‘Inisititiuti
Lēsoni 5: Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Ngaahi Fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná


“Lēsoni 5: Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Ngaahi Fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 5,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 5

Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Ngaahi Fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Talateú mo e Fakahokohoko ‘o e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he ʻaho  15 ʻo Mē 1829, naʻe ʻalu ai ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ki he vaoʻakaú ʻi Hāmoni, Penisilivēnia, ke fehuʻi ki he ʻEikí e founga te na “lava ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻo e papitaisó pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (fakamatala ʻa ʻŌliva Kautele ʻoku ʻasi ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 91). ʻI hono tali ʻena lotú, naʻe hā kiate kinaua ʻa Sione Papitaiso mo foaki ange ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Hili ha taimi siʻi mei ai, naʻe foaki ʻe he ʻAposetolo ko Pita, Sēmisi mo Sioné ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí kia Siosefa mo ʻŌliva. ʻI he fakaʻau ke fakalalahi ʻa e fakatangá ʻi Hāmoni, Penisilivēniá, naʻe fononga ʻa Siosefa mo ʻŌliva ki Feieti, Niu ʻIoke, ʻa ia ne na nofo ai mo e fāmili ʻo Pita Uitemā  ko e Lahí mo hokohoko atu hono liliu e Tohi ʻa Molomoná. ʻI hono fakakakato e talaʻofa ʻa e ʻEikí, naʻe fakahā ai ʻe he ʻāgelo ko Molonaí ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá kia ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisi ʻi Feieti. Naʻe fakahā ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá kimui ange ai ki ha kau tangata ʻe toko valu ʻi Manisesitā, Niu ʻIoke.

ʻAho  15 ʻo Mē, 1829Naʻe foaki ai ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele

Mē–Sune 1829Naʻe foaki ai ʻe Pita, Sēmisi, pea mo Sione ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele.

Konga kimuʻa ʻo Sune 1829 Naʻe tūʻuta ai ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ki he ʻapi ʻo Pita Uitemā  ko e Lahí, ʻi Feieti, Niu ʻIoke, ke hoko atu hono liliu e Tohi ʻa Molomoná.

Sune 1829Naʻe fakahā ai ʻe Molonai ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú.

Sune 1829Naʻe fakahā ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 7

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻOku Toe Fakafoki Mai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí

Fakaʻaliʻali e fehuʻi ko ʻení: Ko e hā ha founga ʻe kehe ai hoʻo moʻuí kapau ne ʻikai te ke lava ʻo maʻu ʻa e mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki heʻenau tali ki he fehuʻi ko ʻení. ʻE lava ke ke kole ki ha tokotaha ako pe ko ha ongo tamaiki ako ke vahevahe ʻena talí mo e kalasí kapau ʻokú na ongoʻi fiemālie ke fai ia.

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 7 ʻo e Kau Māʻoniʻoní Vōliume 1, ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ke na lotu mo fehuʻi ki he ʻEikí fekauʻaki mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

ʻĪmisi
ngaahi vaoʻakau ʻi Hāmoni, Penisilivēniá

Kapau ʻe lava, tokoni ke mahino ki he kau akó lolotonga hono liliu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻe Tohi ʻa Molomoná ʻi Mē ʻo e 1829, ne na aʻu ki he tohi ko ia ʻo e ngāue fakaetauhi fakataautaha ʻa e Fakamoʻuí ʻi he lotolotonga ʻo e Kakai Nīfaí. Naʻe ʻilo ʻe Siosefa mo ʻŌliva naʻe foaki ʻe he ʻEikí ha mafai ki Heʻene kau ākongá ke nau fakahoko e ouau ʻo e papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá. Talu mei ai mo e mole ʻa e mafai ko ʻení mei he māmaní koeʻuhí ko e hē mei he moʻoní.

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻeni, pea fakamatalaʻi ange ʻoku ʻasi ai ʻa e vaoʻakau ne ofi ki he ʻapi nofoʻanga ʻo Siosefa Sāmita ʻi Hāmoni, Penisilivēniá, ʻa e feituʻu ne ʻalu ki ai ʻa Siosefa mo ʻŌliva ʻo lotú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻŌliva Kautelé. Kole ki he kalasí ke nau fanongo pe ko e hā naʻe lotu ki ai ʻa ʻŌliva mo Siosefá.

ʻĪmisi
ʻOliva Kautele

“Naʻá ma fai ha lotu fakamātoato ke ʻiloʻi e founga te ma lava ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻo e papitaisó pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo fakatatau mo e founga ʻa e ʻOtuá, peá ma fekumi faivelenga ai ki he totonu ʻa e ngaahi tamaí mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, pea mo e mālohi ke ngāue ʻi he lakanga ko iá” (fakamatala ʻa ʻŌliva Kautele ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 91–92).

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he laukonga leʻolahi mei he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–74. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e founga naʻe tali ai e lotu ʻa Siosefa mo ʻŌlivá.

  • Fakatatau mo e ngaahi meʻa ne hoko ko ʻení pea mo e ngaahi lea ʻa Sione Papitaisó, ko e hā ha ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ʻilo fekauʻaki mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné? (ʻE lava ke ʻomi ʻe he kau akó ha ngaahi tali tonu ʻo kau ai ʻeni: Naʻe foaki ʻe Sione Papitaiso ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele. Ko e Lakanga Fakataulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻoku “maʻu [ai] ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻangeló, pea mo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakaukú ke fakamolemoleʻi ʻa e angahalá”[Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:69; vakai foki, TF 13:1].)

ʻĪmisi
Vaitafe Sesikuehaná

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ʻoku ʻasi ai ha kauvai ʻo e Vaitafe Sesikuehaná ʻo ofi ki he feituʻu naʻe papitaiso ai ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé.

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki naʻe aʻusia ʻe Siosefa mo ʻŌliva he taimi pē ko iá hili ʻenau maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e papitaiso ʻi he mafai totonú?? (Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:73–74.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e meʻa ne hoko ʻi he hili siʻi pē hono fakafoki mai e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

“Naʻe lototoʻa [ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele] ʻi heʻena liliu e Tohi ʻa Molomoná. Ka naʻe teʻeki maʻu ʻe he Palōfitá ha tāpuaki mahuʻinga—ko ha tāpuaki ia naʻe mahuʻinga kimuʻa pea toki lava ke ne fokotuʻutuʻu e Siasí, fokotuʻu e ngaahi lakanga fakataualeʻikí mo e ngaahi kōlomú, pea mo foaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fie maʻu ke ne maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

“Fakatatau mo e palōmesi ʻa Sione Papitaisó, naʻe foaki e tāpuaki ko ʻení kia Siosefa mo ʻŌliva hili pē ia ha taimi siʻi mei heʻena maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻe hā e Kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá, Pita, Sēmisi mo Sione kiate kinautolu ʻi ha feituʻu maomaonganoa ne ofi ki he Vaitafe Sesikuehaná mo foaki kiate kinautolu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Naʻe fakahā ʻe Siosefa kimui ange naʻá ne ongoʻi e ‘leʻo ʻo Pita, Sēmisi, mo Sioné ʻi he feituʻu maomaonganoa ʻi he vahaʻa ʻo Hāmoni, ʻi he vahefonua Sesikuehaná, mo Kolesivili, ʻi he vahefonua Pulumí, ʻi he kauvai ʻo e vaitafe Sesikuehaná, ʻoku nau fakahā ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá, pea mo e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá! (TF 128:20)” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 117-18).

  • Ko e hā naʻe mahuʻinga ai ke toe fakafoki mai e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:12–13. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e ʻaʻahi ʻa Pita, Sēmisi, mo Sione kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé.

  • Ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e ʻaʻahi ʻa Pita, Sēmisi, mo Sione kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé. (Kapau ʻe fie maʻu, fakamahinoʻi ange ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea “ʻa ia naʻá ku fakanofo ai ʻa kimoua” ʻi he veesi 12 ki hono foaki ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó e foʻi moʻoni ko ʻení: Naʻe foaki ʻe Pita, Sēmisi mo Sione ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e ngaahi kī ʻo e puleʻangá kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele.)

Fakamahinoʻi ange naʻe toutou fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele naʻe foaki ʻe Pita, Sēmisi mo Sione ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí kiate kinaua, neongo ne ʻikai ke na lekooti ʻa e ʻaho totonú mo e meʻa naʻe hokó. Ka neongo ia, ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi fakamoʻoni fakahisitōliá naʻe hoko ia ʻi Mē pe ko Sune ʻo e 1829, mo ha ngaahi fakamoʻoni ʻokú ne fokotuʻu mai ʻa e konga kimui ʻo Mē 1829, ko ha vahaʻataimi ne ngali hoko ai (vakai, Larry C. Porter, “The Restoration of the Aaronic and Melchizedek Priesthoods,” Ensign, Dec. 1996, 30–47; vakai foki, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], xxxviii–xxxix).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ha taimi ke hiki hifo ha konga ʻo e ngaahi founga kuo faitāpuekina ai kinautolu pe ko honau ngaahi fāmilí koeʻuhí ko hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kole ki he kau akó ke vahevahe e meʻa ne nau tohí mo e toenga ʻo e kalasí. ʻE lava ke ke vahevahe nounou hoʻo fakamoʻoni ki hono fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí pea mo hona mahuʻingá.

Naʻe hiki ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ki Feieti, Niu ʻIoke., ke hoko atu hono liliu e Tohi ʻa Molomoná.

Fakamatalaʻi ange ʻi he hokohoko atu hono liliu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele e Tohi ʻa Molomoná, ne fakaʻau ke fakalalahi ange e taaufehiʻa kiate kinaua ʻa e kakai ʻi Hāmoni, Penisilivēniá. Naʻe tohi ʻa ʻŌliva ki hono kaungāmeʻa ko Tēvita Uitemaá fekauʻaki mo ʻene fakamoʻoni ki he ngāué mo e ngaahi faingataʻa ʻokú ne foua mo Siosefa Sāmita lolotonga e ngāue liliu leá. Makatuʻunga ʻi he poupou ʻene tangataʻeikí, naʻe fakaafeʻi ai ʻe Pita Uitemā  ko e Lahí., ʻa Siosefa mo ʻŌliva ke na nofo mo kinautolu ʻi Feieti, Niu ʻIoke, lolotonga ʻena feinga ke fakakakato ʻa e ngāue liliu leá. ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻa Siosefa mo ʻŌliva (mo ʻEma kimui ange) ki he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá ʻi Feieti, Niu ʻIoké, naʻe fakalalahi ia ki he ongoʻi mafasia mo e puputuʻu ʻa Mele Uitemaá, faʻē ʻa Tēvitá. Naʻe ʻosi femoʻuekina pē he ngaahi ngāue hono ʻapí, ka naʻe toe tānaki atu e kau omi foʻoú ki heʻene ngaahi ngāué.

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā e aʻusia naʻe maʻu ʻe Mele naʻe fakamaʻamaʻa ai ʻene kavengá? (Naʻe hā ʻa Molonai kiate ia mo fakahā kiate ia ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá.)

  • ‘Okú ke pehē naʻe mei tokonia fēfē ʻe he aʻusia toputapu ko ʻení ʻa Mele ke ne kātekina e ngaahi faingataʻá mo e ongoʻi mafasiá?

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa Tēvita Uitemā, ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ha taimi naʻe mole ai mei he Palōfitá hono ivi malava ke liliú. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e talanoa ko ʻení.

ʻĪmisi
Tēvita Uitemā

“ʻI he teuteu ʻa [Siosefa] ke hoko atu e liliú he pongipongi ʻe taha ne fehālaaki ha meʻa ʻi ʻapi. Ne fai ʻe ʻEma, ko hono uaifí, ha meʻa ʻo ne ʻita ai. Ne ma kaka hake mo ʻŌliva ki he fungavaka ki ʻolunga, taimi siʻi pē kuo ʻalu hake mo Siosefa ke hoko atu e liliú ka ne ʻikai ke ne lava ʻo fai ha ngāue. Ne ʻikai ke ne lava ʻo liliu ha foʻi lea ʻe taha. Naʻá ne hifo ki lalo, ʻo ʻalu ki he ngoue ʻakaú ʻo tautapa ki he ʻEikí; naʻá ne ʻalu ʻi ha meimei houa ʻe taha, [peá ne] foki mai leva ki he falé ʻo kole fakamolemole kia ʻEma pea kaka hake ki ʻolunga ʻo hoko lelei atu leva ʻa e liliú” (David Whitmer, quoted in B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 1:131).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga naʻe ʻikai lava ai ʻe Siosefa ʻo fakahoko ha liliu lolotonga ʻene ʻita kia ʻEmá?

Fakaʻaliʻali e fakaʻosinga ʻo e fakamatala ʻa Tēvita Uitemaá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia.

ʻĪmisi
Tēvita Uitemā

“Naʻe ʻikai lava [ʻe Siosefa Sāmita] ʻo fai ha meʻa kae ʻoua kuo loto fakatōkilalo mo faivelenga” (David Whitmer, quoted in B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 1:131).

  • Ko e hā ha founga ʻe ala tokoni ai e fakamatala ko ʻeni ke fakamālohia ho fakamoʻoni naʻe liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá?

Ko e mamata mo fakamoʻoni e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Fakamatalaʻi ki he kau akó, naʻe ʻikai aʻu ʻo māhina ʻe ua mei he hiki ʻa Siosefa Sāmita ki Feieti Niu ʻIoké, “naʻe ueʻi hake ʻa ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisi ʻe ha holi faka-ʻOtua ke nau hoko ko e kau fakamoʻoni makehe ʻe toko tolú” (ʻuluʻi vahe ʻo e TF 17). Ne nau tautapa ki he Palōfitá ki he faingamālie ke nau hoko ko ha kau fakamoʻoni tonu ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá. Ne nau ʻilo kimuʻa ange mei hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻe fili ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu ke sio ki he ʻū lauʻi peletí (vakai, 2 Nīfai 27:12; ʻEta 5:2–4; vakai foki, TF 5:11–15). Naʻe fehuʻi ʻe he Palōfitá ki he ʻEikí peá ne maʻu ʻa e fakahā ʻoku lēkooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi hono lau leʻo lahi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:1--6 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e folofola ʻa e ʻEikí ki he kau tangata ʻe toko tolu ko ʻení.

  • Fakatatau ki he veesi 3, ko e hā e fatongia ne maʻu ʻe he kau tangata ko ʻení hili ʻenau mamata ki he ʻū lauʻi peletí?

  • Fakatatau ki he fekau ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 3, ko e hā e fatongia ʻoku tau maʻu hili ʻetau maʻu ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní? (Hili ʻetau maʻu ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní, ʻoku tau maʻu ʻa e fatongia ke fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Kole ki he kau akó ke nau kumi ʻa e vahe 7 ʻi he Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he lau leʻolahi mei he peesi 73, ʻo kamata ʻaki e palakalafi ʻoku pehē “Naʻe taki ʻe Siosefa e kau tangata ʻe toko tolú …” pea fakaʻosi ʻaki ʻa e palakalafi ʻi he peesi  74 ʻoku kamata ʻaki ʻa e “’Kuo feʻunga! ’Kuo feʻunga! …” Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi e fakamoʻoni ne maʻu ʻe he kau tangata ʻe toko tolu ko ʻení.

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe maʻu ai ʻe ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā mo Māteni Hālisi ha fakamoʻoni fakapapau ʻo e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi ko ʻení?

Talaange ki he kau akó hili e aʻusia fakaofo ko ʻení, naʻe foki ʻa Siosefa Sāmita mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ki he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni naʻe fakahoko ʻe he faʻē ʻa e Palōfitá, Lusi Meki Sāmita:

ʻĪmisi
Lusi Meki Sāmita

“Naʻe foki ʻa [Siosefa mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú] ki he ʻapí, … [peá u] tangutu fakataha au mo Misisi Uitemā [mo] Misa Uitemā ʻi ha loki mohe. … ʻI he hū mai ʻa Siosefá naʻá ne fakatōmapeʻe hifo ʻi hoku tafaʻakí. ‘Tamai! Naʻá ne pehē mai, Faʻē!’ ‘ʻIkai ʻokú ke ʻilo hono lahi ʻeku fiefiá: kuo tuku ʻe he ʻEikí ke fakahaaʻi e ʻū lauʻi peletí ki ha kakai [ʻe toko tolu] makehe meiate au. [Kuo nau] mamata mo kinautolu ki he ʻāngeló pea kuo pau ke nau fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e meʻa naʻá ku lea ʻakí, he kuo nau ʻilo ʻiate kinautolu ʻoku ʻikai ke u ʻalu holo ʻo kākaaʻi ʻa e kakaí. Pea kuó u ongoʻi ai ʻo hangē kuo huʻi atu haʻaku fuʻu kavenga mamafa naʻe fuʻu mafatukituki ke u ala fuesiá, … pea ʻoku fakafiefia ia ki hoku lotó he ʻe ʻikai ke u toe tuʻu toko taha pē ʻi māmani” (Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 8, page 11, josephsmithpapers.org; naʻe fakaleleiʻi e mataʻitohi lahí mo e fakaʻilonga leá.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe ʻikai “toe tuenoa toko taha [ai ʻa Siosefa] ʻi he māmaní”?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe hoko ai hono maʻu mo ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu kehé ko ha fakafiemālie kia Siosefá?

Fakamatalaʻi ange ʻi he talangofua ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ki he fekau ʻa e ʻEikí ke “fakamoʻoni kuo [nau] mamata [ki he ʻū lauʻi peletí]” (TF 17:5), ne nau fakahoko ai e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú,” ʻa ia kuo fakakau ʻi he tatau kotoa pē ʻo e Tohi ʻa Molomoná kuo pulusi talu mei he pulusinga ʻo e 1830. Kimui ange, naʻe toki tuʻusi tahataha e kau tangata ko ʻení mei he Siasí koeʻuhí ko ʻenau hē mei he moʻoní. Naʻe faifai pea toe papitaiso ʻa ʻŌliva Kautele mo Māteni Hālisi ki he Siasí, ka naʻe ʻikai toe foki mai ʻa Tēvita Uitemā ki he Siasí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí.

ʻĪmisi
Henelī B. ʻAealingi

“Ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu naʻe ʻikai ke nau fakaʻikaiʻi ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai ke nau lava he naʻa nau ʻiloʻi naʻe moʻoni ia. Naʻa nau fai ʻa e ngaahi feilaulau pea fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo hulu ange ia ʻi he ngaahi meʻa kuo ʻilo ki ai ʻa e kakaí. … Koeʻuhí naʻe hoko atu pē ʻenau fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa naʻá nau mamata mo fanongoa ʻi he aʻusia fakaofo ko iá, lolotonga ʻa e taimi lōloa ʻo ʻenau mavahe mei he Siasí pea mo Siosefá, ne fakaʻau ai ke toe mālohi ange ʻenau fakamoʻoní” (Henry B. Eyring, “An Enduring Testimony of the Mission of the Prophet Joseph,” Ensign pe Liahona, Nov. 2003, 90).

  • ʻOku hanga fēfē ʻe he ʻilo naʻe kei fakapapauʻi pē ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻenau fakamoʻoní, naʻa mo e taimi naʻe tuʻusi ai kinautolu mei he Siasí, ʻo fakamālohia ʻenau fakamoʻoní ke toe mālohi angé.

Fakamatalaʻi ange naʻe fili foki mo ha kau tangata kehe ʻe toko valu ke nau sio mo fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peletí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne fakamatalaʻi fakanounou mei heʻenau laukonga ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1 ʻa e aʻusia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú. (Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú” i he kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná.)

  • Naʻe kehe fēfē e aʻusia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú mei he aʻusia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha ongo aʻusia kehekehe ʻe ua ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Toko Valú? (Tokoni ke mahino ki he kau akó kapau naʻe tukuakiʻi ʻe he kau fakaanga ʻo e Siasí e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻo pehē ko ʻenau mata meʻa-hā-maí ko ha fakakaukauloto pē, he ʻikai ke ne fakamatalaʻi ʻe ia ʻa e aʻusia tonu naʻe maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peletí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻe tukuakiʻi ʻe he kau fakaangá ʻa Siosefa Sāmita naʻá ne faʻufaʻu pē e ʻū lauʻi peleti koulá ke kākaaʻi ʻaki e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú, he ʻikai ke ne fakamatalaʻi ʻe ia ʻa e ngaahi fakahā fakalangi naʻe aʻusia ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú.)

Vakai ki he tefitoʻi moʻoni ʻi he palakipoé: Hili ʻetau maʻu ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní, ʻoku tau maʻu ʻa e fatongia ke fakamoʻoniʻi ki he niʻihi kehé ʻa e moʻoní.

  • Naʻe founga fēfē hoʻo ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e hā kuó ke fai kimuí ni mai ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo e niʻihi kehé?

Poupouʻi e kau akó ke nau fekumi ki ha faingamālie ke vahevahe ai ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo e niʻihi kehé.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hokó ʻaki hono lau e vahe 8–9 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1.