‘Inisititiuti
Lēsoni 21: Ko Hono Fakahoko ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Mali Tokolahí ʻi Nāvuú, mo e Fakataha ʻa e Kau Papi Ului Pilitāniá mo e Kāingalotu ʻi ʻAmeliká


“Lēsoni 21: Ko Hono Fakahoko ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Mali Tokolahí ʻi Nāvuú, mo e Fakataha ʻa e Kau Papi Ului Pilitāniá mo e Kāingalotu ʻi ʻAmeliká,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 21,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 21

Ko Hono Fakahoko ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Mali Tokolahí ʻi Nāvuú, mo e Tānaki Fakataha ʻa e Kau Papi Ului Pilitāniá mo e Kāingalotu ʻi ʻAmeliká

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Naʻe kamata ʻi he 1840 hono liʻaki ʻe he Kāingalotu Pilitāniá honau ngaahi nofoʻangá ke nau fakataha mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi ʻAmeliká. ʻI ʻEpeleli ʻo e 1841, ʻi he talangofua ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he fekau ʻa e ʻEikí, naʻe hokohoko atu ʻene fakahoko e mali tokolahí ʻaki ʻene sila kia Lūʻisa Peamani ʻi Nāvū. (ʻI he konga ki loto ʻo e 1830, naʻe mali ʻa Siosefa Sāmita mo ha uaifi ʻe taha ko Fane ʻAlisa, ʻi Ketilani, ʻOhaiō. ʻI he ʻaho 24 ʻo ʻOkatopa, 1841, naʻe fakatapui ai ʻe ʻOasoni Haiti e Fonua Tapú ki hono tānaki fakataha e fānau ʻa ʻĒpalahamé.

6 Sune 1840Naʻe mavahe ai e fuofua kulupu Pilitāniá mei ʻIngilani ke kau fakataha mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi ʻAmeliká.

5  ʻEpeleli 1841Naʻe sila ai ʻa Siosefa Sāmita kia Lūʻisa Peamani.

20  ʻEpeleli 1841Naʻe mavahe atu ai ʻa Pilikihami ʻIongi mo ha kau mēmipa kehe ʻe toko ono ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mei heʻenau ngāue fakafaifekau ʻi he Ngaahi Potu Tahi ʻo Pilitāniá ke foki ki Nāvū, ʻIlinoisi.

24  ʻOkatopa 1841Naʻe fakatapui ai ʻe ʻOasoni Haiti e Fonua Tapú.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 36

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻI he talangofua ʻa Siosefa Sāmita ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, naʻá ne fakahoko ai e mali tokolahí ʻi Nāvū

Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻi he lēsoni  24 foki ha ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e mali tokolahí.

Fakamatalaʻi ange, fakafuofua ki he 1831 ʻi he taimi naʻe ngāue ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki hono liliu fakalaumālie ʻo e Fuakava Motuʻá, naʻá ne fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ko e hā hono ʻuhinga naʻe mali tokolahi ai ha niʻihi ʻo e kau palōfita mo e ngaahi tuʻi ʻi ʻIsilelí, ʻi he kuonga muʻá (vakai, TF 132:1; vakai foki, Sēnesi 16:2; 25:6; 29:28; ʻEkesōtosi 21:10; 1 Samuela 25:43). ʻI he founga ko ʻení, ʻoku mali ha tangata ʻe taha ki ha uaifi tokolahi ʻoku nau kei moʻui.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:34–38. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa ne fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí. (Kimuʻa pea lau e ngaahi vēsí, te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange naʻe fuofua mali ʻa ʻĒpalahame kia Sela pea ko Hekaʻaá ko e kaunanga ia ʻa Selá.)

  • Ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí? Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí e houʻeiki tangata mo fafine ʻi he kuonga muʻá ke nau fakahoko e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí. Kapau ʻe fie maʻu, fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea sinifu ʻi he Fuakava Motuʻá ki ha fefine ʻoku mali fakalao ki ha tangata ka ʻoku maʻulalo ange hono tuʻunga fakasōsialé ʻi ha uaifi. Naʻe ʻikai kau e ngaahi sinifú ʻi hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ʻi hotau kuongá.)

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻiloʻi foki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻe lekooti ʻi he folofolá e ngaahi taimi naʻe ʻikai fakahoifua ai ki he ʻEikí hono fakahoko ʻo e mali tokolahí. Hangē ko ʻení, naʻe feinga ha kakai Nīfai ʻe niʻihi ke nau kumi ʻuhinga ʻi heʻenau maumaufono fakasekisualé ʻaki ʻenau ʻohake e ngaahi talanoa fakafolofola ʻo Tēvita mo Solomone, ʻa ia ne na mali tokolahí (vakai, Sēkope 2:23–24; vakai foki, TF 132:38–39). Naʻe fakamalaʻiaʻi ʻe he Palōfita ko Sēkopé e kau Nīfai ko ʻení ʻi heʻenau fakahoko e mali tokolahí taʻefakamafaiʻí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Sēkope 2:27–30. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fakahā ʻe Sēkope fekauʻaki mo e finangalo ʻo e ʻEikí ki he malí.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē e finangalo ʻa e ʻEikí ki he malí? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e mali ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata ʻe taha mo ha fefine ʻe tahá ko e tuʻunga moʻui ia ʻa e ʻEikí, tukukehe kapau te Ne toe fai mai ha liliu. [Vakai foki, TF 49:15–16.])

  • Fakatatau ki he veesi 30, ko e hā ha ʻuhinga ʻe taha ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi taimi naʻá Ne fekauʻi ai ʻa e mali tokolahí? (Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí e mali tokolahí he taimi ʻe niʻihi ke ʻoange ha toe faingamālie maʻa Hono kakaí ke ʻohake ai ha fānau māʻoniʻoni kiate ia.)

Fakamatalaʻi ange ne ʻi ai ha taimi hili hono fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí, naʻá Ne fekauʻi e Palōfitá ke ne moʻui ʻaki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ko ha konga ʻo hono toe fakafoki mai he ngaahi ʻaho kimui ní e “ngaahi meʻa kotoa pē” (TF 132:40, 45; vakai foki ki he Ngāue 3:19–21; TF 132:46–50). Naʻe fakamatala e niʻihi fakafoʻituitui ne ofi kia Siosefa Sāmitá ʻo pehē naʻá ne talaange ne hā kiate ia ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻo tuʻo tolu hono lahí, ʻi he vahaʻa ʻo e 1834 mo e 1842, ʻo fekauʻi ia ke ne fakahoko e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí (vakai, “Mali Tokolahi ʻi Ketilani mo Nāvuú,” Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, topics.ChurchofJesusChrist.org).

  • Ko e hā naʻá ne fakafaingataʻaʻiaʻi ʻene muimui ki he fekau ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Sisitā ʻIlisa R. Sinou (1804–87), ʻa ia naʻe silaʻi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea hoko kimui ange ko e Palesiteni Lahi hono ua ʻo e Fineʻofá. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he fakamatala ʻa ʻIlisa fekauʻaki mo ha fepōtalanoaʻaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono tuongaʻane ko Lōlenisou Sinoú.

ʻĪmisi
ʻIlisa R. Sinou

“Ne vete kakato ʻe he Palōfita ko Siosefá hono lotó [kia Lolenisou Sinou], mo fakamatalaʻi e faingataʻaʻia fakaeloto naʻá ne ʻausia ʻi he feinga ke lavaʻi ʻene ongoʻi fakaliliʻá, ʻa e ola fakanatula ʻo e akó mo e ʻulungaanga fakasōsialé, ʻi haʻane fekauʻaki mo hano fai ha talateu fakafeʻiloaki ʻo e mali tokolahí. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e leʻo ʻo e ʻOtuá—naʻá ne ʻiloʻi ko e fekau ʻa e ʻOtua Māfimafí kiate iá ke laka ki muʻa—ke tā ha sīpinga, pea fokotuʻu … ʻa e mali Fakasilesitiale tokolahí. Naʻá ne ʻiloʻi ne ʻikai ngata pē ʻi heʻene fāinga ke fakafepakiʻi mo ikunaʻi ʻa ʻene ngaahi fakakaukau pē ʻaʻaná, ka naʻe fehangahangai mo e ngaahi fakakaukau mo e ongo ʻo e tui faka-Kalisitiane kotoa pē, ka ko e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku māʻolunga ʻi he meʻa kotoa pē, naʻá ne fai ʻa e fekaú, pea kuo pau ke ne talangofua. Ka naʻe momou ʻa e Palōfitá pea fakatoloi ʻi he taimi lahi, kae ʻoua kuo tuʻu ha ʻāngelo ʻo e ʻOtuá ʻi hono tafaʻakí mo ha heletā, pea fakahā kiate ia, tuku kehe kapau te ne laka ki muʻa pea fakahoko ʻa e mali tokolahí, ʻe ʻave meiate ia ʻa hono Lakanga Fakataulaʻeikí pea ʻoku totonu ke fakaʻauha ia! Naʻe ʻikai ko hoku tuongaʻané pē naʻá ne fai ki ai e fakamoʻoni ko ʻení, ka ki he niʻihi kehé foki—ko ha fakamoʻoni ia he ʻikai lava ʻo fakaʻikaiʻi [fakafepakiʻi]” (Eliza R. Snow, Biography and Family Record of Lorenzo Snow [1884], 69–70).

  • Fakatatau kia ʻIlisa R. Sinoú, ko e hā naʻe faingataʻa ai ki he Palōfitá ke talangofua ki he fekau ke fakahoko ʻa e mali tokolahí?

  • Fakatatau ki he fakamatala ʻa ʻIlisá, ko e hā hono ʻuhinga naʻe loto fiemālie ai e Palōfitá ke talangofua ki he fekau ke fakahoko ʻa e mali tokolahí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení:

“ʻOku fokotuʻu mai ʻe he kongokonga fakamoʻoní naʻe ngāue ʻa Siosefa Sāmita fakatatau ki he ʻuluaki fekau ʻa e ʻāngeló ʻaki ʻene mali mo ha uaifi ʻe taha ko Fane ‘Alisa ʻi Ketilani, ʻOhaiō ʻi he konga loto ʻo e 1830 tupú. Naʻe lipooti ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimui ai ʻe ha Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻaho kimui ní naʻa nau nofo ʻi Ketilani, naʻe mali ʻa Siosefa Sāmita mo ʻAlisa, ʻa ia naʻe nofo mo ngāue ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá, hili ʻene loto fiemālie ki ai mo ʻene mātuʻá. ʻOku siʻi e ʻilo fekauʻaki mo e mali ko ʻení, pea ʻoku ʻikai ha ʻilo ki he ngaahi fepōtalanoaʻaki ʻa Siosefa mo ʻEma fekauʻaki mo ʻAlisá. Hili ʻena māvae mo ʻAlisá, hangē naʻe tuku fakatatali ʻe Siosefa e kaveinga ʻo e mali tokolahí kae ʻoua kuo hiki e Siasí ki Nāvū, ʻIlinoisí” (“Mali Tokolahi ʻi Ketilani mo Nāvuú,” Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, topics.ChurchofJesusChrist.org).

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 36 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, naʻe fakafeʻiloaki fēfē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi Nāvuú? (Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí ki ha niʻihi pau pē ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1840. Naʻe faifai peá ne kole mali ki ha fefine ko hono hingoá ko Lūʻisa Peamani. Naʻe tali ʻe Lūʻisa ʻene kolé peá ne sila kia Siosefa Sāmita ʻi ʻEpeleli ʻo e 1841.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Lusi Uoká. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki hono fakamatalaʻi ʻe Lusi e founga naʻá ne maʻu ai ha fakamoʻoni ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí, kimuʻa pea sila ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“ʻI he taimi naʻe fuofua fakamatala ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí, naʻá ku ʻita peá u fakahā ange kiate ia, koeʻuhí naʻe fehangahangai ʻaupito ʻeku ngaahi ongó mo e akó pea mo ha meʻa natula pehē. Ka naʻá ne fakapapauʻi mai kiate au naʻe fakahā mai e tokāteline ko ʻení kiate ia ʻe he ʻEikí, pea ʻe malava ke u maʻu ha fakamoʻoni ki hono tupuʻanga fakalangí” (Lucy Walker Kimball, affidavit, December 17, 1902, Church History Library, Salt Lake City).

“ʻOiauē, naʻá ku lotu fakamātoato moʻoni ke fakahoko e ngaahi leá ni. Naʻe ofi ki he mafoa ʻa e atá, hili ia ha toe pō ʻe taha ʻo e taʻemamohé. Lolotonga ʻeku tūʻulutui ʻo tautapa fakamātoató, ne kamata ke fonu hoku lokí ʻi ha ivi tākiekina māʻoniʻoni. Kiate au, naʻe fakafehoanaki ia ki he hulungia mai ʻa e ulo ʻo e laʻaá ʻi he ʻao fakapoʻuli tahá.

“Naʻe fakahoko moʻoni e ngaahi lea ʻa e Palōfitá. Naʻe fonu hoku laumālié ʻi ha ongoʻi nonga fakaʻofoʻofa ne ʻikai ke u teitei aʻusia. Naʻá ku maʻu ʻa e fiefia taupotu tahá pea ne u maʻu ha fakamoʻoni mālohi mo taʻetoe fakaʻalongaua ki he moʻoni ʻo e … mali tokolahí” (Lucy Walker Kimball, biographical sketch, undated, 11, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá mo e fakaʻilonga leá).

  • ʻE tokoni fēfē nai e aʻusia ʻa Lusi Uoká ki ha taha he ʻahó ni ke fakatupulaki ʻene tui naʻe ngāue e Kau Māʻoniʻoni ʻi he kuonga muʻá ʻo fakatatau mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ki hono fakahoko ʻo e mali tokolahí?

Ko e fakatapui ʻe ʻOasoni Haiti e Fonua Tapú, pea fakataha e kau papi ului Pilitāniá mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi Nāvuú.

ʻĪmisi
Ko e fakatapui ʻe ʻOasoni Haiti e Fonua Tapú

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení. Fakamatalaʻi ange naʻe tali ʻe ʻOasoni Haiti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha tuʻutuni ne fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻaki ʻene fononga ki he Fonua Tapú ʻo fakatapui ia ʻi he ʻaho  24 ʻo ʻOkatopa, 1841, ki he foki mai e ngaahi hako ʻo ʻĒpalahamé. Naʻe feʻunga ʻene taimi fonongá kotoa mo ha taʻu ʻe ua mo e konga.

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 36 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā naʻe lotua ʻe ʻOasoni Haiti ʻi heʻene fakatapui e Fonua Tapú? (Naʻá ne lotua hono fakakakato ʻo e ngaahi kikite, ʻe foaki ʻe he ʻEikí e Fonua Tapú ki he ngaahi hako ʻo ʻĒpalahamé ko honau tofiʻa taʻengata, pea ke manatuʻi honau hakó ʻo taʻengata [vakai, Orson Hyde, “Interesting News from Alexandria and Jerusalem,” Millennial Star, Jan. 1842, 133–34].)

ʻĪmisi
Tuʻunga moʻui ‘o e mape ki he Moʻoni

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení. Fakamatalaʻi ange ʻi he kamata ke fononga ʻa ʻOasoni Haiti ki he Fonua Tapú, naʻe lolotonga fakakakato ʻe ha kau mēmipa kehe ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻenau ngāue fakafaifekaú ʻi he Ngaahi Potu Tahi ʻo Pilitāniá. ʻI he ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehé, ne nau ʻilo ai ha kakai tokolahi kuo nau mateuteu ke maʻu e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Hangē ko ʻení, ʻi Hiafootisaea, ʻIngilani mo hono ngaahi kolo takatakaí, naʻe ofi ki ha kakai ʻe toko 1,800 ne nau papitaiso ʻi loto he taʻu ʻe tahá. Koeʻuhí ko e ngāue fakafaifekau maʻongoʻonga ko ʻení, naʻe tupulaki ai e mēmipasipi ʻo e Siasí ʻi he Ngaahi Potu Tahi ʻo Pilitāniá mei he toko 1,500 ʻi Sānuali ʻo e 1840 ki he toko 5,814 ʻi ʻEpeleli ʻo e 1841, ʻi he aʻu ki he taimi ne mavahe ha kau ʻAposetolo tokolahi mei he Ngaahi Potu Tahi ʻo Pilitāniá ki Nāvū, ʻIlinoisí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he 1840. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he fakahinohino naʻe fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he kau mēmipa ʻo e Siasí he taimi ko ʻení.

“Ko e ngāue ke fakahoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ko e taha ia ʻo e ngaahi ngāue mahuʻinga tahá, pea te ne fie maʻu ai ʻa e ivi, taukei, talēniti, mo e meʻa ʻe lava ʻe he Kau Māʻoniʻoní, koeʻuhí ke teka atu ʻi he nāunau mo e ngeia ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe he kau palōfitá; pea ʻe fie maʻu leva ai ʻa e tokanga ʻa e Kau Māʻoniʻoní, ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue maʻongoʻonga mo kāfakafa peheé.

“ʻE fie maʻu ʻa e ngāue ʻo e tānaki fakataha ko ia ne lea ki ai ʻa e Folofolá ke fakahoko ai ʻa e nāunau ʻo e kuonga fakaʻosí. …

“Kiate kinautolu ʻoku nau ongoʻi ha loto-holi ke fai ʻení, pea nau lava ke tokoni ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni, ʻoku mau pehē tuku ke nau omi ki he feituʻu ko ʻeni ko [Nāvuú]” (“To the Saints Scattered Abroad,” Times and Seasons, Oct. 1840, 178–79, josephsmithpapers.org).

  • Fakatatau ki he fakamatala ko ʻení, ko e hā ha foʻi moʻoni te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku tānaki ai ʻe he ʻEikí Hono kakaí? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku tānaki fakataha ʻe he ʻEikí Hono kakaí mo ui kinautolu ke nau fakaʻaongaʻi honau ngaahi talēnití mo e iví ke langa Hono puleʻangá.)

  • ʻOku tokoni fēfē ki he ʻEikí hono tānaki fakataha ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻoku nau maʻu ha ngaahi meʻafoaki mo ha ngaahi tuʻunga malava kehekehé, ke langa Hono puleʻangá?

ʻĪmisi
vaka

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ko ha sīpinga ʻeni ʻo e faʻahinga vaka naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí he konga ki mui ʻo e 1800, ke folau mei ʻIulope ki ʻAmelika ʻi heʻenau tali e fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke tānaki fakataha e Kāingalotú. ʻI Sune ʻo e 1840, naʻe tataki ʻe Sione Muni ʻa e fuofua kulupu ʻo e kau papi uluí mei he Ngaahi Potu Tahi ʻo Pilitāniá ke fakataha mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi Nāvuú.

  • Ko e hā ha faʻahinga faingataʻa ne mei hoko ʻi heʻenau fili ke fakataha mo e Kau Māʻonioni ʻi ʻAmeliká?

Fakaafeʻi ha ongo tamaiki ako ke na lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Lōpeti Kulukisitoni mo Pīsila Siteini, ko ha ongo mēmipa fakatouʻosi ʻo e Siasí ʻi Pilitānia. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he ngaahi ʻuhinga naʻe loto fiemālie ai e kau papi ului Pilitāniá ke nau fakataha mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi ʻAmeliká.

“Naʻe pau ke mau fakatau ʻemau meʻa kotoa pē ʻi ha feilaulau lahi. Ka ne mau fie omi ki Saione ke akoʻi ai kimautolu ʻe he Palōfita ʻa e ʻOtuá. Ne mālohi ʻemau maʻu e laumālie ʻo e tānaki fakatahá ʻo ʻikai maʻu ai ʻe Pāpilone ha mālohi kiate kimautolu” (Robert Crookston, autobiography, circa 1900, 5, Church History Library, Salt Lake City).

“Ne u siʻaki hoku fonua tupuʻangá ke mau fakataha ki Nāvū. Ne u tokotaha pē. Ko ha ʻaho momoko fakataʻelata ia naʻá ku fononga atu ai ki Livapulú. Ne ʻikai te u maheni mo ha taha ʻi he kakai ne u folau fakataha mo iá. ʻI he taimi ne u tūʻuta atu ai ki Livapulú mou vakai ki he ʻōseni te ne fakamāvahevaheʻi au mo e meʻa kotoa pē ne u ʻofa aí, naʻe meimei liliu ʻeku fakakaukaú. Ka ne u ʻosi hilifaki ʻeku koloa kotoa pē ki he funga ʻōlitá. Naʻe ʻikai ha toe tafoki ki mui. Ne u manatuʻi e folofola ʻa e Fakamoʻuí: ‘Ko ia ʻoku ʻofa lahi hake ki he tamaí pe ko e faʻeé ʻiate aú, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au,’ pea ne u tui ki Heʻene talaʻofa kiate kinautolu ʻoku siʻaki e meʻa kotoa pē koeʻuhí ko Iá” ne u tuʻu tokotaha hake ai ʻo tulifua ki he pale ʻo e moʻui taʻengatá, ʻo falala ki he ʻOtuá (Priscilla Staines, in Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom [1877], 288; naʻe fakatonutonu ʻa e fakaʻilonga leá).

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

Fakamanatu ki he kau akó kuo fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi taʻu kuo toki maliu atú ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá, ke tau fakataha mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he fonua ʻoku tau nofo aí (vakai, Russell M. Nelson, “The Gathering of Scattered Israel,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 81).

  • Te tau tokoni fēfē ke langa e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻaki ʻetau tānaki fakataha mo ʻEne Kau Māʻoniʻoní ʻi he feituʻu pē ʻoku tau nofo aí? (ʻI heʻetau tānaki fakatahá, te tau lava ʻo fakamālohia, ueʻi fakalaumālie, mo fetokoniʻaki ke ikunaʻi e ngāue ʻa e ʻEikí.)

Fakamoʻoni ki he mahuʻinga hono fakaʻaongaʻi hotau ngaahi talēnití mo e iví ki hono langa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he kuonga fakaʻosi ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau pe ko e hā ha ngaahi talēniti pe meʻafoaki kuo faitāpuekina ʻaki kinautolu. Kole ange ke nau fakakaukau ki he meʻa te nau fai ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi talēniti pe meʻafoaki ko iá ke tokoni ki hono langa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he feituʻu ʻoku nau nofo aí.

Poupouʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hono hokó ʻaki ʻenau lau e vahe 37 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1.

Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ko hono tānaki fakataha ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻoku totonu ke tānaki fakataha e Kau Māʻoniʻoní ʻi honau ngaahi fonuá takitaha:

ʻĪmisi
Lāsolo M. Nalesoni

“Ko e fili ke haʻu kia Kalaisí ʻoku ʻikai makatuʻunga ia ʻi he feituʻu ʻokú ke nofo aí; ʻoku makatuʻunga ia ʻi he tukupā fakafoʻituituí. ʻE lava ke ‘ʻomi ʻa [e kakaí] ki he ʻilo ʻo e ʻEikí’ [3 Nīfai 20:13] ʻo ʻikai ke nau mavahe mei honau fonua tupuʻangá. Ko e moʻoni ʻi he kamakamata mai ʻa e Siasí, naʻe faʻa ʻuhinga ʻa ʻete uluí ke te hikifonua mei he feituʻu ko iá. Ka ʻi he taimi ní ʻoku fakahoko e tānakí ʻi he fonua kotoa pē. Kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí ke fokotuʻu ʻa Saione ʻi he fonua kotoa pē kuó Ne foaki ai ki heʻene Kau Māʻoniʻoní honau tupuʻangá. ʻOku tomuʻa fakahā ʻe he folofolá kuo pau ke ‘tānaki fakataha mai ʻa [e kakaí] ki ʻapi ki he ngaahi fonua ʻo honau tofiʻá, pea toe fokotuʻu ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fonua kotoa pē ʻo e talaʻofá’ [2 Nīfai 9:2 ‘‘Ko e puleʻanga kotoa pē ko e feituʻu tānakiʻanga ia ki hono kakaí’ [Bruce R. McConkie, in Conference Report, Mexico City Mexico Area Conference 1972, 45]. Ko e feituʻu ke tānaki ki ai ʻa e Kau Māʻoniʻoni Palāsilá ko Palāsila; ko e feituʻu ke tānaki ki ai ʻa e Kau Māʻoniʻoni Naisīliá ko Naisīlia; ko e feituʻu ke tānaki ki ai ʻa e Kau Māʻoniʻoni Kōleá ko Kōlea; ʻo pehē ai pē. Ko e Saioné ‘ko e loto-maʻa’ [TF 97:21]. Ko Saioné ha feituʻu pē ʻoku ʻi ai ʻa e Kau Māʻoniʻoni angamāʻoniʻoní. ʻOku hoko ʻa e ngaahi nusipepá, fetuʻutakí, mo e fakatahaʻangá ko ha meʻa ia ke lava ai ʻe he kāingalotu kotoa pē ʻo maʻu ʻa e ngaahi tokāteliné, kií, ouaú mo e tāpuaki ʻo e ongoongoleleí, ʻo tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻoku nau ʻi aí

“ʻE makatuʻunga maʻu pē ʻa e maluʻi fakalaumālié ʻi he founga moʻui ʻa e tokotahá, kae ʻikai ko e feituʻu ʻoku nofo aí. ʻOku maʻu ʻe he Kau Māʻoniʻoni he fonua kotoa pē ha totonu ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí” (Russell M. Nelson, “The Gathering of Scattered Israel,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 81).