‘Inisititiuti
Lēsoni 15: Ko e Fuofua Misiona ki Pilitānia Lahí


“Lēsoni 15: Koe Fuofua Misiona ki Pilitānia Lahí,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 15,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 15

Ko e Fuofua Misiona ki Pilitānia Lahí

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he ngāue ʻa Siosefa Sāmita fakatatau mo e ueʻi ʻa e Laumālié, naʻá ne ui ai ʻi he konga kimuʻa ʻo Sune 1837 ʻa ʻEletā Hiipa C. Kimipolo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani. Naʻe ʻalu fakataha ʻa Hiipa mo hono kaungā ʻAposetolo ko ʻOasoni Haití mo ha kau faifekau kehe ʻe toko nima, ʻo nau aʻu ki Livapulu, ʻIngilani, ʻi he konga loto ʻo Siulaí. Hili e fekumi ʻa e kau faifekaú ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí, naʻe ueʻi kinautolu ke nau fononga ki Pelesitoni, ʻIngilani, ʻa ia ne nau lavameʻa lahi ʻaupito ai ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí. Taimi nounou pea fakahoko ʻenau fuofua papitaiso ʻi ʻIngilaní, naʻe aʻusia ʻe he kau faifekaú hano ʻohofi kinautolu ʻe he ngaahi mālohi ʻo e filí. Ne nau fehangahangai foki mo ha fakafepaki mei he kau taki ʻo e ngaahi siasi kehé. Ka neongo ia, naʻe fakafou ʻi he tokoni mo e mālohi ʻo e Laumālié hono fakaului ʻe he kau faifekaú ha kakai ʻe toko tahaafe nimangeau ki he toko ua-afe, mo fokotuʻu ha ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻi Pelesitoni pea ʻi he ngaahi kolo takatakaí mo e ngaahi tūkuikoló.

Konga kimuʻa ʻo Sune, 1837Fakafou ʻi he fakahā kia Siosefa Sāmitá, naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Hiipa C. Kimipolo ke ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani.

 19 pe 20 Siulai 1837Naʻe ʻalu fakataha ai ʻa Hiipa C. Kimipolo mo ʻOasoni Haiti, mo ha kau faifekau kehe ʻe toko nima ki Livapulu, ʻIngilani.

30 Siulai 1837Naʻe papitaiso ai ʻa e fuofua kau papi ului ʻi ʻIngilaní.

6  ʻAokosi 1837Naʻe fokotuʻu ai ʻi Pelesitoni ʻa e fuofua kolo ʻo e Siasí ʻi ʻIngilaní.

22 Mē 1838Naʻe foki ai ʻa Hiipa C. Kimipolo ki Ketilani, ʻOhaiō, mei heʻene ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 24–25

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻa Hiipa C. Kimipolo ke ne talaki e ongoongoleleí ʻi ʻIngilani

ʻĪmisi
konga ki tuʻa ʻo e Temipale Ketilaní
ʻĪmisi
konga ki loto ʻo e Temipale Ketilaní

Fakaʻaliʻali e ngaahi fakatātā ko ʻeni ʻo e konga ki tuʻa mo e konga ki loto ʻo e Temipale Ketilaní.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Hiipa C. Kimipolo (1801–68) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa ia ne hoko he taimi ko iá ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Hiipa C. Kimipolo

“[ʻI he konga kimuʻa ʻo Sune 1837], … naʻe haʻu ʻa e Palōfita ko Siosefá kiate au, lolotonga ʻeku tangutu mei muʻa he tuʻunga malangá, ʻi ʻolunga hake pē he tēpile sākalamēnití … [ʻi he Temipale Ketilaní], peá ne fanafana mai kiate au ʻo pehē, ‘Misa Hiipa, kuo fanafana mai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí kiate au: “Tuku ke ʻalu ʻeku tamaioʻeiki ko Hiipá ki ʻIngilani ʻo malanga ʻaki ʻeku Ongoongoleleí pea mo fakaava ai ʻa e matapā ʻo e fakamoʻuí ki he puleʻanga ko iá”’” (Heber C. Kimball, in Orson F Whitney, Life of Heber C. Kimball [1888], 116; naʻe fakatonutonu ʻa e fakaʻilonga leá).

“ʻI heʻeku fakakaukau atu ki hono fili au ki ha faʻahinga lakanga mo ha misiona mahuʻinga peheé, naʻe mahulu hake ia ʻi he meʻa ne u faʻa malavá; ne u ongoʻi ʻeku tōnounoú mo e taʻe tāú pea hangē ne u meimei loto-foʻí… , pea ne ʻikai ke u lavaʻi ha meʻa ka ko ʻeku kalanga pē: ʻE ʻEikí, ko ha tangata ‘leʻovale au’ mo mātuʻaki taʻefeʻunga ki ha ngāue pehē. ʻE anga fēfē haʻaku ʻalu ʻo malanga ʻi he fonua ko iá, ʻa ia ʻoku fuʻu ʻiloa ʻi he kotoa ʻo e ngaahi fonua fakakalisitiané ʻi heʻenau [akó], ʻiló, mo e ʻulungaanga fakalotú?” (Journal of Heber C. Kimball, ed. R. B. Thompson [1840], 10; naʻe fakatonutonu ʻa e fakaʻilonga leá).

  • Ko e hā naʻe ongoʻi “taʻefeʻunga” ai ʻa Hiipa ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ko ha faifekau ʻi ʻIngilani?

  • Ko e hā ʻoku tau faʻa ongoʻi taʻefeʻunga ai ke fakahoko ha uiuiʻi pe ko ha ngāue mei he ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí?

Fakamatalaʻi ange, ʻikai ngata he ongoʻi taʻefeʻunga ʻa Hīpá, mahalo naʻe kau foki e ngaahi tūkunga faingataʻa ʻi Ketilani ʻi he taimi ko ia hono ui ia ke ngāue fakafaifekaú, ʻi hono fakafaingataʻaʻiaʻi e ʻalu ʻa Hiipa ʻo malanga ʻaki e ongoongoleleí he fonua mamaʻó.

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 24–25 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1 pea mo e meʻa ne tau aleaʻi ʻi he lēsoni 14, ko e hā e tūkunga ne ʻi ai ʻa Ketilani, ʻOhaiō, ʻi he 1837 naʻe tautautefito ai ʻene fakafaingataʻaʻiaʻi e ʻalu ko ia ʻa Hiipa ke ngāue fakafaifekau he taimi ko ʻení? (Kapau ʻe fiemaʻu, fakamanatu ki he kau akó ʻa e tōlalo fakapaʻanga naʻá ne uesia e Kāingalotu ʻi Ketilaní pea mo e hē ha tokolahi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí mei he moʻoní, kau ai mo ha niʻihi ʻo e kau taki ʻo e Siasí, ʻa ia naʻe hā mahino ʻenau fakafepakiʻi e founga fakataki ʻa Siosefa Sāmitá.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44):

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“ʻI he tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻá ni … naʻe fakahā mai ai ʻe he ʻOtuá kiate au kuo pau ke fai ha meʻa foʻou maʻa hono fakamoʻui ʻo Hono Siasí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 377).

Fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ʻe fekauʻi atu ʻe Siosefa Sāmita ha kau faifekau ke nau talaki e ongoongoleleí ʻi ʻIngilani.

  • ʻOkú ke pehē ʻe tokoni fēfē hono fekauʻi atu ha kau faifekau ki ʻIngilani ʻi he taimi faingataʻa ko ʻení ke ʻomi ʻa e fakamoʻuí ki he Siasi ʻo e ʻEikí? (ʻO ka fie maʻu, fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ko e ngāue fakafaifekaú ko e toto moʻui ia ʻo e Siasí: “Kapau ne ʻikai ʻi ai ha kau papi ului, ʻe hōloa pea mate ʻa e Siasí” [“When the World Will Be Converted,” Ensign, Oct. 1974, 4].)

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Hiipa C. Kimipoló, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe tokoni kia Hiipa ke ne maʻu ʻa e tui ke tali hono uiuiʻi ngāue fakafaifekaú.

ʻĪmisi
Hiipa C. Kimipolo

“ʻI heʻeku ongoʻi ʻeku tōnounoú mo e taʻefeʻunga ki ha faʻahinga ngāue peheé, ne tupu ai ʻeku tangi fakamātoato ki he ʻEikí ki ha ʻilo pea mo e poupou mo e fakafiemālie ko ia ne u fuʻu fie maʻú. …

“… Ne u feinga ke u falala kakato ki he ʻOtuá, ʻo tui te Ne tokoniʻi au ʻi hono talaki ʻo e moʻoní, fakaleaʻi au, pea te Ne vaka mai ha tokoni ʻi he taimi ʻo ʻeku fie maʻú” (Journal of Heber C. Kimball, ed. R. B. Thompson [1840], 15).

  • Ko e hā naʻe tokoni kia Hiipa ke ne maʻu ʻa e tui ke ngāue fakafaifekau, neongo ʻene ilifiá mo e ongoʻi taʻefeʻungá?

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he tui mo e sīpinga ʻa Hīpá? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni lahi, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: Kapau te tau falala ki he ʻEikí neongo ʻetau ilifiá mo e ongoʻi taʻefeʻungá, te Ne tokoniʻi kitautolu ʻaki Hono mālohí ke fakafeʻungaʻi kitautolu ke fai ʻEne ngāué. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Kole ki he kau akó ke nau kumi ha fakamoʻoni ʻi he kotoa ʻo e toenga e lēsoní, naʻe poupouʻi mo tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Hiipa ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú.

Fakamatalaʻi ange naʻe siʻi ange he uike ʻe ua mei heʻene maʻu hono uiuiʻi ngāue fakafaifekaú, naʻe mavahe ʻa Hiipa ki ʻIngilani. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha taha ʻo hono ngaahi mahení, Lōpeti B. Tomisoni ʻa e meʻa naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻi he ʻapi ʻo Kimipoló ʻi he ʻaho naʻe mavahe ai ʻa Hīpá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení:

“Ne ʻikai ke u toe fakakaukau kau hū atu ki he fale ʻo e [fāmili Kimipoló], he naʻe ava siʻisiʻi pē ʻa e matapaá. ʻI heʻeku hū atú, ne u moʻutāfuʻua he meʻa ne u mamata ki aí. Ne u mei tafoki ʻo ʻalu, ʻi heʻeku pehē ʻoku ʻikai totonu ke u ʻi aí, ka ne ʻikai ke u lava ʻo mavahe mei he feituʻu ne u tuʻu aí. Naʻe ʻohake ʻe [Hiipa] … hono laumālié ki he [ʻOtuá, ʻo tautapa] … ke Ne … fakakakato e ngaahi fie maʻu hono hoá mo ʻene fānaú lolotonga ʻene mamaʻó. Hili iá, naʻá ne … hilifaki leva hono ongo nimá ʻiate kinautolu tahataha, ʻo tuku ha tāpuaki faka-tamai kiate [kinautolu], pea tuku kinautolu ki he tokanga mo e maluʻi ʻa e ʻOtuá, lolotonga ʻene femoʻuekina hono malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi ha fonua mamaʻó. Lolotonga iá, naʻe ʻikai mei ongo hono leʻó ʻi he tangi ʻa kinautolu hono tafaʻakí, ʻa ia naʻá ne feinga fakamātoato ke fakanonga kinautolu. Naʻe pau ai ke ne toutou mālōlō, lolotonga ia e tafe hifo hono loʻimatá ʻi hono kouʻahé. … Ne ʻikai ke u faʻa lava ʻo mapukepuke hoku loʻimatá, … [pea] ne u tangi, naʻá ku kaungā tangi mo kinautolu; ʻi he taimi tatau, ne u ongoʻi houngaʻia ʻi heʻeku maʻu ʻa e faingamālie ke mātā ha meʻa peheé. Ne u pehē, ʻoku ʻikai mo ha toe meʻa te ne ʻai ke mavahe ai e tangata ko iá … mei hono hoá mo e fānaú ʻa ia ʻoku nau fuʻu mahuʻinga kiate iá—ka ko e ongoʻi pē ʻa e fatongia mo e ʻofa ki he ʻOtuá, pea mo ha fie tokoni ki Heʻene ngāué” (Robert B. Thompson, in Journal of Heber C. Kimball, ed. R. B. Thompson [1840], v–vi; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá mo e fakaʻilonga leá.).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ko Hiipa kinautolu, ko hono uaifi ko Vilaté, pe ko ha taha ʻo ʻena fānaú, peá ke fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi faingataʻa ʻe lava ke ʻoatu ʻe he ngāue fakafaifekau ko ʻeni ki ʻIngilaní kiate koe mo ho fāmilí?

ʻOku talaki ʻe he kau faifekaú ʻa e ongoongoleleí mo fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi Pelesitoni, ʻIngilani, pea mo e ngaahi tukuikolo takatakaí

Fakaʻaliʻali e mape ko ʻení. Fakamatalaʻi ange naʻe folau ʻa Hiipa, fakataha mo ʻOasoni Haiti, Uiliate Lisiate, Siosefa Filitingi, Sione Kutisoni, ʻAisake Lāsolo, mo Sione Sinaita, ʻi ha vaka mei Niu ʻIoke ki Livapulu, ʻIngilani, ʻo nau tūʻuta ki ai ʻi he kongaloto ʻo Siulai, 1837.

ʻĪmisi
mape ʻo e Fuka ʻo e Moʻoní

Vahevahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi kulupu ʻo ha toko ua pe toko tolu. ʻOange ki he kulupu takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufa ko ʻení, “Ko e Ui ki he ʻEikí ki ha Fakahinohinó,” pea kole kiate kinautolu ke nau lau e laʻipepa tufá pea aleaʻi ʻi heʻenau ngaahi kulupú ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he laʻipepa tufá.

“Ko e Ui ki he ʻEikí ki ha Fakahinohinó”

Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Hiipa C. Kimipolo (1801–68) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa ia ne hoko he taimi ko iá ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea aleaʻi e ngaahi fehuʻi ʻi laló.

ʻĪmisi
Hiipa C. Kimipolo

“ʻI he vahaʻataimi ne mau ʻi Livapulu aí, ne fakaʻaongaʻi ia ke fakahoko ha fakataha alēlea, pea ʻi heʻemau ui ki he ʻEikí ki ha fakahinohino, koeʻuhí ke tataki kimautolu ki he ngaahi feituʻu te mau ʻaonga taha ai ʻi hono talaki e ongoongoleleí, pea ʻi hono fokotuʻu mo hono fakamafola Hono puleʻangá; lolotonga ʻemau fai iá, ne ʻiate kimautolu e laumālie ʻo e ʻEikí, ʻa e mālohi mafimafi ʻo e ʻOtuá, pea ne mau ongoʻi hono mātuʻaki fakamālohia kimautolu, pea mo ha fakapapau ke laka ki muʻa, neongo pe te mau moʻui pe mate, talitali lelei pe fakaangaʻi, ne mau fakapapau kotoa ke fai ia. …

“ʻI heʻemau ongoʻi ʻoku tataki kimautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻEikí ke mau ō ki Pelesitoní … ne mau fononga atu leva ki he feituu ko iá” (Journal of Heber C. Kimball, ed. R. B. Thompson [1840], 15–16).

  • ʻOku fakatātaaʻi fēfē nai ʻe he fakamatala ko ʻení ʻa e tefitoʻi moʻoni, “Kapau te tau falala ki he ʻEikí neongo ʻetau ilifiá mo e ongoʻi taʻefeʻungá, te Ne tokoniʻi mo fakafeʻungaʻi kitautolu ke fai ʻEne ngāué”?

  • Ko e hā mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe te tau lava ʻo ako mei he ngaahi ngāue ʻa e kau faifekau ko ʻení ke fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí?

ʻĪmisi
laʻipepa tufa ʻo e “Ko e Ui ki he ʻEikí ki ha Fakahinohinó”

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau lipooti ki he kalasí e ngaahi tali ʻenau kulupú ki he ngaahi fehuʻí. Fakaʻaongaʻi e ngaahi tali ʻa e kau akó ki he fehuʻi hono ua ʻi he laʻipepa tufá ke hiki ha tefitoʻi moʻoni ʻi he palakipoé ʻoku mei faitatau mo ʻení: ʻI heʻetau fekumi ki ha fakahinohino mei he ʻEikí, te Ne tataki kitautolu ʻo fakafou ʻi he Laumālié ke tau ʻilo e founga ke fakahoko ai ʻEne ngāué.

Kole ki he kau akó ke nau kumi ʻa e vahe 24 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he laukonga leʻolahi mei he peesi 281, ʻo kamata mei he palakalafi ʻoku pehē “Naʻe tūʻuta atu e kau faifekau ki ʻIngilaní …” pea fakaʻosi ʻaki e palakalafi ʻi he peesi 282 ʻoku kamata ʻaki ʻa e “Ko e maʻuʻanga moʻui ʻa Sēmisí ʻa e malangá …” Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e founga ʻe taha ne ʻosi teuteu ʻe he ʻEikí ke malangaʻi ai e ongoongoleleí ʻi Pelesitoní.

Fakamatalaʻi ange hili e malanga ʻa e kau faifekaú mei he tuʻunga malanga ʻa Faifekau Filitingí ʻi he Falelotu Vekesiholó, naʻe tokolahi ha kau mēmipa ʻi he haʻofanga lotu ʻa Faifekau Filitingí ne nau tali lelei e pōpoaki ʻa e kau faifekaú.

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Hiipa C. Kimipoló, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Hiipa C. Kimipolo

“Naʻe ʻikai toe tali kimautolu ʻe [Faifekau] Misa Filitingi ʻa ia naʻá ne fakaafeʻi lelei kimautolu ke mau malanga ʻi hono falelotú, ke mau toe malanga ʻi hono falelotú, ʻi heʻene ʻilo kuo tokolahi ha kau mēmipa ʻi heʻene kāingalotú ne nau tui ki heʻemau fakamoʻoní pea loto mo ha niʻihi ke nau papitaiso. …

“… Ka neongo ia, naʻe ʻikai muimui ʻene haʻofanga lotú ʻi heʻene sīpingá, kuo fuoloa haʻanau lotua ke mau omí, pea … ne nau ʻosi mateuteu lahi ʻaupito ke tali ʻa e ongoongoleleí … ʻI he ʻikai toe ʻi ai ha feituʻu ke mau malanga aí, ne kamata ke mau malanga ʻi he ngaahi fale fakatāutahá, ʻa ia ne fakafaingamālieʻi ʻi he feituʻu kotoa pē” (Journal of Heber C. Kimball, ed. R. B. Thompson [1840], 17, 18; naʻe fakatonutonu ʻa e fakaʻilonga leá).

  • ʻOku fakatātaaʻi fēfē nai ʻe he fakamatala ko ʻení naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí e kau faifekaú ke nau ʻalu ki Pelesitoní?

Fakamatalaʻi ange hili ha uike nai ʻe taha mei heʻenau tūʻuta ki Pelesitoní, naʻe teuteu e kau faifekaú ke nau papitaiso ha kakai tokolahi ʻa ia ne nau tali ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho ne ʻamanaki ke fai ai e ngaahi fuofua papitaiso ko ení ʻi ʻIngilaní, naʻe aʻusia ʻe he kau faifekaú ha mālohi fakalilifu mei he faʻahi ʻo e filí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Hiipa C. Kimipoló:

ʻĪmisi
Hiipa C. Kimipolo

“Fakafuofua ki he maʻefu hake ʻa e ʻahó, naʻe ui ʻe Misa Lāsolo … kimaua [Hiipa C. Kimipolo mo ʻOasoni Haiti] ke ma tuʻu ʻo lotu maʻana, he naʻe … fefaʻuhi mo ha laumālie ʻuli. … Ne ma tuʻu leva ki ʻolunga ʻo hilifaki homa ongo nimá ʻiate ia mo lotu ke ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki Heʻene tamaioʻeikí mo valokiʻi ʻa e tēvoló; lolotonga ʻema fai ʻení, naʻe ʻohofi au ʻe ha mālohi lahi ne ʻikai lava ʻo sio ki ai peá u tō ki he falikí ʻo ʻikai ke u toe ʻilo ha meʻa. … [Ne mau mamata ai ʻi ha meʻa-hā-mai ʻi heʻemau fakakaukaú pea ne mau] lava ʻo sio lelei ki he ngaahi laumālie ʻulí ʻa ia ne nau ʻita mo uʻutaki mai honau nifó kiate kimautolu. … Ne u mātuʻaki fetafetafei ʻaupito, pea naʻe viviku hoku valá ʻo hangē ne u toki ʻalu hake mei ha vaitafé. … ʻI he [aʻusia ko ʻení], ne u ako ai fekauʻaki mo e mālohi ʻo e filí [pea] mo ʻene taufehiʻa ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá pea mo maʻu ha kiʻi mahino ki he māmani ʻoku pulia mei heʻetau sió. Ka neongo ia, naʻe fakahaofi kimautolu ʻe he ʻEikí mei he houhau ʻo homau ngaahi fili fakalaumālié mo tāpuekina lahi kimautolu he ʻaho ko iá, pea ne u maʻu ʻa e faingamālie … ke papitaiso ai ha niʻihi fakafoʻituitui ʻe toko hiva” (Journal of Heber C. Kimball, ed. R. B. Thompson [1840], 19; naʻe fakatonutonu e sipelá mo e fakaʻilonga leá).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fakahā ai ʻe he filí ia mo ʻene kautaú ʻi he taimi ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻo ha fepōtalanoaʻaki ʻa Hiipa C. Kimipolo mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e fefaʻuhi ʻa Hiipa mo e filí. Kole ki he kau akó ke nau fakafanongo ki ha tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he Palōfitá kia Hiipa.

ʻĪmisi
ʻOasoni F. Uitenií

“Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ʻi hono fakamatalaʻi ʻe Hiipa ʻene aʻusia fakaloloma ʻo e pongipongi ko iá ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne fehuʻi ange pe ko e hā hono ʻuhingá, pea ʻoku ʻi ai nai ha faʻahinga meʻa ʻoku fehalaaki mo ia ʻokú ne maʻu ai ha faʻahinga fakahā peheé.

“Naʻá ne tali ange, ‘ʻIkai, Misa Hiipa, ʻi he taimi ko iá naʻá ke ofi ki he ʻEikí; ko ha veili pē ne ʻi ho vahaʻá mo Iá, ka ne ʻikai te ke lava ʻo sio kiate Ia. ʻI heʻeku fanongo aí, ne u maʻu ha fiefia lahi, he ne u ʻilo ai kuo kamata ke fokotuʻu e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he fonua ko iá. Ko e meʻa ʻeni naʻe tupu mei ai e fakafaingataʻaʻiaʻi koe ʻe he tēvoló.’

“Naʻe talanoa leva ʻa Siosefa ki ha niʻihi ʻo ʻene ngaahi aʻusiá, ʻi ha ngaahi taimi lahi naʻá ne fefaʻuhi ai mo e tokotaha angakoví, peá ne pehē, ‘Ko e ofi ange ko ia e ʻunu ʻa ha taha ki he ʻEikí, ʻe ʻi ai ha mālohi lahi ange ʻe hāsino mei he filí ke taʻofi hono fakakakato ʻEne ngaahi taumuʻá’” (Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball [1888], 145–46).

  • Ko e hā naʻe fokotuʻu ange ʻe he Palōfitá ko ha ʻuhinga naʻe fakataumuʻa ai e mālohi ʻo e filí ki he kau faifekau ʻi ʻIngilaní?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fefaʻuhi ʻa e kau faifekaú mo e filí pea mo e akonaki ʻa e Palōfitá fekauʻaki mo e meʻa ko ʻení? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: ʻE fakafepakiʻi kitautolu ʻe he filí ʻi heʻetau feinga ke ʻunu ke ofi ange ki he ʻEikí mo fai Hono finangaló.)

Ke tokoni ki he kau akó ke fakalahi ʻenau mahino ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Sefilī R. Hōlani

“Kimuʻa pea hoko mai e ngaahi taimi maʻongoʻongá, pea ko e meʻa pau ia kimuʻa ʻi he ngaahi taimi fakalaumālie maʻongoʻongá, ʻe lava ke hoko mai ʻa e ʻahiʻahí, fakafepakí pea mo e fakapoʻulí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi pehē ʻi he moʻuí, pea ʻoku nau faʻa hoko mai ʻi he ʻamanaki ko ia ke tau fai ha fili mahuʻinga pe fakahoko ha sitepu mahuʻinga ʻi heʻetau moʻuí” (Jeffrey R. Holland, “Cast Not Away Therefore Your Confidence,” Ensign, March 2000, 7).

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi taimi fakalaumālié, ngaahi fili mahuʻingá, ngaahi sitepu mahuʻinga ʻi heʻetau moʻuí te tau ala fehangahangai ai mo e fakafepaki ʻa e filí?

  • Ko e hā ha founga ʻe ala ʻaonga ai he ngaahi taimi ko ʻení ke tau manatuʻi ʻoku fakafepakiʻi ʻe he filí ʻetau feinga ko ia ke ʻunu ofi ki he ʻEikí mo fai Hono finangaló?

  • Ko e hā ha fakahinohino mo ha faleʻi kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ke ne tokoniʻi kitautolu pe ke tau ikunaʻi ʻaki e ngaahi fakafepaki peheé? (Kapau ʻe fie maʻu, mou vakai mo e kau akó ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5; 1 Nīfai 15:24; mo e 3 Nīfai 18:18.)

Fakamatalaʻi ange hili e nofo ʻa e kau faifekaú ʻi Pelesitoni ʻo ʻosi siʻi ha uike ʻe tahá, ne nau ongoʻi ʻoku ueʻi kinautolu ke nau ʻaʻahi foki ki he ngaahi feituʻu takatakaí. Naʻe lavameʻa ʻa Uiliati Lisiate mo Sione Kutisoni ʻi heʻena malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi Petifōtí, pea naʻe ngāue ʻa ʻAisake Lāsolo mo Sione Sinaita ʻi ʻAlasitoni. Naʻe ngāue ʻa Siosefa Filitingi mo ʻOasoni Haiti pea mo Hiipa C. Kimipolo ʻi Pelesitoni. Neongo e ngaahi fakafepaki mei ha kau faifekau tokolahi, naʻe takiekina e kau faifekaú ʻe he Laumālié ki he ngaahi ʻapi nofoʻanga ʻo kinautolu ne mateuteu ke maʻu ʻa e moʻoní.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Hiipa C. Kimipolo:

ʻĪmisi
Hiipa C. Kimipolo

“Ne u ʻalu ʻo fakahoko e ngāue fakafaifekaú ʻo fakatatau ki he ngaahi lea ʻa e Palōfita ʻa e ʻOtua moʻuí, pea ne u mavahe ʻi ha māhina ʻe hongofulu mā taha mo ha ʻaho ʻe ua mei Ketilani, … ʻi he vahaʻataimi ko iá, ne tānaki mai mo ha ngaahi laumālie ʻe ua afe nai ki he siasí pea mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻi he tokoni ʻa ʻEletā Uiliate Lisiaté, ʻOasoni Haití, mo Siosefa Filitingí. …

“Naʻe faitāpuekina mo fakatupulaki au ʻe he ʻOtuá. … Ne u masiva mo vaivai pea ʻikai ʻilo ha meʻa ka ko ha meʻa siʻi pē fekauʻaki mo e ngāue ko ʻení ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí; naʻe fakafeʻunga pē ʻa e meʻa ne u ʻilo ki heʻeku aʻusiá. ʻI he taimi tatau, ne u ʻilo ha meʻa feʻunga ʻi he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ke veuveuki ʻa e potó pea ke fakangata e ngaahi meʻa laulaunoa ʻo e māmani ko ʻení. Kuo fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻangāue vaivai pehē hangē ko aú ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻa maʻongoʻongá” (Heber C. Kimball, “Sermon,” Deseret News, Dec. 2, 1857; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá mo e fakaʻilonga leá).

Vakai ki he ʻuluaki tefitoʻi moʻoni naʻá ke tohi ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻe poupouʻi ai kinautolu ʻe he ʻEikí ʻaki Hono mālohí mo fakafeʻungaʻi kinautolu ke fai ʻEne ngaué ʻi heʻenau falala kiate Iá. Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau aʻusiá mo e kalasí. Fakakaukau ke ke vahevahe haʻo aʻusia pē ʻaʻau.

Poupouʻi e kau akó ke nau falala ki he ʻEikí, fekumi ki Heʻene fakahinohinó, mo tui te Ne tokoniʻi mo fakahinohinoʻi kinautolu ʻi hono fakahoko ʻEne ngāué. Kole ki he kau akó ke nau tohi ʻi heʻenau tohinoa akó ʻa e meʻa te nau fai ke fakatupulaki ʻenau falala ki he ʻEikí, pea ke nau fekumi lahi ange ki Heʻene fakahinohinó.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hono hokó ʻaki hono lau e vahe 26–28 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1.

Ngaahi Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá

Siosefa Sāmita mo Fane ʻAlisa

Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻa e kau akó fekauʻaki mo e mali ʻa Siosefa Sāmita kia Fane ʻAlisá, ʻe lava ke ke vahevahe ange ʻeni:

“ʻI he taimi ʻoku fai mai ai ʻe he ʻOtuá ha ngāue faingataʻá, ʻokú Ne ʻomi he taimi ʻe niʻihi ha kau talafekau kehe ke poupouʻi Hono kakaí ke nau talangofua. Fakatatau ki he sīpinga ko ʻení, naʻe talaange ʻe Siosefa ki hano kaungā-ngāue, naʻe tuʻo tolu ha hā ange ʻa ha ʻāngelo kiate ia ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 1834 mo e 1842, mo fekauʻi ia ke fakahoko ʻa e mali tokolahí ʻi taimi naʻá ne momou ai ke fai iá. ʻI he hā tuʻo tolu mo fakaʻosi ange ʻa e ʻāngeló, naʻá ne hā ange mo ha heletā ʻo fakamanamanaʻi ke fakaʻauha ʻa Siosefa kae ʻoua kuó ne fakahoko mo talangofua kakato ki he fekaú.

“ʻOku fokotuʻu mai ʻe he kongokonga fakamoʻoní naʻe ngāue ʻa Siosefa Sāmita fakatatau ki he ʻuluaki fekau ʻa e ʻāngeló ʻaki ʻene mali mo ha uaifi ʻe taha ko Fane ‘Alisa ʻi Ketilani, ʻOhaiō ʻi he konga loto ʻo e 1830 tupú. Naʻe lipooti ʻe ha Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻaho kimui ní ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimui ai, naʻa nau nofo ʻi Ketilani, naʻe mali ʻa Siosefa Sāmita mo ʻAlisa, ʻa ia naʻe nofo mo ngāue ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá, hili ʻene loto fiemālie ki ai mo ʻene mātuʻá” (“Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai mahino ʻa e meʻa naʻe mahino pe tui ki ai a ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo e fekau ʻa e ʻEikí, ka ne ʻi ai ha taimi naʻe kamata ke ne fakahoko ai ha ngaahi tukuakiʻi hala fekauʻaki mo e vā fetuʻutaki ʻo Siosefa Sāmita mo Fane ʻAlisá. ʻE akoʻi fakaikiiki ange e kaveinga ʻo e mali tokolahí ʻi he lēsoni 21 mo e 24.

ʻĪmisi
laʻipepa tufa ʻo e “Ko e Ui ki he ʻEikí ki ha Fakahinohinó”