‘Inisititiuti
Lēsoni 14: Ko e Hē Mei he Moʻoní ʻi Ketilaní


“Lēsoni 14: Ko e Hē Mei he Moʻoní ʻi Ketilaní,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 14,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 14

Ko e Hē Mei he Moʻoní ʻi Ketilaní

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he kongaloto ʻo e 1836, naʻe fehangahangai e kau taki ʻo e Siasí ʻi Ketilani, ʻOhaioó, mo ha moʻua lahi mei hono langa ʻo e Temipale Ketilaní, ko hono fakatau ʻo e konga kelekele maʻá e Kāingalotu foʻou ne toki tūʻuta atú, pea mo ha ngaahi moʻua fakapaʻanga kimuʻa ʻi hono fokotuʻu ʻo Saione ʻi Mīsulí. Naʻe fokotuʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e Sosaieti Malu ʻo Ketilaní, ko ha kautaha hangē ha pangikeé, ʻi heʻenau fakataumuʻa ʻe hoko ia ko ha maʻuʻanga paʻanga ʻe fuʻu fie maʻu ʻaupito. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ola lelei. Ne teʻeki lava ha taʻu ʻe taha mei hono fakaavá kuo toe tāpuni ʻa e Sosaieti Malu ʻo Ketilaní, koeʻuhí ko ha ngaahi fakatanga mei ha niʻihi ʻo e kau tangataʻi fonua taʻe-Siasí kae pehē ki ha tō lalo fakapaʻanga ne fekauʻaki mo ha feʻamokaki fakapaʻanga fakamāmani lahi. Kamata ʻi he konga kimui ʻo e 1836, naʻe fakautuutu ha laumālie ʻo e hē mei he moʻoní mo e fefakaangaʻaki ʻi he Siasí, pea naʻe hokohoko atu ʻi he 1837 ʻene mafola ʻi he lotolotonga ʻo ha Kāingalotu tokolahi, kau ai mo ha niʻihi ʻo e kau taki ʻo e Siasí. Neongo ne tali ia ʻe ha kau mēmipa tokolahi ʻo e Siasí ʻi he tui lolotonga e vahaʻataimi faingataʻa ko ʻení, naʻe fakafepaki lahi ha niʻihi kehe kia Siosefa Sāmita—pea naʻe ui ia ʻe ha niʻihi ko ha palōfita kuo hinga.

Konga kimuʻa ʻo Sānuali, 1837Naʻe kamata lele ʻa e Sosaieti Malu ʻo Ketilaní.

Mē 1837Naʻe fakalalahi e mafola ʻa e feʻamokaki fakapaʻangá ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻo tupu mei ai ha mate ʻa ha ngaahi pangikē mo ha ngaahi pisinisi lahi.

Faʻahitaʻu māfana ʻo e 1837Naʻe fakafisi ai ʻa Siosefa Sāmita mei hono tuʻunga ko ha tauhi paʻanga ʻa e Sosaieti Malu ʻo Ketilaní.

Konga kimui ʻo e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1837Naʻe tāpuni ai ʻa e Sosaieti Malu ʻo Ketilaní.

Tīsema 1837Naʻe tuʻusi ai ha kau angatuʻu tokolahi ʻi ʻOhaiō, kau ai ha niʻihi ʻo e kau taki ʻo e Siasí.

12 Sānuali 1838ʻI hono fakahinohino ʻo Siosefa Sāmita mo Sitenei Likotoni ʻi ha fakahaá, ne na mavahe ai ʻo hiki ki Mīsuli.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 22-–23

Fakatokangaʻi ange: Neongo ko e ngaahi laukonga ʻa e kau akó ki he lēsoni ko ʻení ʻa e vahe 22–23 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ʻoku ʻi he lēsoni ko ʻení ha ngaahi fakamatala mei he vahe 24–25 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Hili hono aʻusia ʻe he Kāingalotu ʻi Ketilani ʻOhaioó ha faʻahitaʻu koloaʻia, ne fai ha fakatokanga kiate kinautolu ko ʻenau ngaahi angahalá.

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) pea talaange naʻá ne fakamatalaʻi e tūkunga ʻo e Siasí ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ʻi he 1837:

ʻĪmisi
Pilikihami ʻIongi

“Naʻe vaivai ʻa e tui ʻo ha niʻihi ʻo e kau tangata mālohi taha ʻi he Siasí” (Pilikihami ʻIongi, ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 366).

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 22–23 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, ko e hā naʻá ne takiekina ʻa Pilikihami ʻIongi ke ne fai e fakamatala ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻe vaivai ai e tui mo e fakamoʻoni ʻa ha mēmipa ʻo e Siasí he ʻahó ni?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni lolotonga e lēsoni ʻo e ʻaho ní te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau faivelenga maʻu ai pē ki he ʻEikí mo Hono Siasí ʻi he ngaahi taimi faingataʻá.

Fakamatalaʻi ange ʻi he māhina hili hono fakatapui e Temipale Ketilaní ʻi he faʻahitaʻu failau o e 1836, naʻe hokohoko atu e tupulaki ʻa Ketilaní ʻi he fakatahataha mai ʻa e kau papi uluí ke kau fakataha mo e konga tokolahi taha ʻo e Kāingalotú. Naʻe fakatau ai ha ngaahi faama mo ha ngaahi ʻapi nofoʻanga foʻou pea langa mo ha ngaahi pisinisi. Lolotonga e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1836, naʻe ngāue fakafaifekau ha kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he tokelau-hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití pea ʻi Kānata.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Hiipa  C. Kimipolo (1801–68) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe hoko ʻa Hiipa C. Kimipolo ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi naʻá ne foki ai ki Ketilani mei heʻene ngāue fakafaifekaú ʻi ʻOkatopa ʻo e 1836:

ʻĪmisi
Hiipa C. Kimipolo

“Ne mau fuʻu mamahi ʻaupito … ʻi heʻemau aʻu atu ki Ketilani, ʻo mamata ki he laumālie ʻo e fakamahamahaló [ko ha loto fiemālie ke kau ʻi he ngaahi fokotuʻu pisinisi ne taʻepau hono ikuʻangá] ne hoko ʻi he Siasí. Naʻe hangē ne tuku e taimi mo e tokanga ʻa e Kāingalotú ki he fakafetauʻakí. … Ne ʻi ai ha kau tangata ʻi he taimi ne u mavahe aí, ne faingataʻa ʻaupito ke maʻu ha meʻakai ke nau kai, ka ne u ʻilo ʻi heʻeku foki maí kuo taku kinautolu ko ha kau tangata koloaʻia; ko hono moʻoní ne ngali fakalakalaka e meʻa kotoa pē ʻi he feituʻú ki ha tūkunga lelei ʻaupito, pea ne hangē ne feinga e tokotaha kotoa pē ke tuʻumālié” (Heber C. Kimball, in Orson F. Whitney, The Life of Heber C. Kimball [1888], 111).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga naʻe “mamahi” ai ʻa Hiipa C. Kimipolo ʻi heʻene foki ki Ketilaní?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Sisitā ʻIlisa R. Sinou (1804–87), ʻa ia naʻe hoko kimui ko ha Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻIlisa ʻa e meʻa naʻe sio ne hoko lolotonga e vahaʻataimi ko ʻeni ʻi Ketilani, ʻOhaioó:

ʻĪmisi
ʻIlisa R. Sinou

“Naʻe fakaʻau ke fielahi, pea hīkisia ʻi honau lotó ʻa e tokolahi naʻe loto fakatōkilalo mo faivelenga ʻi hono fakahoko ʻo e fatongia kotoa pē—ʻo loto fiemālie ke ngāue ʻo fakatatau ki he ui kotoa pē mei he Lakanga Fakataulaʻeikí. Pea ʻi he inu ʻe he Kāingalotú ʻa e ʻofa mo e laumālie ʻo e māmaní, naʻe mahuʻi leva ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí mei honau lotó” (ʻIlisa R. Sinou, ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 365; vakai foki, Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow [1884], 20).

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ne fai ʻe he Kāingalotu ʻi Ketilaní naʻe tupu ai e mole meiate kinautolu e Laumālie ʻo e ʻEikí?

Fakamatalaʻi ange naʻe tauhi ʻe Uilifooti Utalafi ha ngaahi fakamatala mo ha ngaahi manatu melie ʻo e meʻa naʻe hoko lolotonga e ngaahi fakataha faka-Siasi naʻe fakahoko ʻi he konga kimui ʻo e 1836 mo e konga kimuʻa ʻo e 1837.

Fakaʻaliʻali e ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi (1807–98) mei heʻene ngaahi lekooti fakataautaha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí. Vahevahe e kau akó ke nau tauhoa, pea kole ange ke nau lau fakataha e fakamatalá. Kole ki he kau akó ke nau kumi ha pōpoaki naʻe toutou ʻasi ʻi he ngaahi fakataha ko ʻení.

ʻĪmisi
Uilifooti Utalafi

ʻI he ʻaho  11 ʻo Tīsema, 1836: “Ne u ʻalu hake ai ki he fale ʻo e ʻOtuá ke moihū, pea naʻe fakahoko ai ha fakataha fakangalongataʻa. Fakatauange pē ʻe tohi tongi ia ʻi hoku lotó ko ha fakamanatu ʻo taʻengata. He naʻe valokiʻi mālohi ʻe he ʻOtua ʻo ʻIsilelí he ʻaho ko iá ʻa e siteiki ko ʻeni ʻo Saioné [ʻi Ketilani] ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló koeʻuhí ko ʻemau ngaahi angahalá kotoa mo e ngaahi tōnounoú, kae pehē foki ki ha fakatokanga kei taimi ke tau lava ʻo hao mei he Fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻe tō mai kiate kimautolu kapau he ʻikai ke tau fai ia” (Wilford Woodruff’s Journal, ed. Scott G. Kenney [1983], 1:111; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá mo e mataʻitohi lahí).

 10 ʻo Sānuali, 1837: “Ne u fakataha ai ʻi he Fale ʻo e ʻEikí mo e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú. … Ne mau fakahoko ha fakataha fakalaumālie. Naʻe fakahoko mai ʻe ʻEletā Pilikihami ʻIongi, ko ha taha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ha naʻinaʻi mālie mo fakatokanga mai kiate kimautolu ke ʻoua te mau lāunga koeʻuhí ko Mōsese (pe) ko Siosefa pe ko e kau taki ʻo e Siasí” (Wilford Woodruff’s Journal, 1:121; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá, mataʻitohi lahí, mo e fakaʻilonga leá).

 19 ʻo Fēpueli, 1837: “Naʻe foki ai ʻa Siosefa ki Ketilani, pea tuʻu ʻi he tuʻunga malangá ʻi he pongipongí ni. … ʻI heʻene tuʻu haké, naʻá ne pehē, ‘ʻOku ou kei hoko pē ko e Palesiteni, Palōfita, Tangata Kikite, Tangata Maʻu Fakahā mo e Taki ʻo e siasi ʻo Sīsū Kalaisí.[’] … Naʻá ne valokiʻi mālohi e kakaí koeʻuhí ko ʻenau ngaahi angahalá, fakapoʻulí mo e taʻetuí; naʻe nofoʻia ia ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá, peá ne fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni e ngaahi meʻa naʻá ne lea ʻakí” (“History of Wilford Woodruff (from His Own Pen),” Deseret News, July 14, 1858, 85).

 9 ʻo ʻEpeleli, 1837: “Naʻe lea ʻa [Palesiteni] Sāmita ʻi he hoʻataá, peá ne pehē ʻi he huafa ʻo e ʻEikí ʻe hokosia e fai fakamaau ʻa e ʻOtuá ki he kau tangata ne nau pehē ko hono ngaahi kaungāmeʻa … ka kuo nau tafoki ʻo lavakiʻi ia, pea mo e taumuʻa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea kuo nau ʻoange ha mālohi ki he nima ʻo homau ngaahi filí” (“History of Wilford Woodruff,” 86).

Hili ha taimi feʻunga, fehuʻi ange:

  • Ko e hā ʻa e pōpoaki naʻe toutou ʻasi ʻi he ngaahi fakataha ko ʻení?

  • Fakatatau ki he fakamatala ʻa Uilifooti Utalafí, ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e fatongia ʻo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni e taha pe lahi ange heni: ʻOku fakatokanga mai ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmakí ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Te tau hao mei he ngaahi fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau tokanga ai ki he ngaahi fakatokanga ʻoku ʻomi ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻa e ʻEikí.)

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Henelī B. ʻAealingi

“Tupu mei he finangalo lelei ʻa e ʻEikí, ʻokú Ne uiuiʻi ha kau tamaioʻeiki ke fakatokanga ki he kakaí telia e fakatuʻutāmakí. ʻOku toe faingataʻa mo mahuʻinga ange ʻa e uiuiʻi ke fakatokangá he ʻoku ʻikai fakakaukau e kakaí ia ʻoku moʻoni e ngaahi fakatokanga mahuʻinga taha ki he ngaahi fakatuʻutāmakí” (Henry B. Eyring, “A Voice of Warning,” Ensign, Nov. 1998, 32).

  • Ko e hā ha ngaahi fakatokanga ʻoku ʻomi ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi hotau kuongá ni?

Ko e tāpuni ʻa e Sosaieti Malu ʻo Ketilaní

ʻĪmisi
Ko e paʻanga ʻa e Sosaieti Malu ʻo Ketilaní

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ko ha sīpinga ia ʻo e paʻanga mei he Sosaieti Malu ʻo Ketilaní.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení:

ʻI Ketilaní, naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ha kautaha pea ui ia ko e Sosaieti Malu ʻo Ketilaní, ko ha kautaha ne faitatau mo ha pangikē, ʻi he ʻamanaki ʻe tokoni ki he kau mēmipa foʻou ne toki aʻu angé ke fakatau ha kelekele ki ha ngaahi ʻapi nofoʻanga mo tokoni ki hono fakatupu ʻo ha paʻanga ke totongi ʻaki e ngaahi moʻua ʻa e Siasí, kau ai e moʻua mei hono langa ʻo e Temipale Ketilaní. Ka neongo ia, naʻe mate ʻa e Sosaieti Malu ʻo Ketilaní ʻoku teʻeki ʻosi ha taʻu ʻe taha mei hono fakaavá koeʻuhí ko e fakatanga ʻa ha niʻihi ʻo e kau tangataʻi fonua taʻe-Siasí kae pehē ki ha ngaahi faingataʻaʻia fakapaʻanga ne fekauʻaki mo ha tō lalo fakapaʻanga fakamāmanilahi. Naʻe mole e paʻanga ʻa ha kau fakahū paʻanga (investor) tokolahi, ka ko e mole lahi tahá ko Siosefa Sāmita. Neongo naʻe ʻikai fakapaʻanga ʻe he Siasí ʻa e Kautaha Malu ʻo Ketilaní, ka naʻe lau ia ʻe ha niʻihi ʻo e Kāingalotú ko ha pangikē ʻa e Siasí pea naʻa nau tukuakiʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi heʻenau ngaahi palopalema fakapaʻangá.

Fakamatalaʻi ange naʻe takiekina ʻe he laumālie ʻo e fakaangá ha Kāingalotu ʻe niʻihi ke nau fakafepaki ki he palōfita ʻa e ʻEikí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ʻa e vahe 24 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1. Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi mei he peesi 279, ʻo kamata mei he palakalafi ʻoku pehē “ʻI he fakaʻosinga ʻo Sune …” pea fakaʻosi ʻaki e palakalafi ʻi he peesi 280 ʻoku kamata ʻaki ʻa e “Naʻe fakamamahi kia Mele ʻa e ngaahi lea ʻa Paʻalé …”

Fakamatalaʻi ange naʻe toki foki mai ʻa Paʻale P. Pālati mei haʻane ngāue fakafaifekau ʻi Kānata, ʻa ia naʻá ne akoʻi ai mo papitaiso ʻa Sione Teila mo hono uaifi ko Leionalá. Lolotonga e kei ʻaʻahi ʻa Sione Teila ki Ketilaní, naʻe fakafetaulaki atu ki ai ʻa Paʻale mo fakahaaʻi ange ʻene veiveiua fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Vahevahe e kau akó ki ha ngaahi kulupu iiki, pea ʻoange kiate kinautolu ha ngaahi tatau ʻo e laʻipepa tufa ko ʻení, “Ko e tali ʻa Sione Teila kia Paʻale P. Pālatí.” Kole ki he kulupu takitaha ke nau lau e tali ʻa Sione Teila kia Paʻale Pālatí mo aleaʻi ʻenau ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he laʻipepa tufá.

Ko e tali ʻa Sione Teila kia Paʻale P. Pālatí

Lau e tali ko ʻeni ʻa Sione Teila, ko ha papi ului he taimi ko iá, kia Paʻale P. Pālatí. ʻa ia naʻá ne akoʻi mo papitaiso ʻa Sione Teila ʻi ha taʻu ia ʻe taha kimuʻa, ka kuó ne lau fakafepaki ʻeni he taimí ni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

ʻĪmisi
Sione Teila

“ʻOku ou ʻohovale ʻi hoʻo lea peheé ʻe Misa Paʻale. Kimuʻa peá ke toki mavahe mei Kānatá naʻá ke fai ha fakamoʻoni mālohi kia Siosefa Sāmita ko ha Palōfita ia ʻa e ʻOtuá, pea pehē ki hono moʻoni ʻo e ngāue kuó ne kamatá; naʻá ke pehē ai naʻá ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi ha fakahā, pea ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ke fai kiate au ha fakahinohino mamafa kapau te ke malangaʻi ʻe koe pe ʻe ha ʻāngelo mei he langí ha meʻa kehe, ʻoua naʻá ku tui ki ai. Ka ko ʻeni Misa Paʻale, ʻoku ʻikai ko e tangatá ʻoku ou muimui ki aí, ka ko e ʻEikí. Ne hanga ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ke akoʻi maí ʻo taki au kiate Ia, pea kuó u maʻu ʻeni ha fakamoʻoni tatau mo ia naʻá ke maʻu he taimi ko iá. Kapau naʻe moʻoni ʻa e ngāué ʻi he māhina ʻe ono kuo hilí, ʻoku kei moʻoni pē he ʻahó ni; kapau ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita he taimi ko iá, ʻoku kei hoko pē ko e palōfita he taimí ni” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sione Teila[2001], 92-93).

  • Ko e hā naʻe taʻeueʻia ai e fakamoʻoni ʻa Sione Teila ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻi he taimi naʻe vahevahe ai ʻe Paʻale P. Pālati ʻene ngaahi veiveiua fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he tali ʻa Sione Teilá ʻa ia ʻe ala tokoni kiate kinautolu ʻoku nau ngali faingataʻaʻia ʻi ha ngaahi fehuʻi, veiveiua, pe hohaʻá?

ʻĪmisi
Laʻipepa tufa ʻo e Tali ʻa Sione Teila kia Paʻale P. Pālatí

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau vahevahe e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne nau ʻiló. ʻE ala ʻaonga ke fakamatalaʻi fakanounou ʻenau ngaahi talí ʻaki hono hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau falala ki he ngaahi fakamoʻoni fakalaumālie kuo tau maʻú lolotonga e ngaahi taimi ʻo e faingataʻá mo e veiveiuá.

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Sefilī R. Hōlani

“ʻI he momeniti ʻo e ilifiá, veiveiuá pe taimi faingataʻá, tuʻu maʻu he tui kuó ke ʻosi maʻú, tatau ai pē kapau ko e tui ko iá ʻoku siʻisiʻi. … ʻI he hoko mai ʻa e ngaahi taimi peheé pea hoko mo e palopalemá, pea ʻikai maʻu vave hano fakaleleiʻí, pīkitai ki he meʻa kuó ke ʻosi ʻiló pea tuʻu maʻu kae ʻoua kuo maʻu ha ʻilo lahi ange” (Sefilī R. Hōlani, “ ʻEiki, ʻOku ou Tui,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 93–94).

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau manatuʻi ai e ngaahi fakamoʻoni fakalaumālie ʻo e kuohilí ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi tūkunga faingataʻá?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha aʻusia ʻi he taimi ne ʻomi ai ʻe heʻenau fakamoʻoní ha loto-toʻa mo ha mālohi lolotonga ha taimi faingataʻa. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke tohi ai fekauʻaki mo e aʻusia ko iá ʻi heʻenau tohinoa akó. ʻE lava foki ke lekooti ʻe he kau akó ʻa e meʻa te nau fai ke manatuʻi ai mo nau falala ki heʻenau fakamoʻoní ʻi he taimi te nau aʻusia ai ha ngaahi faingataʻa ʻi he kahaʻú. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe mo e kalasi ʻa e meʻa ne nau tohí, kapau ʻoku nau ongoʻi fiemālie ke fai ia.

Fakalalahi ʻa e hē mei he moʻoní ʻi Ketilaní

ʻĪmisi
Konga ki loto ʻo e Temipale Ketilaní

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻeni ʻo e konga ki loto ʻo e Temipale Ketilaní.

Fakamatalaʻi ange ʻi he 1837, naʻe mafola e laumālie ʻo e angatuʻú mo e hē mei he moʻoní ʻi he lotolotonga ʻo ha Kāingalotu tokolahi, kau ai e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo ha kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ʻa e vahe 25 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1. Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi mei he peesi 288, ʻo kamata mei he palakalafi “Naʻe fononga ʻa Siosefa ʻi he faʻahitaʻu māfana tatau …” pea fakaʻosi ʻaki ʻa e palakalafi ʻi he peesi 288–289 ʻoku kamata ʻaki ʻa e “Naʻe hoko ha moveuveu ʻi he temipalé …”

  • ʻOku tatau fēfē nai e meʻa ko ʻení mo e ngaahi fakataha ʻa e Siasí naʻe fakahoko fakataha mo hono fakatapui ʻo e temipalé ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa, ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1836?

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē nai ʻe he meʻa ko ʻení naʻe ʻikai lava ha niʻihi ʻo e Kāingalotú ʻo tokanga ki he fakatokanga naʻe fai ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló?

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa Pilikihami ʻIongi fekauʻaki mo ha fakataha ʻa ia naʻe aleaʻi ai ʻe ha kau taki ʻe niʻihi ʻo e Siasí ʻa e founga ke toʻo ʻa Siosefa Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí pea fetongi iá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatalá, pea kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he tali ʻa Pilikihami ʻIongi ki he kau angatuʻú.

ʻĪmisi
Pilikihami ʻIongi

“Naʻe ʻi ai ha fakatahaʻanga ʻe taha ne fakahoko ai ʻe ha niʻihi ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, kau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, pea mo e kau Maʻu Mafai kehe ʻo e Siasí, ha fakataha alēlea ʻi he loki ʻi ʻolunga ʻo e Temipalé. Ne nau aleaʻi e founga ʻe tukuhifo ai e Palōfita ko Siosefá, pea fokotuʻu ʻa Tēvita Uitemā ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe kau atu ki he fakatahá ʻa e Tamai ko Sione Sāmitá, tokoua ko Hiipa C. Kimipoló mo ha niʻihi kehe, ʻa ia naʻa nau fakafepakiʻi e faʻahinga ngāue peheé. Naʻá ku tuʻu hake, pea naʻá ku fakahā ange kiate kinautolu ʻi ha founga mahinongofua mo mālohi ko Siosefá ko ha Palōfita, pea naʻá ku ʻilo ia, pea ʻe lava ke nau lāunga mo lauʻikoviʻi ia ʻi he lahi taha te nau loto ki aí, [ka] he ʻikai te nau lava ʻo fakaʻauha ʻa hono fakanofo ʻa e Palōfitá ʻo e ʻOtuá ka ko ʻenau fakaʻauha pē honau mafaí, motuhi ʻenau fehokotakiʻanga ki he Palōfitá pea ki he ʻOtuá pea mo ʻohifo kinautolu ki heli” (Brigham Young, ʻi he “History of the Church,” Juvenile Instructor, Mar. 1871, 37; naʻe fakatonutonu ʻa e fakaʻilonga leá).

Makehe mei hono fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e fakamatala ʻa Pilikihami ʻIongí, ʻe lava ke ke hulu e foʻi vitiō “Kapau He ʻIkai Ke Nau Fakafefeka Honau Lotó (If They Harden Not Their Hearts)” (11:20), ʻa ia ʻokú ne fakatātaaʻi hono fakahoko ʻe Pilikihami ʻIongi ʻi he Temipale Ketilaní ʻene fakamoʻoni ki he uiuiʻi fakalangi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Huluʻi e foʻi vitioó mei he taimi 3:01 ki he 4:03. ʻOku maʻu ʻa e vitiō ko ʻení ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē he ʻikai lava ʻe he kakaí ʻo “fakaʻauha ʻa hono fakanofo ʻa e Palōfitá ʻo e ʻOtuá?”

  • Ko e hā ʻoku hoko kiate kinautolu ʻoku fili ke “tuʻusi ʻa e fehokotakinga ʻokú ne [haʻi] kinautolu ki he Palōfita ʻa e ʻOtuá?” (ʻE lava ke fakanounouʻi e ngaahi tali ʻoku ʻomi ʻe he kau akó ki ha tefitoʻi moʻoni, hangē ko e: ʻE mole mei he niʻihi ʻoku nau tuʻusi kinautolu mei he palōfita ʻa e ʻEikí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingí:

ʻĪmisi
Henelī B. ʻAealingi

“ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi, ʻo hangē ko ia ne hoko ʻi Ketilaní, te tau fie maʻu ai e tui mo e angatonu ʻa ha taha hangē ko Pilikihami ʻIongí, ke tuʻu he feituʻu ne ui kitautolu ki ai ʻe he ʻEikí, pea mateakiʻi ʻEne palōfitá mo e kau taki kuó Ne fokotuʻú” (Henelí B. ʻAealingi, “ ʻOku Tataki ʻe he ʻEikí Hono Siasí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 84).

Fakaʻosi ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻí, pea poupouʻi e kau akó ke nau ngāue ki he ngaahi moʻoni ko iá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hono hokó ʻaki hono lau ʻa e vahe 24–25 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1.

Ngaahi Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá

ʻOku ueʻi fakalaumālie ʻa e kau Palōfitá ke nau fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí ka ʻoku ʻikai ke nau haohaoa.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, neongo ne ʻi ai ha ngaahi vaivaiʻanga ʻo Siosefa Sāmita ʻo hangē pē ko e kakai tangata kehé, naʻá ne hoko ko ha palōfita moʻoni pea naʻá ne fakahoko faivelenga e ngāue naʻe tuku ange ʻe he ʻEikí ke ne faí:

ʻĪmisi
D. Toti Kulisitofasoni

“ʻOku totonu ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tau taku ha ngaahi tuʻunga haohaoa ʻo Siosefa Sāmita naʻe ʻikai ke ne taukaveʻi maʻana. Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke hoko ko ha tangata mālohi makehe kae lava ke ne hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku tau ʻiloʻi ai iá. Kuo teʻeki te u fakahā atu kiate kimoutolu ʻoku ou haohaoa; ka ʻoku ʻikai ha hala ʻi he ngaahi fakahā kuó u akoʻí’ [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 602-03]. Pea naʻá ne pehē kimuʻa: ‘Neongo ʻoku ou fai ha meʻa ʻoku hala, ʻoku ʻikai ke u fai ʻa e ngaahi fehalaaki kuo tukuakiʻi au ki aí; ko e fehalaaki ʻoku ou faí ʻoku tuʻunga ia ʻi he vaivai ʻo e natula ʻo e tangatá, ʻo hangē ko e kakai kotoa. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe moʻui taʻe ʻi ai hano vaivai. ʻOku mou pehē, naʻa mo Sīsū, kapau naʻe ʻi heni, he ʻikai ke ʻi ai haʻane fehalaaki ʻi he anga hoʻomou vakaí? Naʻe lea ʻaki ʻe Hono ngaahi filí ʻa e faʻahinga kovi kotoa pē kau kiate Ia—naʻa nau siofi ha faʻahinga faiangahala ʻiate Ia’ [Ngaahi Akonakí: Siosefa Sāmita, 602]. Ko ha tangata ʻa Siosefa naʻá ne feinga ke fakakakato ha misiona fakalangi naʻe taulōfuʻu neongo e ngaahi faingataʻá. ʻOku ʻikai ko e meʻa fakaofó ʻa e ʻikai te ne teitei fakaʻasi ʻene ngaahi tōnounou fakaetangatá, ka ko ʻene ikunaʻi hono misioná. He ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi mo mafakatataua hono ngaahi fuá” (D. Todd Christofferson, “The Prophet Joseph Smith” [Brigham Young University–Idaho devotional, Sept. 24, 2013], byui.edu).

ʻĪmisi
laʻipepa tufa ʻo e Tali ʻa Sione Teila kia Paʻale P. Pālatí