‘Inisititiuti
Lēsoni 18: Ko Hono Tuli ʻo e Kāingalotú mei Mīsulí


“Lēsoni 18: Ko Hono Tuli ʻo e Kāingalotú mei Mīsulí,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 18,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 18

Ko Hono Tuli ʻo e Kāingalotú mei Mīsulí

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he ʻaho  1 ʻo Tīsema, 1838, naʻe ʻave ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, Hailame Sāmita, Sitenei Likitoni, Laimani Uaiti, ʻĀlekisānita Mekilae, mo Kēlepi Palatiuini ki he fale fakapōpula ʻi he Vahefonua Keleí, ʻa ia ne ʻiloa kimui ange ko e Fale Fakapōpula Lipetií, ʻi Lipetī, Mīsuli, lolotonga ʻenau tatali ki he hopo hono tukuakiʻi loi kinautolu ki he talisoné. Lolotonga iá, naʻe faingataʻaʻia e Kāingalotu ʻi he fakatokelau ʻo Mīsulí ʻi he ngaahi fakamamahi ʻa e kau fakatangá. Neongo ne talaange ki he Kāingalotú te nau lava ʻo nofo ʻi Mīsuli kae ʻoua kuo hokosia e faʻahitaʻu failaú, ka naʻe fakamālohiʻi ʻe he kau fakatanga fakalotofonuá e tokolahi taha ʻo e Kāingalotú ke nau mavahe mei he siteití ʻi Fēpueli ʻo e 1839. Koeʻuhí ko e kei ʻi he fale fakapōpulá ʻa Siosefa Sāmita mo e kau mēmipa kehe ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea teʻeki ʻi ai ha feituʻu te nau loto-taha ke fai ki ai e fetukutukú, ne nofo e Kāingalotu ne tulí ʻi he toenga ʻo e faʻahitaʻu momokó mo e kamata ʻo e failaú ʻi he veʻe Vaitafe Misisipí ʻi ʻAiouā mo ʻIlinoisi fakatouʻosi. Naʻe hūfanga fakataimi ha tokolahi ʻi Kuinisī, ʻIlinoisi, hili ia hano talitali lelei kinautolu ʻe he kakai ʻo e fonuá.

1 Tīsema 1838Naʻe tuku pōpula ai ʻa Siosefa Sāmita mo ha kau mēmipa kehe ʻe toko nima ʻo e Siasí ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií.

16 Sānuali 1839ʻI ha tohi mei he Fale Fakapōpula Lipetií, naʻe fakafatongiaʻi ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau puleʻi fakataimi e ngaahi ngāue ʻa e Siasí.

26 Sānuali 1839Naʻe fokotuʻu ai ha kōmiti ʻa e Siasí ke tokoni ki he kau masivá ke nau fetukutuku mei Mīsuli.

Fēpueli 1839Naʻe kamata ai ke fetukutuku e tokolahi taha ʻo e Kāingalotú mei Mīsuli.

27 Fēpueli 1839Naʻe tali ai ʻe ha kōmiti ʻo e kakai ʻo Kuinisī, ʻIlinoisí, ha fokotuʻu ke nau tokoniʻi mo fakangāueʻi e Kau Māʻoniʻoní.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 32

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko hono fakamālohiʻi e Kāingalotu ʻi Mīsulí ke nau mavahé

Fakaʻaliʻali e mape ko ʻení, “Ko e Feituʻu Mīsuli, ʻIlinoisi, mo ʻAiouā ʻo e ʻIunaiteti Siteití,” pea fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ʻa Hihifo Mamaʻo, Mīsuli. Fakamanatu ki he kau akó e tuʻutuʻuni fakaʻauha naʻe tuku atu ʻe he kōvana ʻo Mīsuli ko Lilipeni W. Pōkesi ʻi he ʻaho  27 ʻo ʻOkatopa, 1838, ʻa ia ne tupu mei ai hono ʻohofi mo hono fakamamahiʻi ʻe he kau fakatangá ʻa Hihifo Mamaʻo mo e ngaahi nofoʻanga kehe ʻo e Kau Māʻoniʻoní ʻi he fakatokelau ʻo Mīsulí. Fakamanatu foki ki he kau akó lolotonga e taimi ko ʻení, naʻe puke e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, mo ha kau mēmipa kehe ʻo e Siasí pea fakahū ʻi he Fale Fakapōpula Lisimoni ʻi Lipetī, Mīsulí.

ʻĪmisi
mape ʻo e ngaahi feituʻu Mīsuli, ʻIlinoisi mo ʻAiouaá
  • Fakatatau ki hoʻo laukonga ʻi he vahe 32 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi pole naʻe fehangahangai mo e Kāingalotú ʻi he fakatokelau ʻo Mīsulí hili hono tuli kinautolu mei honau ngaahi ʻapi nofoʻangá? (Naʻe ʻikai ʻilo ʻe he Kāingalotú pe te nau ō ki fē, ne siʻi ʻenau meʻakaí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní, pea naʻe kafo ha niʻihi mei he ngaahi feʻohofaki mo e kau sōtia Mīsulí pe ngaahi ʻohofi ʻa e kau fakatangá.)

  • Kapau naʻá ke kau ʻi he Kāingalotu naʻe fakamālohiʻi ke nau hola mei Mīsuli he taimi ko iá, ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo ʻokú ke pehē naʻá ke mei maʻu? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Lolotonga hono tuku pōpula e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, ko hai naʻá ne fakafatongia ʻaki ke ne tataki e hiki fononga ʻa e Kau Māʻoniʻoí mei Mīsulí? (Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, mo Pilikihami ʻIongi ko e palesitení.)

Kole ki he kau akó ke nau kumi e vahe 32 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he laukonga leʻolahi mei he peesi 417, ʻo kamata ʻaki e palakalafi ʻoku pehē “Naʻe ʻosi kole ʻe Pilikihami ʻIongi …” pea fakaʻaosi ʻaki ʻa e palakalafi ʻi he peesi  417 ʻoku kamata ʻaki ʻa e “Naʻa nau fakapapauʻi ʻe kamata ʻa e hiki fononga tokolahí …” Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe naʻinaʻi ʻa Pilikihami ʻIongi ke fai ʻe he Kāingalotú ʻi heʻenau teuteu ke mavahe mei Mīsulí.

  • Fakatefito ʻi he fokotuʻu ʻa Pilikihami ʻIongí, ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e fatongia ʻoku tau maʻu ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni tatau mo ʻení: ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau maʻu ha fatongia ke tokoni ki he masivá mo e faingataʻaʻiá.) Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe niʻihi te tau lava ai ʻo fakakakato hotau fatongia ke tokoni ki he masivá mo e faingataʻaʻiá he kuongá ni?

ʻĪmisi
ʻAmanitā Sāmita

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ko ha laʻitā ia ʻo ʻAmanitā Sāmita, ko ha tokotaha ʻo e Kāingalotu ʻe lauiafe naʻe fakamālohiʻi ke nau hola mei Mīsulí.

  • Ko e hā naʻe mātuʻaki faingataʻa ai kia ʻAmanitā Sāmita mo hono fāmilí ke nau talangofua ki he fekau ʻi he tohi tuʻutuʻuní ke nau holá? (Kapau ʻe fie maʻu, fakamanatu ki he kau akó naʻe mole e husepāniti mo ha taha ʻo e ngaahi foha ʻo ʻAmanitaá ʻi he fakapō he Fahiʻanga Papa Hauní. Naʻe takiekina ia ʻo fakafou ʻi ha tataki fakalaumālie fakaofo, ʻo ne ʻilo ai e founga ke fakamoʻui hono foha taʻu ono ko ʻAlamaá, ʻa ia naʻe fanaʻi ʻi he hip(hui-kongaloto). Naʻá ne kei tatalí ke sai e hip (hui-kongaloto) ʻo ʻAlamaá ʻi he taimi ne kamata fetukutuku ai e Kāingalotú mei Mīsulí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻAmanitā Sāmitá. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he founga naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe ʻAmanitā ʻene tuí lolotonga ʻene kei nofo ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní, ʻo tatali ke moʻui lelei feʻunga ʻa ʻAlamā ka nau mavahé.

ʻĪmisi
ʻAmanitā Sāmita

“He ʻikai lava ke ngalo ʻa e talanoa fakamamahí ni taʻe teu fakamatala ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ne hoko he uike ʻe nima ko ia ne u hoko ai ko ha pōpula mo hoku foha kafó ʻi Mīsulí, ʻo ofi ki he feituʻu ne fakahoko ai e fakapoó, ʻi he ʻikai ke ma lava ʻo talangofua ki he tuʻutuʻuni ke mavahé.

“Ne ʻosi mavahe e Kau Māmonga kotoa pē ʻi he kaungāʻapí mei he Siteití, tukukehe pē ha ngaahi fāmili toko siʻi ʻo e kakai fefine mo e fānau naʻe mamahí. …

“ʻI homau fakaʻauha ʻosiʻosingamālié, ko e hā ʻa kimautolu kakai fefiné ʻe lava ʻo fai ka ko e lotú pē? Ko e lotú pē homau nongaʻangá; pea mo ʻemau Tamai Hēvaní homau tokoniá. …

“ʻI he ʻaho ʻe taha ne haʻu ha taha ʻo e kau fakatangá mei he fahiʻanga papá mo ha [tuʻutuʻuni] mei he ʻeikitaú:

“‘ʻOku fekau mai e ʻeikitaú kapau he ʻikai tuku ʻe kimoutolu kakai fefiné hoʻomou … lotú, te ne tuku mai ha kau tau pea te nau tāmateʻi … kimoutolu kotoa!’ …

“Ne taʻofi ʻemau ngaahi lotú ʻi heʻemau manavaheé. Naʻe tapu ke tuku homau ngaahi leʻó ke ongona ʻi he falé ʻoku mau lotu. Naʻe lava pē ke u lotu ʻi heʻeku mohé pe lotu fakalongolongo, ka naʻe ʻikai ke u kei lavaʻi ia. …

“Ne ʻikai ke u toe lava ʻo fai ia. Ne u fakaʻamua ke toe ongona hoku leʻó ʻoku tautapa ki heʻeku Tamai Hēvaní.

“Ne u hola fakafufū ki ha ngoueʻanga koane, peá u totolo ki loto ki ha [ngaahi haʻinga koane ne fokotuʻu takatakai]. Naʻe hangē ia ko e temipale ʻo e ʻEikí kiate au he taimi ko iá. Ne u lotu leʻolahi mo fakamātoato moʻoni.

“ʻI he taimi ne u hū mai ai mei he loto koané, naʻe lea mai ha leʻo kiate au. Ko e toki leʻo mahinongofua ia kuó u fanongo ai. Naʻe ʻikai ko e ueʻi fakalongolongo mo mālohi ia ʻa e laumālié, ka ko ha leʻo, naʻá ne toutou fakaongo mai ha veesi ʻo ha himi ʻa e kau māʻoniʻoní:

Te u mālōlō atu ʻia Koe Sīsū pē,

Taʻofi ʻa e filí pea mo e tauhelé;

Neongo ʻa e feinga ʻa helí he ʻikai pē,

He ʻikai, pea he ʻikai pē, ke u lava ʻo liʻaki!”

“Ne ʻikai haʻaku toe ilifia he mōmeniti ko iá. Naʻá ku ongoʻi he ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo fakamamahiʻi au” (Amanda Smith, in Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom [1877], 129–30).

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa ʻAmanitaá ʻe lava ʻo tokoni mai ʻi hotau taimi ʻahiʻahiʻí mo e faingataʻaʻiá? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe, kau ai ʻeni: ʻI he taimi ʻoku tau lotu fakamātoato ai lolotonga hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻe fakafiemālieʻi mo fakamālohia kitautolu. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he lau leʻolahi mei he peesi 420 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ʻo kamata ʻaki e palakalafi ʻoku pehē “Naʻe hoko ʻa e ngaahi lea ko iá ke fakaivia …” pea fakaʻosi ʻaki e palakalafi ʻoku pehē “Naʻe ʻikai tokanga atu …” Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi e founga naʻe toe fakamālohia ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻAmanitā mo hono fāmilí hili ʻene lotú. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau maʻú.

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke aʻusia ai ha fakanonga pe ko ha mālohi mei he ʻEikí ʻi haʻo lotu fakamātoato lolotonga ho ngaahi faingataʻaʻiá?

Naʻe kumi hūfanga fakataimi e Kau Māʻoniʻoni ne tulí ʻi Kuinisī, ʻIlinoisi

Toe vakai ki he mape “Ko e Feituʻu Mīsuli, ʻIlinoisi, mo ʻAiouā ʻo e ʻIunaiteti Siteití,” pea fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ʻa Kuinisī, ʻIlinoisi. Fakamatalaʻi ange ʻi he vahaʻa ʻo Sānuali mo Māʻasi ʻo e 1839, naʻe liʻaki pe fakatau atu ʻe he tokolahi taha ʻo e Kāingalotu ʻe toko 8,000 ki he 10,000 nai ne nofo ʻi he fakatokelau ʻo Mīsulí honau ngaahi kelekelé, ʻapi nofoʻangá, pea mo e lahi taha ʻo ʻenau koloá ʻi heʻenau mavahe mei he siteití. Naʻe nofo fakataimi hanau tokolahi ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Vaitafe Misisipí ʻi Kuinisī, ʻIlinoisi, ko ha kolo ʻoku maile nai ʻe  170 (kilomita ʻe  275) mei Hihifo Mamaʻo. Naʻe kātekina ʻe he kau kumi hūfanga ko ʻení ha ngaahi tūkunga faingataʻa ʻi heʻenau fononga he faʻahitaʻu momokó, kau ai ʻa e fiekaiá, momoko ʻa e ʻeá, ʻuhá, sinoú, mo e pelepelá.

  • Naʻe fakatupu fēfē ʻe he tūʻuta fakatuʻupakē atu ʻa e Kāingalotú e faingataʻaʻia ʻa e kakai ʻo Kuinisī, ʻIlinoisí?

Fakamatalaʻi ange ʻi he konga kimui ʻo Fēpueli 1839, naʻe fakatahataha e kakai ʻo Kunisií ki he fakamaauʻangá ke fanongo ki ha ngaahi lipooti mei ha kōmiti naʻe fili ke nau vakavakaiʻi e ngaahi tūkunga ʻo e kau kumi hūfanga ʻo e Kau Māʻoniʻoni He Ngaahi ʻAhi Ki Mui ní. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e konga ko ʻeni ʻo e aofangatuku ʻa e kōmití. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he meʻa naʻe fili e kakai ʻo Kuinisií ke nau faí.

“Ko e kau sola ko ia ne toki tūʻuta mai mei he Siteiti ʻo Mīsulí, ʻa ia ʻoku ʻiloa ʻaki e hingoa ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokangá mo e angaʻofa tahá, pea … ‘oku mau fokotuʻu atu ki he tangataʻi fonua kotoa pē ʻo Kuinisī, ke tau fakahaaʻi kiate kinautolu kotoa e angaʻofa te nau faʻa fie maʻú, he ko ha kakai mamahi. …

“…  ʻOku mau fokotuʻu atu ki he kakai kotoa pē ʻo Kuinisī, ʻi heʻenau ngaahi fakafeangai kotoa pē mo e kau solá, ke nau … mātuʻaki tokanga ke ʻoua naʻa nau fai ha faʻahinga talanoa pe fakafōtunga ʻe fakalaveaʻi ai honau lotó, pe ʻi ha faʻahinga founga ʻe tatau mo iá, he ʻoku nau maʻu e totonu fakaetangata kotoa pē ke maʻu ʻetau tokangá mo e fie kaungāmamahí” (Quincy Argus, Mar. 16, 1839, [1]; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá; vakai foki, Manuscript History of the Church, vol. C-1, p. 889, josephsmithpapers.org).

  • Kapau naʻá ke ʻi he tuʻunga ʻo e Kau Māʻoniʻoni naʻe kumi hūfangá, ko e hā ha ongo te ke maʻu ki he kakai ʻo Kunisií?

Fakamatalaʻi ange neongo e tokoni angaʻofa naʻe fai ʻe he kakai ʻo Kunisií, naʻe iku e tokolahi ange ʻa e Kāingalotu ne hiki mai ki Kuinisií ki ha nofo fakatokolahi ʻa e Kāingalotú ʻi ha ngaahi tēniti, fale iiki, palepale, mo ha ngaahi fakapalepale lolotonga e faʻahitaʻu momoko mo e failau ʻo e 1839.

Vahevahe e kau akó ki ha ngaahi kulupu iiki, pea ʻoange kiate kinautolu e laʻipepa tufa ko ʻení, “Ko e Fāmili Henitulikí ʻi Kuinisī, ʻIlinoisi.” Kole ki he kau akó ke nau lau fakataha e laʻipepa tufá pea aleaʻi ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he laʻipepá.

Ko e Fāmili Henitulikí ʻi Kuinisī, ʻIlinoisi

ʻĪmisi
Sēmisi mo Telusila Henituliki

Lau e fakamatala ko ʻeni ʻa e fāmili Henitulikí ʻi hono fai ʻe ʻEletā Sefilí R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Sefilī R. Hōlani

“ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi fekeʻikeʻi lahi ʻi Mīsuli ne tupu ai hono fakahū e Palōfitá ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií mo hono tuli ʻo ha Kau Māʻoniʻoni He Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻe toko lauiafe mei honau ngaahi ʻapí, naʻe tūʻuta atu ʻa Sisitā Telusila Henituliki mo hono husepāniti faingataʻaʻia ko Sēmisí, ʻa ia naʻe fanaʻi ʻe he ngaahi fili ʻo e Siasí ʻi he Tau he Vaitafe Pikopikó, mo ʻena fānaú ʻo langa fakavavevave ha kiʻi fakapalepale ʻi Kuinisī, ʻIlinoisi, ke nau nofo ai ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e taʻu fakalilifu ko iá.

“ʻI loto ʻi ha uike ʻe ua, naʻe ʻamanaki ke aʻusia ʻe he fāmili Henitulikí ʻa e fiekaiá, koeʻuhí ko ha sēpuni suka pē ʻe taha mo ha kiʻi peleti mahoaʻa siʻisiʻi ne toé. … Naʻe ngaohi ʻaki ia ʻe Telusila ha meʻatokoni maʻa Sēmisi mo e fānaú, ʻo ne feinga ke fakalahi ia ʻi he lahi taha te ne ala lavá. ʻI he taimi ne maʻu ai ʻe hono fāmili fiekaiá e kiʻi meʻatokoni siʻisiʻi ko iá, naʻá ne fufulu e meʻa kotoa pē, fakamaʻa honau kiʻi palepalé ki he maʻa taha naʻá ne lavá, pea nau tatali fakalongolongo ai pē ʻo teu mate.

“Ka naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo ongo mai ha saliote ʻo tuʻu hake ai ʻa Telusila ki ʻolunga. Ko honau kaungāʻapi ia ko Lūpeni ʻOloletí. Naʻá ne pehē, naʻá ne ongoʻi kuo ʻosi ʻenau meʻakaí, ko ia naʻá ne momosi ai ha tangai kēleni maʻanautolu ʻi heʻene ʻalu ki koló.

“Hili ha taimi siʻi mei ai ne aʻu mai ʻa ʻAlekisānita Uiliamisi mo ha ongo kato keleni momosi ʻe ua ʻi hono umá. Naʻá ne talaange kia Telusila kuó ne fuʻu moʻumoʻua ʻaupito ka naʻe fanafana ange ʻa e Laumālié ʻoku faingataʻaʻia e fāmili ʻo ‘Misa Henitulikí’, ko ia ne u [fakavavevave] mai leva, [Drusilla Doris Hendricks, “Historical Sketch of James Hendricks and Drusilla Doris Hendricks,” Church Archives, Salt Lake City, 14-15]” (Jeffrey R. Holland, “A Handful of Meal and a Little Oil,” Ensign, May 1996, 31).

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakamatalá ni?

Lau e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018):

ʻĪmisi
Thomas S. Monson

“Ko e aʻusia fakalata taha ʻi he moʻuí ko hono ongoʻi ha ueʻi fakalaumālie pea fakahoko ia pea toki ʻilo ki mui ko ha tali ia ki ha lotu pe fie maʻu ʻa ha taha” (Thomas S. Monson, in William R. Walker, “Follow the Prophet,” Ensign, Apr. 2014, 40).

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ngāue fakatatau ai mo ha ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní pea takiekina ai koe ke ke tokoniʻi ha taha ʻoku faingataʻaʻia?

ʻĪmisi
laʻipepa tufa ʻo e Ko e Fāmili Henitulikí ʻi Kuinisī, ʻIlinoisi

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau lipooti e meʻa ne nau ako mei he laʻipepa tufá. ʻE lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: ʻI he taimi ʻoku tau ngāueʻi ai e ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava ke takiekina ai kitautolu ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Fakakaukau ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni kau ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau pehē ʻoku ngali faingataʻaʻia. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fekumi ʻi he faʻa lotu mo ngāueʻi e ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ke tokoni ki he kakai ko iá. Te ke lava ʻo poupouʻi e kau akó ke nau hiki hifo e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻoku nau maʻú koeʻuhí ke nau lava ʻo manatuʻi mo muimuiʻi e ngaahi ongo fakalaumālie ko iá.

Poupouʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hono hokó ʻaki ʻenau lau e vahe 33 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1. Kole ki he kau akó ke nau kumi ha ngaahi lēsoni te nau lava ʻo ako mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi heʻenau faingataʻaʻia he Fale Fakapōpula Lipetií.

ʻĪmisi
laʻipepa tufa ʻo e Ko e Fāmili Henitulikí ʻi Kuinisī, ʻIlinoisi