‘Inisititiuti
Lēsoni 25: Ko e Foaki ʻe Siosefa Sāmita e Ngaahi Kī ʻo e Puleʻangá ki he Kau Mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo Fakahoko e Malanga ʻa Kingi Foietí


“Lēsoni 25: Ko e Foaki ʻe Siosefa Sāmita e Ngaahi Kī ʻo e Puleʻangá ki he Kau Mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo Fakahoko e Malanga ʻa Kingi Foietí,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 25,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 25

Ko e Foaki ʻe Siosefa Sāmita e Ngaahi Kī ʻo e Puleʻangá ki he Kau Mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo Fakahoko e Malanga ʻa Kingi Foietí

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI Sānuali ʻo e 1844, naʻe fakahā ʻe Siosefa Sāmita ʻene kau atu ki he fili palesiteni ʻa e ʻIunaiteti Siteití. ʻI Māʻasi ʻo e 1844, naʻe fokotuʻu ai ʻe Siosefa ʻe Fakataha Alēlea ʻo e Toko Nimangofulú, ko ha fakatahaʻanga ne fokotuʻutuʻu ke tokoni ki hono “fokotuʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻi he māmaní” (Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoni, 1815–1846 [2018], 570). Naʻe toutou fakataha e fakataha alēleá ke tokangaʻi e kemipeini fakapalesitení pea mo kumi ha ngaahi nofoʻanga kehe maʻá e Kāingalotú. Naʻe fakataha foki ʻa Siosefa ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1844, mo ha toko hiva ʻo e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo silaʻi pe foaki kiate kinautolu kotoa e ngaahi kī ne fie maʻu ki hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI he lea ʻa e Palōfitá ʻi heʻene konifelenisi lahi fakaʻosí, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e malanga ʻa Kingi Foietí, naʻá ne akonaki fekauʻaki mo e tuʻunga malava ʻa e tangatá ke hangē ko e ʻOtuá.

29 Sānuali, 1844Naʻe fakahā ai ʻe Siosefa Sāmita ʻene kau atu ki he fili palesiteni ʻa e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

11 Māʻasi, 1844Naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe Siosefa Sāmita e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Nimangofulú.

Faʻahitaʻu Failau ʻo e 1844Naʻe foaki ai ʻe Siosefa Sāmita e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

7  ʻEpeleli, 1844Naʻe fakahoko ai ʻe Siosefa Sāmita e malanga ʻa Kingi Foietí.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 42-43

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻOku fili ʻa Siosefa Sāmita ki he tuʻunga palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití

ʻĪmisi
laʻipepa tuʻuaki ʻo e fili ʻa Siosefa Sāmita ki he tuʻunga palesitení

Fakaʻaliʻali e laʻitā ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ko e laʻitā ko ʻení ko ha laʻipepa tuʻuaki ia naʻe pulusi ʻi ha nusipepa ʻa e Siasí ʻi Niu ʻIoke ʻi he 1844, ke fakahaaʻi ha poupou ki he fili ʻa Siosefa Sāmita ki he tuʻunga palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

  • Fakatatau ki hoʻo laukonga he Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā ha ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko, ʻa ia ne tokoni ki he loto ʻa Siosefa Sāmita ke fili ki he tuʻunga palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití?

Kapau ʻe fie maʻu, fakamanatu ki he kau akó naʻe fakataha ʻa Siosefa Sāmita mo ʻIlaiasi Hikipei ʻi Tīsema ʻo e 1839, mo ha kau taki ʻo e puleʻanga ʻIunaiteti Siteití, kau ai ʻa Palesiteni Mātini Veni Puleni, ʻo fekumi ki ha fakatonutonu ki hono ngaohikovia mo e ngaahi mole ne aʻusia ʻe he Kāingalotú ʻi Mīsulí. Naʻe talaange ʻe he Palesitení kiate kinaua, “Ongo tangata, he ʻikai ke u lava ʻo fai ha meʻa maʻa kimoua. Kapau te u fai ha meʻa, kuo pau ke u fehangahangai au mo e siteiti kotoa ʻo Mīsulí, pea ʻe fakafepakiʻi au ʻe he siteiti ko iá ʻi he fili ka hokó” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 7: September 1839–January 1841, ed. Matthew C. Godfrey and others [2018], 260). ʻI Nōvema ʻo e 1843, ko ha taʻu ia kimuʻa pea fakahoko e fili palesiteni hokó, naʻe tohi ʻa Siosefa Sāmita ki ha kau kanititeiti fili palesiteni ʻe nima, “ʻi heʻene fakaʻamu ke ʻilo pe te nau poupouʻi e feinga ʻa e Kāingalotú ke toe maʻu e ngaahi meʻa ne mole meiate kinautolu ʻi Mīsulí” (Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, 565). Naʻe tohi fakafoki mai ha kau kanititeiti ʻe toko tolu, ka naʻe ʻikai ke fie tokoni ha taha ki he Kāingalotú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44). Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he lea ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo ʻene fili ke hoko ko ha kanititeiti ki he tuʻunga palesitení.

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“Naʻe ʻikai ke u mei tuku hoku hingoá ke fakaʻaongaʻi ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi ha faʻahinga ʻuhinga ʻo hangē ko e palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití pe kanititeiti ki he lakanga ko iá, kapau ne u maʻu mo hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻa e totonu ke fakaʻaongaʻi ʻemau tauʻatāina fakalao mo fakalotú ko ha kau tangataʻi fonua ʻAmelika, naʻa mo e ngaahi totonu ko ia ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Konisitūtoné ke maʻu tatau ʻe hono kau tangataʻi fonuá. Ka naʻe toʻo ʻeni meiate kimautolu ko ha kakai, talu mei he kamataʻangá. Kuo mau fehangahangai mo e fakatangá he taimi kotoa pē ʻi ha ngaahi feituʻu ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻo hangē ko e ʻuʻulu ʻa e maná koeʻuhí ko ʻemau tui fakalotú, pea kuo teʻeki alanima mai ha tafaʻaki ʻo e puleʻangá ke tokonia kimautolu, pea ʻi heʻeku vakai ki he ngaahi meʻá ni ʻoku ou ongoʻi ai, ko ha totonu mo ha faingamālie kiate au ke u feinga ki ha faʻahinga takiekina pe mālohi fakalao pē ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ke maluʻi ʻa kinautolu ʻoku fakamamahiʻi noá” (ʻi he The Words of Joseph Smith, comp. and ed. Andrew F. Ehat mo Lyndon W. Cook [1991], 320; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá, mataʻitohi lahí, mo e fakaʻilonga leá; vakai foki ki he Manuscript History of the Church, vol. E-1, p. 1886, josephsmithpapers.org).

  • ʻE malava fēfē nai ke tokoniʻi kitautolu ʻe he fakamatala ko ʻení ke mahino lelei ange kiate kitautolu e ngaahi ʻuhinga ʻa Siosefa Sāmita ke kau he fili ki he tuʻunga palesitení?

Fakamatalaʻi ange ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí he ʻahó ni e kupuʻi lea tauʻatāina fakalotú, ʻo ʻuhinga ki he “totonu ke ‘fakaʻaongaʻi’ pe moʻui ʻaki [ʻe ha taha] ʻene tui fakalotú taʻe uesia ʻe he puleʻangá pe niʻihi kehé, tukukehe e taimi ʻe fie maʻu ai ke maluʻi e moʻui leleí pea mo e tuʻunga malú” (“ ʻOku tau ʻuhinga ki he hā ʻi he taimi ʻoku tau talanoa ai fekauʻaki mo e tauʻatāina fakalotú?” Ngaahi tali ki he Ngaahi Fehuʻi Angamahení, religiousfreedom.ChurchofJesusChrist.org). Fakafuofua ki ha māhina ʻe ono kimuʻa pea fili ʻa Siosefa Sāmita ke hoko ko ha kanititeiti ki he tuʻunga palesitení, naʻá ne fakahoko ha lea ʻi Nāvū ʻo ne fakahaaʻi ai ʻene ngaahi ongo fekauʻaki mo e tauʻatāina fakalotú. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei he lea ko iá.

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“ Kapau naʻe ʻosi fakafōtunga atu naʻá ku fie mate maʻá ha taha ‘Māmonga,’ ʻoku ou lotolahi ke u fakahā ʻi he ʻao ʻo e Langí ʻoku ou mateuteu pehē ke mate ʻi hano maluʻi ha ngaahi totonu ʻa ha taha siasi Pelesipitiliane, ʻa ha taha siasi Papitaiso, pe ko ha tangata lelei ʻo ha faʻahinga siasi pē; ʻi he tefitoʻi moʻoni tatau pē ʻoku tāmoloki ai ʻa e ngaahi totonu ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo tāmoloki ai e ngaahi totonu ʻa e siasi Katoliká, pe ko ha toe faʻahinga siasi ʻe ʻikai manakoa pea fuʻu vaivai fau ke maluʻi kinautolu.

“Ko e ʻofa ʻi he tauʻatāiná ʻokú ne ueʻi hoku lotó—ʻa e tauʻatāina ko ia ʻa e kakaí pea mo e tui fakalotu ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007],  397–98).

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe mei he fakamatala ko ʻení?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he sīpinga mo e ngaahi akonaki ʻa e Palōfitá fekauʻaki mo e tauʻatāina fakalotú? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE lava ke fakaʻaiʻai kitautolu ʻe he loto ʻokú ne poupouʻi ʻa e tauʻatāiná, ke tau tokoni ki hono maluʻi e tauʻatāina fakalao mo fakalotu ʻa e kakai kotoa pē.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau tokoni ki hono maluʻi e tauʻatāina fakalao mo fakalotu ʻa e kakai kotoa peé?

Fakamatalaʻi ange ʻi he ʻaho  11 ʻo Māʻasi, 1844, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Siosefa Sāmita ha kulupu ʻo ha kau tangata ke nau tokoni ki hono tokangaʻi hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, pea mo hono maluʻi ʻo e Kāingalotú mo ʻenau tauʻatāina fakalotú. Naʻe ʻiloa e kulupu ko ʻení ko e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Nimangofulú. Ne nau toutou fakataha he faʻahitaʻu failau ko iá ke tokoni ki hono tokangaʻi e kemipeini fakapalesiteni ʻa e Palōfitá mo aleaʻi e ngaahi ngāue ki hono kumi ha feituʻu ʻe lava ke nofo ai e Kāingalotú mo nau moihū taʻe fakatangaʻi ʻe he niʻihi kehé. ʻI ʻEpeleli ʻo e 1844, naʻe ui ha kau faifekau, kau ai ha kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ke nau malangaʻi e ongoongoleleí mo pouaki ki he fili palesiteni ʻa Siosefa Sāmita ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Kimuʻa pea nau mavahe atu ʻi honau ngaahi misioná, naʻe toutou fakataha e kau ʻAposetoló mo e Palōfitá.

Naʻe foaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e ngaahi kī ʻo e puleʻangá ki he kau mēmipa ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻĪmisi
Ko hono akoʻi ʻe Siosefa Sāmita e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá

Fakaʻaliʻali e laʻitā ko ʻeni ʻo Siosefa Sāmita ʻi heʻene fakataha mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻi Nāvuú. Fakamatalaʻi ange ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1844, naʻe fakataha e Palōfitá mo ha kau mēmipa ʻe toko hiva ʻo e kōlomú mo foaki kiate kinautolu ha ngaahi fatongia makehe. (Mahalo ne ʻikai faivelenga e kau ʻAposetolo ʻe toko tolu ʻoku ʻikai ʻasi ʻi he taá ʻi he taimi ko iá; ʻa ia ne nau hē mei he moʻoní hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai.) (Vakai, Alexander L. Baugh and Richard Neitzel Holzapfel, “‘I Roll the Burthen and Responsibility of Leading This Church Off from My Shoulders on to Yours’: The 1844/1845 Declaration of the Quorum of the Twelve Regarding Apostolic Succession,” BYU Studies, vol. 49, no. 3 [2010], 13–14.)

Vahevahe e kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu iiki, pea ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufa ko ʻení, “Ko Hono Fakafatongiaʻi ʻe Siosefa Sāmita e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke Hoko Atu ʻEnau Paotoloaki e Ngāue ʻo e Puleʻangá.” Kole ki he kau akó ke nau lau fakataha e laʻipepa tufá mo aleaʻi ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he laʻipepa tufá.

Ko Hono fakafatongiaʻi ʻe Siosefa Sāmita e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke Hoko Atu ʻEnau Paotoloaki e Ngāue ʻo e Puleʻangá

Naʻe lekooti ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi (1807–98) ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻo ha fakataha naʻe fakahoko ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau ʻAposetoló ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1844:

ʻĪmisi
Uilifooti Utalafi

“Naʻe ui fakataha ʻe Siosefa Sāmita, ko e Palōfita ʻo e ʻOtuá, ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá … peá ne fakataha mo kimautolu ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ʻi hono foaki mai homau ngaahi ʻenitaumení, mo hono akoʻi kiate kimautolu e ngaahi tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga ko ia kuo fakahā ange ʻe he ʻOtuá. Pea ʻi ha taimi ʻe taha, naʻá ne tuʻu ai ʻi homau lotolotongá ʻi ha meimei houa nai ʻe tolu, ʻo fakahā kiate kimautolu e kuonga fakakosipeli maʻongoʻonga mo fakaʻosi ko ia kuo fokotuʻu ai ʻe he ʻOtuá Hono toʻukupú ke ngāue ʻi he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení. Naʻe fakafonu ʻaki ʻa e lokí ʻe ha meʻa hangē ha afi kakahá; naʻe fakakofu ʻaki e Palōfitá ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, pea naʻe ulo ʻa hono fofongá pea maʻa, peá ne fakaʻosi ia, ʻa ia he ʻikai toe ngalo ʻi he moʻuí ni pe ʻi ʻitāniti, ʻaki ʻa e ngaahi lea ko ʻení:

“‘Ngaahi tokoua, ʻoku mamahi fau ʻa hoku lotó ʻi heʻeku manavasiʻi naʻa ʻave au mei māmani mo e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku kei ʻiate au, ʻoku teʻeki ai ke u fakamaʻu ia ki ha ʻulu ʻo ha [kau] tangata kehe. Kuo ʻosi fakamaʻu ʻe he ʻOtuá ki hoku ʻulú ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fie maʻu ki hono fokotuʻu mo hono langa hake ʻo e Siasí, pea mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he funga ʻo e māmaní, pea mo teuteu ʻa e Kāingalotú ki he hāʻele mai ʻa e Foha ʻo e Tangatá. Ka ko ʻeni ʻe hoku ngaahi tokoua, ʻoku ou fakafetaʻi ki he ʻOtuá kuó u moʻui ke u mamata ʻi he ʻaho kuo fakangofua au ke u foaki atu ai homou ʻenitaumení, pea kuó u fakamaʻu ai heni ki homou ʻulú ʻa e ngaahi mālohi kotoa ʻo e lakanga taulaʻeiki faka-ʻĒloné mo e faka-Melekisētekí pea mo e tuʻunga fakaeʻaposetoló, fakataha mo e ngaahi kī mo e ngaahi mālohi fekauʻaki mo iá, ʻa ia kuo fakamaʻu ʻe he ʻOtuá kiate aú; pea ʻoku ou ʻoatu ai heni ʻa e ngāué kotoa, ʻa e kavenga mo hono tokangaʻi ʻo e Siasí ni mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki homou umá, pea ʻoku ou fekau ai heni ʻa kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke fakafefeka homou ʻumá, pea fuesia ʻa e Siasí ni mo e puleʻanga ko ʻeni ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻao ʻo e langí mo e māmaní, pea ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, mo e kau ʻāngeló mo e tangatá’” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi [2004], 22–23).

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe ʻi he fakamatala ko ʻení?

  • Ko e hā naʻe mahuʻinga ai ke maʻu ʻe he Kau ʻAposetoló e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

ʻĪmisi
Laʻipepa tufa: Ko Hono Fakafatongiaʻi ʻe Siosefa Sāmita e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke Hoko Atu ʻEnau Paotoloaki e Ngāue ʻo e Puleʻangá

Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi nounou e ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ʻa Palesiteni Utalafí. ʻE malava ke maʻu ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni, kau ai ʻeni: Naʻe foaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ki he kau mēmipa ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

  • Ko e hā naʻe ongoʻi ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fie maʻu vivili, ke foaki e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he Kau ʻAposetoló? (ʻOku mahuʻinga e ngaahi kií ki hono tataki e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní, pea naʻe hohaʻa ʻa Siosefa ʻe mole e ngaahi kií kapau ʻe mate teʻeki foaki ia ki ha niʻihi kehe.)

  • Ko e hā ha ola ʻo e ngāué ni ʻi he Siasí he ʻahó ni? Kapau ʻe fie maʻu, tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku fakaʻaongaʻi e ngaahi kī ko ʻení ʻi he ʻahó ni ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻe he kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke puleʻi mo tataki e Siasí pea mo fakamafaiʻi hono fakahoko e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki hotau fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.)

Fakamatalaʻi ange ʻi he 1844, naʻe fakalalahi e fehangahangai ʻa Siosefa Sāmita mo e fakatangá—kau ai ha ngaahi fakatanga mei ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí.

  • Fakatatau ki ho laukonga ʻi he vahe 42 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā naʻe kamata ke fakatangaʻi ai ʻe Uiliami Lao, tokoni ʻuluaki ʻo Siosefa Sāmita ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e Palōfitá? (ʻI he taimi ne kole ai ʻa Uiliami Lao ke sila ki hono uaifi ko Seiní, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita he ʻikai lava ke maʻu ʻe Uiliami ʻa e ouaú he taimi ko iá he naʻe kei moʻua ʻi he feʻauakí. Naʻe tupu mei ai ha ʻita ʻa Uiliami pea kamata ke ne faʻufaʻu fakafufū mo ha kau angatuʻu kehe ke fakapoongi e Palōfitá. [Vakai, Kau Māʻoniʻoni 1, 563-64.])

  • Ko e hā e tokoni naʻe fai ʻe he ongo talavou ko Tenisoni Hālisi mo Lōpeti Sikoti ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he taimi ko ʻení? (Ne na ʻalu ki he ngaahi fakataha fakapulipuli ʻa Uiliami Laó peá na lipooti ha fakamatala ʻaonga ki he Palōfitá [vakai, Kau Māʻoniʻon: Vōliume 1, 5273].)

Ko hono fakahoko ʻe Siosefa Sāmita e malanga ʻa Kingi Foietí

Fakamatalaʻi ange, neongo naʻe fakatangaʻi ʻe ha kihiʻi tokosiʻi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻa Siosefa Sāmita mo pehē ko ha palōfita kuo hinga, ka naʻe taʻetūkua hono poupouʻi ia ʻe he meimei kotoa ʻo e tokolahi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí. ʻI he ʻaho  7 ʻo ʻEpeleli, 1844, naʻe fakahoko ʻe Siosefa Sāmita ha lea ʻi ha konifelenisi lahi ʻi Nāvū. ʻI he kamataʻanga ʻo ʻene leá, naʻe lave e Palōfitá ki ha mēmipa ʻo e Siasí ko Kingi Foieti, ʻa ia ne mate ʻi ha ngaahi uike siʻi kimuʻa ai. Naʻe tupu mei ai hono ʻiloa e lea ko ʻení ko e malanga ʻa Kingi Foietí.

Fakaʻaliʻali e ngaahi konga ko ʻeni ʻo e ngaahi akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei he malanga ʻa Kingi Foietí. Fakaafeʻi ha kau ako ke nau taufetongi hono lau leʻolahi e ngaahi palakalafi ko ʻení. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmitá.

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“ʻOku tokosiʻi pē ha niʻihi ʻi he māmaní ʻoku mahino totonu kiate kinautolu e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai mahino ki he tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ha meʻa … he ʻoku fekauʻaki ʻeni mo honau vā mo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke nau ʻilo pe mahino kiate kinautolu e natula ʻo ʻenau fetuʻutakí. …

“Naʻe ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi ai he taimi ní ʻa e ʻOtuá ʻi ha taimi ʻe taha, ka kuo hoko ia ko ha tangata kuo hakeakiʻi, pea ʻokú ne ʻafio kuo fakakalauni ʻi he langí! Ko e fakapulipuli lahí ia. Kapau naʻe fakamavaeuaʻi ʻa e veilí he ʻahó ni, pea fakahā mai ʻe he ʻOtua ʻokú Ne pukepuke ʻa e māmaní ʻi hono ʻalungá, mo Ne pukepuke ʻa e toenga ʻo e ngaahi māmaní mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻaki Hono mālohí, ʻa Ia ke tau mamata ki ai,—te u pehē, kapau te mou mamata kiate Ia he ʻahó ni, te mou mamata kiate Ia ʻokú Ne fōtunga tatau mo e tangata—ʻo hangē ko kimoutolú ʻi he meʻa kotoa pē, ʻi he ʻīmisí, mo tatau tofu mo e tangatá. …

“… ʻI heʻetau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, ʻoku kamata ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ke haʻu ai kiate Iá, mo e founga ʻo e kolé kae maʻu mai ha talí. ʻI he taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻa e ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá, pea ʻiloʻi mo e founga ke haʻu ai kiate Iá, ʻoku kamata leva ke Ne tatala hake ʻa e langí pea fakamatalaʻi mai ia kiate kitautolu. ʻI he taimi ʻoku tau mateuteu ai ke haʻu kiate Iá, ʻokú Ne mateuteu foki ke hāʻele mai kiate kitautolu. …

“… Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá—ke ʻilo ʻa e ʻOtua poto mo moʻoni pē tahá; pea kuo pau ke mou ako ke mou hoko ko e ngaahi ʻOtua, mo e ngaahi tuʻi pea mo e kau taulaʻeiki ki he ʻOtuá, … ʻaki haʻamou hiki mei he kihiʻi tuʻunga ʻe taha ki ha tuʻunga ʻe taha, pea mei ha kihiʻi fatongia siʻi ki ha meʻa ʻoku lahi ange; mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa, mei he hākeakiʻi ki he hākeakiʻi, kae ʻoua kuo mou aʻusia ʻa e toetuʻu ʻo e maté, pea lava ke nofo ʻi he fiefia taʻengatá, mo nofo ʻi he nāunau, ʻo hangē ko kinautolu ʻoku nofo ʻi he taloni ʻo e mālohi taʻe ngatá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 47-48254).

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi akonaki ko ʻení? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni lahi, kau ai ʻeni: Ko e Tamai Hēvaní ko ha tangata ia kuo hakeakiʻi pea ʻoku hangē ko kitautolú ʻi he fōtungá mo e sinó. ʻE malava ke tau hangē ko e ʻOtuá, ʻi heʻetau tupulaki mei ha tuʻunga siʻisiʻi ki ha tuʻunga ʻe taha.)

Fakamamafaʻi ange he ʻikai ke tau hangē ko e ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi ngāue fakatāutahá pē. Ka, kuo pau ke tau “haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Ia” (Molonai 10:32; vakai foki, T&F 76:69; Mōsese 6:57).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻilo ko ʻetau Tamai Hēvaní ko ha tangata ia kuo hakeakiʻi mo haohaoa, pea ʻoku hangē ko kitautolú ʻi he fōtunga mo e sino?

  • ʻE liliu fēfē ʻetau ngaahi filí ʻe he ʻilo te tau lava ʻo tupulaki mei ha tuʻunga siʻisiʻi ʻe taha ki ha tuʻunga ʻe taha pea iku ʻo hangē ko e ʻOtuá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke tau tupulaki mei ha tuʻunga siʻisiʻi ʻe taha ki ha tuʻunga ʻe taha? (Lisi e ngaahi tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé. ʻE lava ke talaatu ʻe he kau akó ʻoku fakafou ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻetau lava ke ikunaʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá mo e ngaahi angahalá ʻi heʻetau ngāue ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo kolea ʻEne tokoní, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.)

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai hano tokoniʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní ke ke tupulaki mei ha tuʻunga siʻisiʻi ki ha tuʻunga ʻe taha, ke ke hangē ange ai ko Iá?

Fakamoʻoni ange ʻi heʻetau fakalakalaka mei ha tuʻunga siʻisiʻi ki ha tuʻunga ʻe tahá, ʻe malava ke tau hangē ko e ʻOtuá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau ngāueʻi e ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻí ʻaki hono fili ha founga ʻe taha te nau feinga ai ke hoko ʻo hangē ange ko e Tamai Hēvaní, pea fokotuʻu ha palani ʻo e founga te nau fakahoko ai iá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hokó ʻaki hono lau e vahe 44 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1.

ʻĪmisi
Laʻipepa tufa: Ko Hono fakafatongiaʻi ʻe Siosefa Sāmita e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke Hoko Atu ʻEnau Paotoloaki e Ngāue ʻo e Puleʻangá