo teʻeki ke u māteaki feʻunga ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí; ʻa ia kuo hokosia ʻa e taimi ke ʻomi ai ʻa e lekōtí; pea kuo pau ke u tuʻu hake mo ngāue pea fakahoko e ngaahi meʻa kuo fekau mai ʻe he ʻOtua ke u faí’” (Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1845,” pages 103–4, josephsmithpapers.org; naʻe fakaleleiʻi ʻa e sipelá, mataʻitohi lahí, mo e fakaʻilonga leá).

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe ʻi he valoki ko ʻeni naʻe fai ʻe Molonai kia Siosefá?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he pōpoaki ʻa Molonai kia Siosefá? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni pehé ni: Kuo pau ke tau mateakiʻi e ngāue ʻa e ʻEikí kae lava ke tau maʻu e ngaahi faingamālie mo e ngaahi tāpuaki kuó Ne teuteu maʻatautolú. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo māteakiʻi e ngāue ʻa e ʻEikí ke fakafeʻungaʻi kitautolu ki he ngaahi tāpuaki mo e faingamālie kuó Ne teuteu maʻatautolú?

ʻOku maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:59 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi ʻa e meʻa ne hoko ʻi he ʻaʻahi fakataʻu hono fā ʻa Siosefa ki he Moʻunga Komolá.

  • Fakatatau ki he fakaʻosinga ʻo e veesi 59, ko e hā e palōmesi naʻe fai ʻe Molonai kia Siosefá?

  • Ko e hā ka mahuʻinga ai kia Siosefa ke ne ʻilo ʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí ʻi hono maluʻi ʻo e ʻū lauʻi peletí?

Fakamatalaʻi ange lolotonga e fononga mai ʻa Siosefa mo e ʻū lauʻi peletí ki ʻapí, ne ʻi ai ha kau tangata ne nau toi ʻi he vaotaá ke faʻao ʻa e ʻū lauʻi peletí meiate ia. Neongo naʻe ʻohofi tuʻo tolu ia ʻi heʻene foki ki ʻapí, naʻá ne hola meiate kinautolu ne nau ʻohofi iá ʻi he taimi kotoa pē peá ne maluʻi e ʻū lauʻi peletí. ʻI heʻene aʻu ki ʻapí, naʻe hohaʻa hono fāmilí ke sio kiate ia.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa e tokoua ʻo Siosefa ko Uiliamí. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe kole ʻe he tangataʻeiki ʻa Siosefá meiate ia, pea ko e hā ʻene talí.

ʻĪmisi
Uiliami Sāmita

“ʻI he taimi naʻe ʻomi ai ʻa e ʻū lauʻi peletí naʻe kofu ʻaki ia ha fuʻu sote ngāue. Naʻe faʻo leva ia ʻe heʻeku tangataʻeikí ki ha tangai pilo. Naʻe pehē mai e tangataʻeikí, ‘ʻE hā, Siosefa, te mau lava ʻo sio ki ai?’ [Naʻe tali ange ʻa Siosefa:] ‘ʻIkai. Naʻá ku talangataʻa he ʻuluaki taimí, ka kuo pau ke u talangofua he taimí ni” (William Smith, “The Old Soldier’s Testimony,” The Saints’ Herald, vol. 31, no. 40 [Oct. 4, 1884], 643–44).

  • ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe he tali ʻa Siosefá kuó ne mateuteu ke maʻu ʻa e ʻū lauʻi peletí?

Toe vakaiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku lisi ʻi he palakipoé pea fehuʻi ange:

  • ʻOkú ke pehē naʻe teuteuʻi fēfē ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻa Siosefa Sāmita ke ne maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá?

Fakaʻaliʻali e fehuʻi ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau akó ke lekooti ʻenau ngaahi talí ʻi heʻenau tohinoa akó: Ko e hā ha founga ʻe ala tokoni ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo tau aleaʻi he ʻaho ní hono teuteuʻi koe ki he ngāue kuo teuteu ʻe he ʻOtuá maʻaú?

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau ngāueʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo mou aleaʻí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hokó ʻaki hono lau e vahe 5–6 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1.