‘Inisititiuti
Lēsoni 13: Ko e Temipale Ketilaní


“Lēsoni 13: Ko e Temipale Ketilaní,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 13,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 13

Ko e Temipale Ketilaní

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI Tīsema ʻo e 1830, naʻe fekau ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke nau tānaki fakataha ki ʻOhaiō (vakai, TF 37), pea naʻá Ne talaʻofa kimui ange ʻe “fakakoloaʻi ai ʻa [kinautolu] ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolunga” (TF 38:32). ʻI Tīsema ʻo e 1832, naʻe fekau ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke nau langa “ha fale ʻo e ʻOtuá”—ko ha temipale—ʻi Ketilani (TF 88:119). ʻI Sune ʻo e 1833, ko ha ngāue siʻisiʻi pē ne lavá pea naʻe valokiʻi kinautolu ʻe he ʻEikí (vakai, TF 95:1–3). Hili hono valokiʻi kinautolú, naʻe kamata leva ke ngāue e Kāingalotú ki he temipalé, ʻa ia naʻe fie maʻu ki ai ha ngāue mo ha ngaahi feilaulau lahi. ʻI he ʻaho 21 Sānuali 1836, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha mata meʻa-hā-mai ki he puleʻanga fakasilesitialé ʻi he temipale naʻe meimei ʻosi hono langá. Naʻe fakatapui ʻe he Palōfitá e temipalé ʻi he ʻaho 27  ʻo Māʻasí (vakai, TF 109), pea ʻi he ʻaho 3  ʻo ʻEpelelí, naʻe hā ʻa e ʻEikí ʻi he temipalé mo tali ia ko Hono fale (vakai, TF 110:7). Naʻe hā ai foki ʻa Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā ʻo foaki e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele.

Tīsema 1832Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke nau langa ha temipale (vakai, TF 88:119).

Konga kimuʻa ʻo Sune, 1833Naʻe kamata ai hono langa ʻe he Kāingalotú e Temipale Ketilaní.

21 Sānuali 1836Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha mata meʻa-hā-mai ʻo e puleʻanga fakasilesitialé (vakai, TF 137).

27 Māʻasi 1836Naʻe fakatapui ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Temipale Ketilaní.

3  ʻEpeleli 1836Naʻe tali ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Temipale Ketilaní, pea naʻe foaki ʻe Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 20–21

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Naʻe tali ʻe he Kāingalotu ʻi Ketilaní ʻa e fekau ke langa ha fale ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Temipale Ketilaní

Fakaʻaliʻali e fakatātā ‘oku ‘oatú, pea fakamatalaʻi ange ko ha tā ia ʻo e Temipale Ketilaní. Fakamatalaʻi ange naʻe fekau ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke nau langa ʻa e Temipale Ketilaní ʻi he fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:1–126, ʻa ia naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Tīsema ʻo e 1832.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:119. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he founga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e “fale,” pe temipale, naʻá Ne fekau kinautolu ke nau langá.

  • Ko e hā ʻoku hā makehe kiate koe ʻi he fakamatala ko ʻeni ʻo e “fale” naʻe fekau e Kāingalotú ke nau langá?

Fakamatalaʻi ange, ʻi Sune ʻo e 1833—hili ia ha māhina ʻe ono mei hono fekauʻi e Kāingalotu ʻi ʻOhaioó ke nau langa ha fale ʻo e ʻOtuá—ko ha ngāue siʻi pē ne nau ʻosi fakahoko ki hono langa ʻo e temipalé. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 95:3, 8, 11–14. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e folofola ‘a e ʻEikí fekauʻaki mo ʻenau ngāué.

  • Ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí i he veesi 3, fekauʻaki mo e tuai e ngāue ʻa e Kāingalotú ki hono langa ʻo e temipalé?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ʻilo mei he veesi 11 ʻo fakatefito ʻi he talaʻofa ʻa e ʻEikí ki he ʻEne Kāingalotú? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau tauhi e ngaahi fekaú, te tau maʻu ai ʻa e mālohi ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí.)

  • Ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻi he veesi 13–14, te Ne fai ʻe tokoni ki he Kāingalotú ʻi hono langa ʻo e temipalé?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e ongo palakalafi ko ʻení. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he founga naʻe fakahoko ai ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofá.

“Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai [hili hono maʻu e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 95 naʻe fakahoko leva ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofá, ʻo Ne ʻoange kia Siosefa Sāmita mo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha meʻa-hā-mai fakaofo, ʻa ia ne nau mamata ai ki he fakaikiiki ʻo e palani ki he temipalé. Naʻe fakamatala kimui ange ʻe Feletiliki G. Uiliamisi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē: ‘Naʻe maʻu ʻe Siosefa [Sāmita] e folofola ʻa e ʻEikí ke ne ʻave hono ongo tokoní, [Feletiliki G.] Uiliamisi mo [Sitenei] Likitoni, pea ʻomi ki he ʻao ʻo e ʻEikí, pea te Ne fakahā kiate kinaua ʻa e palani pe sīpinga ʻo e fale ke langá. Naʻa mau tūʻulutui ai, ʻo ui ki he ʻEikí, pea naʻe lava ke mau mamata ki he falé, ʻa ia ko au naʻá ku muʻaki fakatokangaʻí. Hili ia pea mau toki mamata fakataha ki ai. ʻI he hili ʻemau vakai lelei ki he tafaʻaki ki tuʻá, naʻe hangē naʻe haʻu ʻa e falé ʻi ʻolunga ʻiate kimautolú’ [Frederick G. Williams, quoted by Truman O. Angell, in Truman Osborn Angell, Autobiography 1884, 14–15, Church Archives, The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, Salt Lake City, Utah]” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 313).

“Ko e fehuʻi mahuʻinga ʻe taha naʻe tali ʻe he mata meʻa-hā-mai ko ʻení ko e nāunau ko ia ke fakaʻaongaʻi ki hono langa ʻaki e falé. Naʻe manatuʻi ʻe Lusi Meki Sāmita ha fakataha alēlea ʻa ia ne nau loto taha ai ʻe fuʻu mamafa ke langa ha fale ‘osi faʻu pea toki fokotuʻu (frame building); ko ia ne nau fokotuʻu ai ke langa pē ha fale ʻakau. Naʻe fakamanatu ange ʻe Siosefa Sāmita kiate kinautolu ‘ʻoku ʻikai ko ʻenau langa falé maʻanautolu pē pe ko ha toe tangata ka ko ha fale maʻá e ʻOtuá.’ Naʻá ne pehē, ‘ʻE ngaahi tokoua te tau langa ha fale ʻakau maʻa hotau ʻOtuá? ʻIkai, ngaahi tokoua, ʻoku ʻi ai haʻaku palani ʻoku lelei ange ai. ʻOku ʻi ai haʻaku palani ki he fale ʻo e ʻEikí meiate Ia tonu.’ Naʻe manatuʻi ʻe Lusi ha pehē ʻe Siosefa ʻe fakahā ʻe he palani ko ʻení kiate kinautolu ʻa e ‘faikehekehe ʻi heʻetau ngaahi fakaʻutoʻutá mo ʻEne ngaahi fakakaukaú.’ Naʻe ‘fiefia’ e kau tangatá ʻi he taimi naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Siosefa ʻa e palaní kakato, ʻa ia naʻe palani ʻi he fōtunga ʻo ha fale maka. [Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 14, page 1, josephsmithpapers.org; naʻe fakatonutonu ʻa e fakaʻilonga leá.]” (Lisa Olsen Tait and Brent Rogers, “A House for Our God,” ʻi he Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 167, pe history.ChurchofJesusChrist.org).

  • Fakatatau ki he ngaahi fakamatala ko ʻení, naʻe fakakakato fēfē nai ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofa ke tokoni ki he Kāingalotú ke fakahoko Hono finangaló?

ʻĪmisi
ko hono langa ʻo e Temipale Ketilaní

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻeni hono langa ʻo e Temipale Ketilaní. Fakamatalaʻi ange “ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1833, ko ha kau mēmipa pē ʻe toko 150 ʻo e Siasí ne nofo ʻi he ʻēlia [Ketilaní],” pea ne nau fehangahangai mo ha ngaahi fakafeʻātungia lahi ʻi heʻenau feinga ke langa e temipalé (Lisa Olsen Tait and Brent Rogers, “A House for Our God,” 169).

Vahevahe ʻa e kalasí ki ha ngaahi kulupu iiki ʻo tautau toko ua pe toko tolu. ʻOange ki he kulupu takitaha ha taha ʻo e ngaahi laʻipepa tufa ko ʻeni fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa naʻe fehangahangai mo e Kāingalotú ʻi hono langa ‘o e temipalé pea mo e ngaahi founga ʻe niʻihi ne nau ikunaʻi ai e ngaahi faingataʻa ko iá. Kole ki he ngaahi kulupú ke nau lau fakataha ʻenau laʻipepa tufá pea aleaʻi ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi ʻi he laʻipepa tufá.

Laʻipepa tufa 1: Fehangahangai mo e “Masivesivá mo e Faingataʻaʻiá”

Naʻe tohi ʻa Palesiteni Hiipa C. Kimipolo (1801–68) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa ia naʻe hoko he taimi ko iá ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, fekauʻaki mo ʻene foki ki Ketilani hili ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he feituʻu fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití.

ʻĪmisi
Hiipa C. Kimipolo

“ʻI he taimi ne u aʻu atu ai ki Ketilaní, naʻe ngāue ʻa e kau tangatá ki hono langa e fale ʻo e ʻEikí. … Naʻe tofanga e siasí ʻi ha tūkunga masivesiva mo faingataʻaʻia, ʻa ia ne tupu mei ai ʻa e ngali taʻemalava ko ia ke fakahoko ʻa e fekau [ke langa ʻa e temipalé]” (“Extract from the Journal of Elder Heber C. Kimball,” Times and Seasons, Jan. 15, 1845, 771).

ʻI Sānuali ʻo e 1835, naʻe tūʻuta atu e mēmipa ʻo e Siasí ko Sione Tena mei Niu ʻIoke ki Ketilani. Naʻá ne haʻú koeʻuhí ko ha ongo naʻá ne maʻu:

“Naʻá ne maʻu ha ongo ʻi ha misi pe ko ha mata meʻa-hā-mai ʻi he poʻulí, ʻoku fie maʻu ia pea kuo pau ke ʻalu leva he taimi pē ko iá ki he Siasi ʻi he Hihifó. …

“ʻI heʻene tūʻuta atu ki Ketilaní, naʻá ne ʻilo ai ko e taimi naʻá ne mau ai e ongo kuo pau ke ʻalu ki he Siasí, ko e taimi ia naʻe fakataha ai ʻa e Palōfita ko Siosefá mo ha niʻihi ʻo e kau takí ʻi ha fakataha lotu ʻo kole ki he ʻEikí ke ʻomi kiate kinautolu ha tangata pe ko ha kau tangata ʻoku nau maʻu ha founga ke tokoniʻi ai kinautolu ʻi hono totongi e mōkesi ʻi he faama ʻa ia naʻe langa ai ʻa e temipalé.

“ʻI he ʻaho hili ʻene aʻu ki Ketilaní, … naʻe fakamatala ange ai [kiate ia] ʻoku ʻamanaki ke mole ʻa e mōkesi ʻo e faama ne nau lave ki aí. Ko ia ai naʻá ne foaki ha nō paʻanga ʻe ua afe ki he palōfitá pea tānaki ki ai mo e tupú, ʻa ia ko e lahi ia ʻo e mahuʻinga naʻe fie maʻu ke fakatau mai ʻaki ʻa e fāmá” (“Sketch of an Elder’s Life,” Scraps of Biography (1883), 12; vakai foki, Ko Hotau Tukufakaholó: Ko Ha Hisitōlia Nounou ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní [1996], 40).

ʻĪmisi
Laʻipepa tufa 1: Fehangahangai mo e “Masivesivá mo e Faingataʻaʻiá”

Laʻipepa tufa 2: “Naʻe Ngāue ʻa e Houʻeiki Tangatá, Fafiné pea Naʻa Moe Fānaú ʻAki Honau Tūkuingatá”

ʻĪmisi
kakai ʻoku nau ngāue ʻi he Temipale Ketilaní

“Naʻe hoko e faʻahitaʻu failau mo e māfana ʻo e 1834 ko ha ongo faʻahitaʻu faingataʻa ki hono langa ʻo e temipalé koeʻuhí naʻe fononga e konga lahi taha ʻo e kau tangata ʻi he komiunitií mo Siosefa Sāmita ki Mīsuli ʻi he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí (ʻApitanga Saioné), mo ʻamanaki te nau lava ʻo tokoniʻi e Kāingalotu kuo tuli ʻe he fakamamahi ʻa e kau fakatangá mei honau ngaahi ʻapí. ʻI he mavahe ʻa e kakai tangatá, naʻe hoko atu ʻe he kakai fefiné ʻa e ngāué. Naʻe tā maka honau niʻihi, naʻe taki ʻe honau niʻihi ʻa e fanga pulú mo fetuku ʻa e maká, pea kei tuitui pē ha niʻihi, takai filo, mo niti ke ngaohi ha vala maʻá e kau ngāué” (Lisa Olsen Tait and Brent Rogers, “A House for Our God,” ʻi he Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 170, pe history.ChurchofJesusChrist.org).

Naʻe nofo ʻa Sisitā ʻIlisa R. Sinou (1804–87), ʻa ia ne hoko kimui ange ko ha Palesiteni Lahi ʻo e Kau Fineʻofá, ʻi Ketilani ʻi he taimi naʻe langa ai ʻa e temipalé peá ne fakamatalaʻi e tui mo e ngaahi feilaulau ʻa e Kāingalotú.

ʻĪmisi
ʻIlisa R. Sinou

“Naʻe fuʻu toko siʻi ʻa e Kāingalotú, pea ko honau tokolahi tahá naʻe fuʻu masiva; pea ka ne ʻikai e fakapapau kuo folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá, mo fekau mai ʻoku totonu ke langa ha fale ki Hono huafá, … ʻe hoko ha feinga ke langa e Temipale ko iá, ʻi he ngaahi tūkunga ʻo e taimi ko iá, ke pehē ʻe he taha kotoa ʻoku kau ki aí ko ha meʻa fakavalevale. …

“ʻI he siʻisiʻi ʻa e paʻangá tuku kehe ʻenau malava ʻo fakakaukau mo ngāue mālohí, fakataha mo ʻenau falala taʻeueʻia ki he ʻOtuá, naʻe ngāue ʻa e kau tangata, kau fafine, pea naʻa mo e fānaú ʻaki honau tūkuingatá; … ʻo nau mapuleʻi kinautolu mo moʻui [fakapotopoto] ki he lahi taha te nau lavá, kae lava ʻo [fakaʻaongaʻi] ʻa e sēniti kotoa pē ki heʻenau taumuʻa fisifisimuʻa” (Eliza R. Snow, in Eliza R. Snow: An Immortal [1957], 54, 57).

ʻĪmisi
Laʻipepa tufa 2: “Naʻe Ngāue ʻa e Houʻeiki Tangatá, Fafiné pea Naʻa Moe Fānaú ʻAki Honau Tūkuingatá”

Hili ha taimi feʻunga, kole ki ha tokotaha ako mei ha kulupu ne nau ako e laʻipepa tufa 1 pea mo ha tokotaha ako ne nau ako ʻa e laʻipepa tufa 2, ke na fakamatalaʻi fakanounou ki he kalasí e fakamatala ʻi heʻenau laʻipepa tufá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe ikunaʻi ai ʻe he Kāingalotú e ngaahi faingataʻa ne nau fehangahangai mo ia ʻi heʻenau talangofua ki he fekau ke langa ʻa e temipalé. Ka hili ia pea fehuʻi ange ki he kalasí:

  • Ko e fē ha taimi kuó ke maʻu ai ha mālohi ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí mo kei tauhi ʻEne ngaahi fekaú?

ʻOku fakatapui ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Temipale Ketilaní ki he ʻEikí

Fakamatalaʻi ange ʻi Sānuali ʻo e 1836, naʻe kamata ke fakaʻaongaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha niʻihi kehe ʻa e ngaahi konga ʻo e temipalé ne ʻosi kakató.

Kole ki he kau akó ke nau kumi ʻa e vahe 21 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he lau leʻolahi mei he peesi 233, ʻo kamata ʻaki ʻa e palakalafi ʻoku pehē “ʻI he hoʻatā efiafi ʻo Sānuali ʻaho  21 …” pea fakaʻosi ʻaki ʻa e palakalafi ʻi he peesi 235 ʻoku kamata ʻaki ʻa e “ʻI heʻene fonu ʻi he Laumālié …” Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfitá ʻi he temipalé.

  • Ko e hā ha founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi fakahā ko ʻeni fekauʻaki mo e fānau īkí kae pehē kiate kinautolu ne nau pekia teʻeki ke nau ʻilo ki he ongoongoleleí, ke mahino lelei ange kiate kitautolu e fakamaau totonu, ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní?

Fakamatalaʻi ange ʻi he ʻaho 27 o Māʻasi, 1836, naʻe tānaki fakataha e Kāingalotú ki he Temipale Ketilaní ki hono fakatapuí. Naʻe ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí ha lotu fakatapui kia Siosefa Sāmita, ʻŌliva Kautele, mo ha niʻihi kehe ʻi he ʻaho kimuʻá, pea ne nau paaki ia ki he fakatapuí (vakai ki he ʻuluʻi vahe ʻo e TF 109).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:22. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he meʻa naʻe lotua ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he lotu fakatapuí.

  • Fakatatau ki he veesi 22, ko e hā ha ngaahi tāpuaki te tau lava ʻo maʻu ʻi heʻetau moihū ki he ʻEikí ʻi he temipalé? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI he taimi ʻoku tau moihū ai ki he ʻEikí ʻi he temipalé, ʻe lava ke fakateunga ʻaki kitautolu Hono mālohí, toʻo Hono huafá kiate kitautolu, maʻu Hono nāunaú, mo maʻu ha kau ʻāngelo ke nau tokangaʻi kitautolu.)

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 21 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā ha konga ʻo e ngaahi fakahā fakalaumālie naʻe aʻusia ʻe he Kāingalotú kimuʻa, pea ʻi he lolotonga, mo e ʻosi ko ia hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní? Kapau ʻe fiemaʻu, fakamatalaʻi ange naʻe ongoʻi ʻe ha niʻihi tokolahi ha taumalingi hifo ʻa e Laumālié, naʻe mamata ha niʻihi ki ha konga ʻao ngingila pea mo ha pou maama ʻi he temipalé, naʻe mamata ha niʻihi ki he Fakamoʻuí, pea mamata ha niʻihi ki ha kau ʻāngelo.)

ʻĪmisi
ʻOku hā ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Temipale Ketilaní

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení. Fakamatalaʻi ange ʻi he ʻaho Sāpate ko hono 3 ʻo ʻEpeleli, 1836—hili ia ha uike ʻe taha mei hono fakatapui e Temipale Ketilaní—naʻe hā ʻa e Fakamoʻuí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ʻi he temipalé peá Ne tali ia ko Hono fale (vakai, TF 110:1–8).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Kole ki he kalasí ke nau fanongo pe ko hai naʻe toe hā kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he taimi ko iá.

ʻĪmisi
Sēmisi E. Fausi

“Naʻe hā ʻa Mōsese mo foaki ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ʻa e ngaahi kī hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Hili ʻení, naʻe hā mai ʻa ʻIlaiase ʻo tuku mai ʻa e ongoongolelei ʻo ʻĒpalahamé, ʻe ‘tāpuekina ʻiate kimaua mo homa hakó ʻa e ngaahi toʻu tangata kotoa pē ki mui ʻiate kimauá’ [TF 110:12]. Hili ʻení, naʻe hā e palōfita ko ʻIlaisiaá mo foaki kiate kinaua e ngaahi kī ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení, kau ai e mālohi fai fakamaʻú, ke fakamaʻu ʻi he langí ʻa ia ʻoku silaʻi ʻi he māmaní ʻi he ngaahi temipalé [vakai, TF 110:13–16]. Ko ia, naʻe foaki ai ʻe he kau palōfita ʻo e ngaahi kuonga fakakosipeli kimuʻá ʻenau ngaahi kií ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he meʻá ni, ko e ‘kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá’ ʻa ia naʻe lea ʻaki ʻehe ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai ʻEfesoó [ ʻEfesō 1:10]” (James E. Faust, “The Restoration of All Things,” Ensign pe Liahona, May 2006, 62).

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku faitāpuekina ai kitautolu ʻe he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki naʻe foaki kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní? (Hangē ko ʻení, ʻe lava ke talaatu ʻe he kau akó ʻoku fakamaʻu pe silaʻi ʻe he mālohi faifakamaʻu naʻe fakafoki mai ʻe ʻIlaisiaá ʻa e ngaahi hoa mali mo e kau mēmipa angatonu ʻo e fāmilí kiate kinautolu ki he taʻengatá.)

Vakai ki he tefitoʻi moʻoni ʻi he palakipoé: “ʻI he taimi ʻoku tau moihū ai ki he ʻEikí ʻi he temipalé, ʻe lava ke fakateunga ʻaki kitautolu Hono mālohí, toʻo Hono huafá kiate kitautolu, maʻu Hono nāunaú, mo maʻu ha kau ʻāngelo ke nau feʻao mo kitautolu.” Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻoahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke nau fanongo pe ko e hā e faʻahinga mālohi te tau lava ʻo maʻu ʻi heʻetau moihū ki he ʻEikí ʻi he temipalé.

ʻĪmisi
Siosefa B. Uefilini

“ʻE lava ke fakakoloaʻi e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí ʻi he fale ʻo e ʻEikí ‘ʻaki [ha] mālohi mei ʻolunga’ [TF 95:8], ko e mālohi ʻe lava ke tau tekeʻi ai e ʻahiʻahí, tauhi e ngaahi fuakavá, talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, mo fakamoʻoniʻi fakamātoato mo taʻemanavahē ʻa e ongoongoleleí ki he fāmilí, kaungāmeʻá, mo e kaungāʻapí” (Joseph B. Wirthlin, “Cultivating Divine Attributes,” Ensign, Nov. 1998, 27).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga kuo faitāpuekina ai kinautolu ʻaki ha mālohi ʻi heʻenau moihū ʻi he temipalé. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kalasí. (Fakamanatu ki he kau akó ke ʻoua te nau vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu fakataautaha pe toputapu.) Mahalo te ke fie vahevahe foki mo ha aʻusia pea mo hoʻo fakamoʻoní.

Poupouʻi e kau akó ke nau moihū ki he ʻEikí ʻi he temipalé ʻi he lahi taha te nau lavá koeʻuhí ke fakateunga ʻaki kinautolu Hono mālohí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hono hokó ʻaki ʻenau lau e vahe 22–23 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1.

ʻĪmisi
Laʻipepa tufa 1: Fehangahangai mo e “Masivá mo e Faingataʻaʻiá”
ʻĪmisi
Laʻipepa tufa 2: “Naʻe Ngāue ʻa e Houʻeiki Tangatá, Fafiné pea Naʻa Moe Fānaú ʻAki Honau Tūkuingatá”