‘Inisititiuti
Lēsoni 26: Ko Hono Fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá


“Lēsoni 26: Ko Hono Fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 26,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 26

Ko Hono Fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he ʻaho  7 ʻo Sune, 1844, naʻe pulusi ai ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻa ia kuo hē mei he moʻoní mo e ngaahi fili ʻo Siosefa Sāmitá, ʻa e fuofua mo e tatau pē taha ʻo e makasini Nauvoo Expositor, ko ha nusipepa fakafepaki ki he Māmongá ʻa ia naʻe lauʻikoviʻi ai e Palōfitá mo fakaangaʻi ha ngaahi fakahā, akonaki, mo ha ngaahi ngāue ʻe niʻihi naʻá ne fakahoko. Hili ha ʻaho ʻe tolu, naʻe fakahā ʻe he fakataha alēlea ʻo e kolo Nāvuú mo Siosefa Sāmita, ʻa ia naʻe hoko ko e pule kolo ʻo Nāvuú, ko ha nusipepa fakatupu moveuveu ia pea nau tuʻutuʻuni ke fakaʻauha ia. Hili hono fakaʻauha ʻo e nusipepá, naʻe tukuakiʻi ʻe he ngaahi fili ʻo Siosefa Sāmitá ia mo e kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea ʻo e koló ki ha fakatupu fakamoveuveu. Naʻe hola leva ʻa Siosefa mo hono tokoua ko Hailamé mei Nāvū ke ʻoua naʻa puke pōpula kinaua. Hili e fili ʻa Siosefa mo Hailame mo e niʻihi kehé ke nau tukuloló, ne nau fononga ki Kātesi, ʻIlinoisi, ki he hopó. ʻI he ʻaho  27 ʻo Sune, 1844, naʻe fanaʻi mo fakapoongi ʻe ha kau fakatanga ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí.

10  Sune, 1844Naʻe fakahā ai ʻe he fakataha alēlea ʻo Nāvuú ko ha nusipepa fakamoveuveu ʻa e Nauvoo Expositor pea tuʻutuʻuni hono fakaʻauhá.

12  Sune, 1844Naʻe tukuakiʻi ai ʻa Siosefa Sāmita mo e kau mēmipa ʻo e fakataha alēla ʻo e koló ki ha fakatupu fakamoveuveu ʻi hono fakaʻauha ʻo e nusipepa Nauvoo Expositor.

23  Sune, 1844Naʻe kolosi ai ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi he Vaitafe Misisipí ke ʻoua naʻa puke kinaua.

24 Sune, 1844Naʻe fononga ai ʻa Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe mei Nāvū ki Kātesi, ʻIlinoisi, ki he hopó.

27  Sune, 1844Naʻe fakapoongi ai ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 44

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻOku fili ʻa Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe ke nau ō ki Kātesi ke fai ha tali ki he ngaahi tukuakiʻi ne fai kiate kinautolú.

ʻĪmisi
fuʻu maka ʻo Siosefa mo Hailame Sāmita

Fakaʻaliʻali e ʻīmisi mo e fakamatala ko ʻení:

ʻĪmisi
Uiliate Lisiate

“Kuo mālōlō ʻa Siosefa mo Hailame. Kafo ʻa [Sione] Teila. … ʻOku ou sai pē” (Tohi ʻa Uiliate Lisiate kia Tōmasi Footi, ʻEma Sāmita, mo ha niʻihi kehe, ʻi he ʻaho  27 ʻo Sune, 1844, Church History Library, Salt Lake City).

Fakamatalaʻi ange ko e ngaahi lea ko ʻení ko ha konga ia ʻo e pōpoaki ne fai ʻe Uiliate Lisiate kia ʻEma Sāmita mo e Kāingalotu kehe ʻi Nāvuú, hili ia ha ngaahi houa mei hono fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Kātesi, ʻIlinoisí, ʻi he ʻaho  27 ʻo Sune, 1844. Naʻe fakamoʻoni tonu ʻa Uiliate Lisiate mo Sione Teila ki he fakapōngí.

  • Fakakaukauloto ʻokú ke ʻi he haʻohaʻonga ʻo e fāmili mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi Nāvuú. Ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo naʻá ke mei maʻu hili hoʻo fanongo ki he ngaahi ongoongo fakamamahi ko ʻení?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki heʻenau ngaahi fakakaukau mo e fakamoʻoni ʻo Siosefa Sāmitá ʻi heʻenau ako fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa e Palōfitá.

Fakamatalaʻi ange ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1844, naʻe fakalalahi e taufehiʻa mo e fakatanga kia Siosefa Sāmita mo e Siasí koeʻuhí ko e tupulaki ange e takiekina fakapolitikale mo fakaʻekonomika ʻa e Kāingalotú, ko e ngaahi taʻefemahinoʻaki fekauʻaki mo e tokāteline ʻo e hakeakiʻí mo hono fakahoko ʻo e mali tokolahí, pea mo e maʻu hala fekauʻaki mo e Siasí koeʻuhi ko e kau mēmipa kuo hē mei he moʻoní.

Hiki ʻa e Nauvoo Expositor ʻi he palakipoé. Fakamatalaʻi ange ʻi he ʻaho  7 ʻo Sune, 1844, naʻe pulusi ʻe he kau mēmipa ne hē mei he moʻoní ʻa e fuofua mo e tatau pē taha ʻo e makasini fakafepaki ki he māmongá, ʻi he taumuʻa ke fakaʻaiʻai e kakaí ke nau fakafepakiʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 43 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā naʻe hoko ki he Nauvoo Expositor pea ko e hā hono ʻuhingá? ʻI he manavasiʻi e fakataha alēlea ʻo e kolo Nāvuú ʻe fakatupu ʻe he nusipepá hano fakamamahiʻi ʻe he kau fakatangá e Kāingalotú, ne nau fakahā ai ko ha nusipepa fakatupu moveuveu ia pea tuʻutuʻuni ke fakaʻauha ia.)

  • Ko e hā e ngaahi palopalema ne hoko kia Siosefa Sāmita mo e Kāingalotú koeʻuhí ko e fili ko ʻení? (Naʻe fakalalahi ange e ngaahi fakafepaki ʻa e kakai taʻe Siasí, pea naʻe ʻi ai ha ngaahi tukuakiʻi fakalao ne fai kia Siosefa Sāmita mo e fakataha alēlea ʻa e koló.)

Fakamatalaʻi ange hili ha ʻaho ʻe tolu mei hono fakaʻauha ʻo e nusipepa Nauvoo Expositor, naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ha lipooti kuo fakataha ha kau fakatanga kuo fakamahafu ki Kātesi, ʻIlinoisi, mo ha taumuʻa ke ʻohofi e Kāingalotu ʻi Nāvuú. ʻI he hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e pule ʻo e kolo Nāvuú, naʻá ne tuku e koló ki he malumalu ʻo e lao faka kautaú peá ne ui e kau sōtia ʻo Nāvuú ke nau maluʻi e koló mo fakamamafaʻi e laó mo e tuʻunga māú. Naʻe tohi foki ʻa e Palōfitá ki he kōvana ʻo ʻIlinoisí, Tōmasi Footi, ke fakahā kiate ia e meʻa kuo hokó. Naʻe poupouʻi ʻe Kōvana Footi ʻa Siosefa Sāmita mo e kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea ʻo e koló ke nau ō ki Kātesi ʻo fai ha tali ki he ngaahi tukuakiʻi fakalao kuo fai kiate kinautolú, mo palōmesi ange te ne fakapapauʻi ʻoku nau malu.

Kole ki he kau akó ke nau kumi e vahe 44 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he lau leʻolahi mei he peesi 594, ʻo kamata ʻaki e palakalafi ʻoku pehē “Koeʻuhí naʻe ʻiloʻi …” pea fakaʻosi ʻaki e palakalafi ʻi he peesi tatau “Hili e lea fakamāvae ʻa Siosefa ki hono fāmilí ʻi he pō ko iá …” Kole ki he kau akó ke nau kumi e meʻa naʻe pehē ʻe he Palōfitá ke faí.

  • Ko e hā naʻe fakakaukau ai e Palōfitá ko e lelei tahá ke nau mavahe mei Nāvuú?

Fakamatalaʻi ange naʻe omi ha kau tangata ʻe niʻihi kia Siosefa, kau ai e mēmipa ʻo e Siasí ko Leinolo Kahuni, ʻa ia naʻá ne ʻomi ha tohi meia ʻEma ko ha poupou kia Siosefa ke foki mai ki ʻapi. Naʻe kōlenga ha kau tangata ʻe niʻihi ki he Palōfitá ke tukulolo, ʻo nau talaange kia Siosefa “naʻe palani ʻa e kōvaná ke ʻomi ha kau sōtia ki Nāvū kae ʻoua leva kuó ne tukulolo mo hono tokotua ko Hailamé” (Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, 595). Naʻe ʻi ai mo hanau niʻihi ne nau tukuakiʻi e palōfitá ʻoku loto-foʻi.

Fakaʻaliʻali e lea ko ʻeni naʻe fai e Leinolo Kahuni ki he Palōfitá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

“Naʻá ke pehē maʻu pē kapau ʻe muimui e kāingalotú kiate koe, te ke muimui he kāingalotú, kuo hoko mai ʻeni ʻa e faingataʻá [pea] ko koe pē ʻoku tomuʻa loto-foʻí” (ʻi he Wandle Mace, Autobiography, circa 1890, 105, Church History Library, Salt Lake City).

  • Kapau ne ke ʻi he tuʻunga ʻo e Palōfitá, te ke ongoʻi fēfē nai ʻi hoʻo fanongo ki he ngaahi lea ko ʻení?

Fakaafeʻi ha kau ako ke nau lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni mei he hisitōlia ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he tali ʻa Siosefá.

“Naʻe tali ange ʻe Siosefa, ‘kapau ʻoku ʻikai ʻaonga ʻeku moʻuí ki hoku ngaahi kaungāmeʻá, ʻoku ʻikai mahuʻinga ia kiate au.’

“… Naʻe tafoki leva ʻa Siosefa kia Hailame … peá ne pehēange, ‘tokoua Hailame, ko koe ʻoku matuʻotuʻa tahá, ko e hā te tau faí?’ Naʻe pehēange ʻe Hailame, ‘tau foki ʻo tukulolo, pea sio pe ko e hā e meʻa ʻe hokó.’ Naʻe fakakaukau taimi siʻi ki ai ʻa Siosefa peá ne pehēange, ‘kapau … te ke foki, te u foki mo koe, ka ʻe tāmateʻi kitaua’” (Manuscript History of the Church, vol. F-1, p. 148, josephsmithpapers.org; naʻe fakatonutonu ʻa e fakaʻilonga leá.)

Fakamatalaʻi ange naʻe mavahe ʻa Siosefa, Hailame, mo e niʻihi kehé ʻo fononga ki Kātesi ʻi he pongipongi ʻo e ʻaho 24 ʻo Sune, 1844. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa e mēmipa ʻo e Siasí ko Taani Sōnasi, ʻa ia naʻá ne ʻi ai mo e Palōfitá ʻi heʻene teuteu ke fononga ki Kātesí. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he meʻa ne fakamahinoʻi mai ʻe he ngaahi lea ʻa Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo hono ʻulungāngá.

ʻĪmisi
Taani Sōnasi

“He ʻikai toe ngalo ʻiate au e taimi naʻe tuʻu ai e [Palōfitá] ʻi lotomālie, pea vakai takatakai ki he koló mo hono kakai naʻá ne ʻofeina lahí, peá ne pehē, ‘Kapau he ʻikai ke u ʻalu ki ai [ki Kātesi], ko hono olá ʻe fakaʻauha ʻa e kolo ko ʻení pea mo hono kakaí; pea he ʻikai te u lava ʻo fakakaukau ki he toe faingataʻaʻia hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfiné mo ʻenau fānaú ʻo hangē ko ia ʻi Mīsuli pea ʻi Nāvuú; ʻikai, ʻoku lelei ange ki homou tokoua, ko Siosefá, ke mate maʻa hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, he ʻoku ou loto fiemālie ke mate maʻanautolu. Kuo tatau atu ʻeku ngāué; kuo ongona ʻe he ʻEikí ʻeku ngaahi lotú pea kuó Ne talaʻofa mai te tau fiemālie mei he ngaahi fakamamahi ko ʻení ʻi ha kihiʻi taimi siʻi, ko ia ai, ʻoua naʻa mou taʻofi au ʻaki homou ngaahi loʻimatá he kuó u nonga.’ Hili ʻene fāʻofua ki heʻene fānau īkí ʻa ia naʻe pīkitai ki hono ngaahi kofú pea hili e fakamāvae ongo ʻofa ki hono uaifí, ʻa ia naʻá ne ʻofa lahi aí, pea tangi foki, pea hili hono ʻoange ʻa e fakafiemālie fakaʻosi ki heʻene faʻē toulekeleka mo angaleleí, naʻá ne lea ki he haʻofangá kotoa ʻi he ivi takiekina lahi, ʻo naʻinaʻi kiate kinautolu ke faivelenga ʻi he founga pea mo e tui fakalotu ʻa ia naʻá ne akoʻi kiate kinautolú” (Dan Jones, “The Martyrdom of Joseph Smith and His Brother, Hyrum!” in Ronald D. Dennis, “The Martyrdom of Joseph Smith and His Brother Hyrum by Dan Jones,” BYU Studies, vol. 24, no. 1 [1984], 85–86).

  • Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi lea mo e ngaahi ngāue ʻa e Palōfitá fekauʻaki mo hono ʻulungāngá?

Fakakau ʻi homou fealēleaʻakí hano fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ʻa e Sione 15:13. Fakamatalaʻi ange naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi lea ʻi he veesi ko ʻení ki Heʻene kau ākongá, ʻi ha taimi siʻi kimuʻa peá Ne pekiá. Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo e Sione 15:13, ʻo fakakaukau ki he founga ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he ngaahi lea ko ʻení e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Naʻe muimui fēfē ʻa Siosefa Sāmita ʻi he sīpinga ʻofa ʻa e Fakamoʻuí?

Fakamatalaʻi ange ʻi he fononga ʻa e Palōfitá ki Kātesí, naʻá ne toe kikiteʻi hono fakapoongi iá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805-44):

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“ʻOku ou ʻalu ʻo hangē ko e lami ke tāmateʻi; ka ʻoku nonga hoku lotó ʻo hangē ko e pongipongi malū ʻi he faʻahitaʻu māfaná; ʻoku ou maʻu ʻa e konisēnisi ʻoku ʻataʻatā mei he fai hala ki he ʻOtuá pea ki he kakai kotoa pē” (T&F 135:4).

  • ʻOkú ke pehē ʻe lava fēfē ke tokoniʻi e Palōfitá ʻe he maʻu ko ia ha “konisēnisi ʻoku ʻataʻatā mei he fai hala ki he ʻOtuá pea ki he kakai kotoa peé” ke ne fehangahangai mo e kahaʻú ʻi he fiemālie mo e tui?

ʻOku tuku pōpula ʻa Siosefa Sāmita mo e niʻihi kehé ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí.

Fakamatalaʻi ange ʻi he tūʻuta ʻa Siosefa Sāmita mo hono kau fonongá ki Kātesí, naʻe ʻi ha tuʻunga moveuveu ʻa e koló. Naʻe ʻi ai ha kau fakatanga ko ha kakai loto ʻita moʻoni, kau ai ha kau mēmipa taʻemapuleʻi ʻo e kau sōtiá, ne nau hohaʻa ke sio ki he Palōfitá mo hono tokouá. ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe tukuange ai ʻa Siosefa, Hailame, mo e kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea ʻo e kolo Nāvuú ʻi hano totongi kinautolu ki tuʻa, ka nau tatali ki he hopo ʻi he tukuakiʻi fakamoveuveú. Kimuʻa pea lava ke mavahe ʻa Siosefa mo Hailame mei he koló, ne toe tukuakiʻi kinaua ki he talisone ʻo fakafepaki ki he siteití ʻi heʻena fakaʻatā e lao fakakautaú ʻi Nāvuú. Koeʻuhí naʻe ʻikai lava e hia talisoné ʻo totongi ke ʻatā fakataimi, naʻe tauhi ai e Palōfitá mo hono tokouá ʻi he fale fakapōpula ʻi Kātesí, pea naʻe fili ha niʻihi ʻo hona kaungā fonongá ke nofo mo kinaua ʻi he fale fakapōpulá.

ʻĪmisi
Fale Fakapōpula Kātesí

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻeni ʻo e Fale Fakapōpula Kātesí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Taani Sōnasí, ʻa ia naʻe ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí fakataha mo Siosefa mo Hailame Sāmita. Kole ki he kau akó ke nau fanongo ki he meʻa naʻe fakahoko ʻe Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi he Fale fakapōpula Kātesí ʻi he efiafi ʻo e ʻaho 26  ʻo Sune, 1844.

ʻĪmisi
Taani Sōnasi

“Naʻe lau ʻe he Pēteliaké [Hailame Sāmita] he efiafi ko iá mo ne fakamatalaʻi ha ngaahi konga mei he Tohi ʻa Molomoná, ko hono tuku pōpula mo hono fakahaofi ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ko e Ongoongoleleí; naʻe fakahoko ai ʻe Siosefa ha fakamoʻoni mālohi ki he kau leʻó ʻa hono moʻoni fakalangi ʻo e Tohi ʻa Molomoná—ko hono fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, ko e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea moe toe ʻi he māmaní e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Dan Jones, The Martyrdom of Joseph and Hyrum Smith, 1855, 9, Church History Library, Salt Lake City).

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi ngāue ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe niʻihi, ka ke fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo ʻeni: Te tau lava ʻo maʻu ha fiemālie ʻi hono ako e Tohi ʻa Molomoná lotolotonga e ngaahi taimi faingataʻá. Te tau lava ʻo fakahoko ʻetau fakamoʻoni ki he moʻoní ʻi ha faʻahinga tūkunga pē te tau ʻi ai.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga makehe ai hono fakahoko ʻe Siosefa mo Hailame Sāmita ha fakamoʻoni mālohi ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻi he taimi ne faingataʻaʻia ai ʻena moʻuíʔ

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Sefilī R. Hōlani

“Tala mai pe ʻe hū nai ʻa e ongo tangatá ni ʻi he houa ko ʻeni ʻo e maté ki he ʻao ʻo hona Fakamaau Taʻengatá ʻokú na lau mo fiemālie ki ha tohi, kapau ʻoku ʻikai ko e folofola totonu ʻa e ʻOtuá ʻe talaki ai kinaua ko ha ongo kākā mo ha ongo fakangalingali ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo taimí? He ʻikai ke na teitei fai ia! Naʻá na loto fiemālie pē ke na mate kae ʻikai fakaʻikaiʻi ʻa e tupuʻanga fakalangi pea mo e moʻoni taʻengata ʻo e Tohi ʻa Molomoná” (Sefilī R. Hōlani, “Malu Maʻá e Laumālié,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 89).

Fakamatalaʻi ange ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pea tuku pōpula ʻa Siosefa mo Hailamé, ʻi he teuteu ʻa Hailame ke fononga ki Kātesí, naʻá ne lau ʻa e ʻEta 12:36–38 (vakai, T&F 135:4–5). Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he laukonga leʻolahi mei he ʻEta 12:36–38. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi lea pe kupuʻi lea naʻá ne fakafiemālieʻi ʻa Hailamé.

  • Ko e hā ha ngaahi lea mo ha ngaahi akonaki mei he potufolofola ko ʻení ʻokú ke pehē naʻá ne fakafiemālieʻi ʻa Hailame ʻi he taimi faingataʻá ni?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki ha ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻi heʻenau ako e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia kuo nau maʻu ai ha fiemālie mo ha nonga ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá.

Poupouʻi e kau akó ke nau muimui he ngaahi sīpinga ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá ʻaki haʻanau fakaʻaongaʻi ha taimi ke ako mo fakalaulauloto maʻu pē ki he ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná, pea vahevahe ʻenau fakamoʻoní mo e niʻihi kehé.

Ko hono fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí

Fakamatalaʻi ange ʻi he ʻaho  27 ʻo Sune, 1844, naʻe mavahe ai ʻa Kōvana Tōmasi Footi ki Kātesi ke lea ki he Kāingalotu ʻi Nāvuú. ʻI he ʻaho kimuʻá, naʻe fakataha ai e kōvaná mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá peá ne palōmesi ange ʻe ʻalu mo Siosefa mo Hailame kapau ʻe mavahe mei Kātesi. Naʻe ʻosi ʻilo ʻe he kōvaná e fakamanamana ʻa e kau tangatá ke nau hū ki he fale fakapōpulá ʻo fakapoongi e kau pōpulá, ka naʻá ne ʻalu ki Nāvū taʻe kau ai ʻa Siosefa mo Hailame, ʻo ne maumauʻi ai ʻene palōmesi ki he Palōfitá. Hili ha taimi siʻi mei he 5:00 p.m., naʻe ʻi ai ha kau fakatanga ʻo ha kau tangata nai ʻe toko 100  ne nau ʻākoloʻi e fale fakapōpulá.

ʻĪmisi
loki mohe ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí
ʻĪmisi
ʻohofi ʻe he kau fakatangá e Fale Fakapōpula Kātesí

Ke tokoni ke fakakaukauloto e kau akó ki he meʻa ne hoko ʻi he fakapoó, fakaʻaliʻali e ngaahi fakatātā ko ʻení. Fakamatalaʻi ange ko e ʻuluaki fakatātaá, ko e loki ia ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí, ʻa ia naʻe tauhi ai ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita, Sione Teila, mo Uiliate Lisiaté.

Vahevahe e kalasí ki ha ngaahi kulupu tautau toko ua pe toko tolu. Kole ki he kau akó ke nau kumi e vahe 44 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau leʻolahi ʻi heʻenau ngaahi kulupú e peesi 604, ʻo kamata ʻaki e palakalafi ʻoku pehē “ʻI ha lau mōmeniti mei ai …” pea hoko atu ai ki he ʻosi ʻa e vahé. Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauloto pe naʻe meimei fēfē e meʻa ne hokó kapau ko kinautolu e Palōfitá ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí.

Hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé, pea fakaafeʻi e kau akó ke nau aleaʻi ia mo ʻenau kulupú:

Ko e hā e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo fakakaukau ki he feilaulau naʻe fakahoko ʻe he Palōfitá mo hono tokoua ko Hailamé, koeʻuhí ko ʻena ngaahi fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí?

Fakamatalaʻi ange ko e kafo pē ne hoko kia Uiliate Lisiate lolotonga e ʻohofí ko e lavea hono telinga toʻohemá ʻi ha foʻi mahafu. ʻOku lekooti ʻi he hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá naʻe fakakakato ʻe he meʻá ni e kikite naʻe fakahoko ʻe Siosefa Sāmita kimuʻa “ʻe hoko mai ʻa e taimi ʻe puna takai ʻa e ngaahi foʻi mahafú [ʻia Uiliate Lisiate] ʻo hangē ko ha ʻuha maka, pea te ne mamata ki he tō hono kaungāmeʻá ʻi he tafaʻaki toʻomataʻú pea ʻi he tafaʻaki toʻohemá, ka he ʻikai ke teitei hoko ha meʻa ki hono valá” (Manuscript History, vol. F-1, p. 183).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi e fakaʻapaʻapa naʻe tohi fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

  • Ko e hā ha foʻi moʻoni te tau lava ʻo maʻu fekauʻaki mo e tokoni ʻa Siosefa Sāmita ki he fakamoʻui ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha foʻi moʻoni hangē ko ʻení: Kuo fakahoko ʻe Siosefa Sāmita ha meʻa lahi ange ki hono fakamoʻui e kakai ʻi he māmani ko ʻení ʻo mahulu ange ʻi ha toe taha, makehe meia Sīsū Kalaisi.)

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuo fakahoko ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá maʻa hotau fakamoʻuí, ʻa ia ʻoku makehe ʻaupito kiate koe? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe mo e kalasí ʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Fakaʻosi ʻaki haʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he misiona fakapalofita ʻo Siosefa Sāmitá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hokó ʻaki hono lau e vahe 45 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1.