‘Inisititiuti
Lēsoni 4: Ko Hono Liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná


“Lēsoni 4: Ko Hono Liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 4,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 4

Ko Hono Maʻu ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Hili hono maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá ʻi Sepitema ʻo e 1827, naʻá ne fehangahangai mo e ngāue faingataʻa hono liliu mo hono pulusi ʻa e lekōtí. Naʻe hiki ʻa Siosefa mo ʻEma ʻi Tīsema ʻo e 1827, mei Manisesitā, Niu ʻIoke ki Hāmoni, Penisilivēnia, koeʻuhí ke mavahe ʻa e ongomātuʻá mei he fakalalahi ʻa e fakatangá kae lava ʻa ʻEma, ʻa ia naʻe feitama he taimi ko iá, ʻo fāʻele ofi pē ki hono fāmilí. ʻI Fēpueli ʻo e 1828, naʻe aʻu ai ʻa Māteni Hālisi ki Hāmoni ke tokoni ki he Palōfitá. ʻI Suné, naʻe ʻosi liliu ai ʻe he Palōfitá ha ʻū lauʻi peesi ʻe 116  kae hoko ʻa Māteni ko ʻene tangata tohí. Naʻe kole ʻe Māteni ha ngofua meia Siosefa ke foki ki Niu ʻIoke ke fakaʻaliʻali ʻa e ʻū lauʻi peletí ki hono uaifí mo ha niʻihi kehe, ka naʻe tapui ia ʻe he ʻEikí. Koeʻuhí ko e kole taʻetūkua ʻa Mātení, naʻe toe kole tuʻo ua ʻa Siosefa ki he ʻEikí, pea naʻe fakangofua ʻe he ʻEikí ʻa Māteni ke ʻalu mo e ʻū lauʻi peesi ne ʻosi liliú kapau ʻe loto ki ha ngaahi tūkunga pau. Ka neongo ia, koeʻuhí ko e taʻetokanga ʻa Mātení, naʻe ʻave ʻe ha “kau tangata fai angahala” ʻa e ʻū lauʻi peesi ne ʻosi liliú, (TF 10:8). Koeʻuhí ko e fehalaaki ko ʻení, naʻe mole ai meia Siosefa Sāmita ʻa e meʻafoaki ke liliú ʻi ha kiʻi vahaʻataimi siʻisiʻi. Hili hono toe fakafoki mai e meʻafoaki ʻa e Palōfitá, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele ke tokoni kiate ia he ngāue liliu leá.

ʻAho 22 ʻo Sepitema , 1827Naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá mei he ʻāngelo ko Molonaí.

Tīsema 1827Naʻe hiki ai ʻa Siosefa mo ʻEma mei Hāmoni, Penisilivēnia ki he feituʻu naʻe kamata liliu fakamātoato ai ʻe Siosefa ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Fēpueli 1828Naʻe ʻave ai ʻe Māteni Hālisi ha niʻihi ʻo e ngaahi mataʻi tohi ne hiki tatau mei he ʻū lauʻi peletí ki ha kau poto fakaʻatamai ʻi Niu ʻIoke Siti.

Sune–Siulai 1828Naʻe fakamoleki ai ʻe Māteni Hālisi ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116  naʻe ʻosi liliu ʻe Siosefa Sāmita mei he Tohi ʻa Molomoná.

ʻAho  5 ʻo ʻEpeleli, 1829Naʻe tūʻuta ai ʻa ʻŌliva Kautele ki Hāmoni, Penisilivēnia, ke tokoni kia Siosefa Sāmita ʻi hono liliu ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 5–6

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻOku tokoni ʻa Māteni Hālisi kia Siosefa Sāmita hono liliu e Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
ʻOku maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e lakanga tauhi ʻo e ʻū lauʻi peletí

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení. Fakamatalaʻi ange ʻoku fakatātaaʻi ʻe he laʻitā ko ʻení hono maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá ʻi he pongipongi ʻo e ʻaho  22 ʻo Sepitema, 1827.

  • Fakatatau mo e meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 5 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa naʻe aʻusia ʻe Siosefa Sāmita hili ʻene maʻu e ʻū lauʻi peletí meia Molonaí? (“Naʻe fakaʻau ke fakamamahi mo mālohi ange ʻa e fakatanga [naʻe aʻusia ʻe Siosefá] ʻi he fakatanga ki muʻá,” pea naʻe feinga ha kakai tokolahi ke kaihaʻasi ʻa e ʻū lauʻi peletí meiate ia [Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:60].)

Fakamatalaʻi ange naʻe tupu mei he fakatanga mo e fakamamahi ko ʻení ʻa e hiki ko ia ʻa Sisefa mo ʻEma mei Manisesitā, Niu ʻIoke, ki Hāmoni, Penisilivēnia, ʻi Tīsema ʻo e 1827 (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:60–61). Naʻe lava foki heni ʻa ʻEma, ʻa ia naʻe feitama ʻi heʻene fuofua pēpeé he taimi ko iá, ke nofo ofi ki hono fāmilí.

ʻĪmisi
Māteni Hālisi

Fakaʻaliʻali ha laʻitā ʻo Māteni Hālisi Fakamatalaʻi ange ko Māteni Hālisí ko ha tangata ia naʻe fakapaʻapaʻapaʻi mo ha tangata faama koloaʻia mei Palemaila, Niu ʻIoke, ʻa ia naʻá ne lahi ʻaki ha taʻu ʻe 22  ʻia Siosefa Sāmita. Naʻe ʻuluaki taʻepauʻia ʻa Māteni ʻi he meʻa naʻe fanongo ai fekauʻaki mo Siosefa Sāmita mo e ʻū lauʻi peleti koulá.

Fakaʻaliʻali ange ʻa e fakamatala ko ʻení pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia. Fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe aʻusia ʻe Māteni Hālisi ʻa ia naʻá ne poupouʻi ia ke tokoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻĪmisi
Māteni Hālisi

“Ne u ʻalu ki hoku loki mohé peá u lotu ki he ʻOtuá ke ne fakahaaʻi mai e ngaahi meʻa ko ʻení, pea ne u fuakava kapau ko ʻEne ngāué ia pea te Ne fakahaaʻi mai ia, te u fakahoko hoku tūkuingatá ke ʻomi ia ki he māmaní. Naʻá Ne fakahā mai leva ko ʻEne ngāué ia. … Naʻá Ne fakahā mai ia kiate au ʻi ha kihiʻi leʻo siʻisiʻi ʻoku lea ʻi he laumālié” (Martin Harris, in “Mormonism—No. II,” Tiffany’s Monthly, Aug. 1859, 170).

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe niʻihi naʻe tokoni ai ʻa Māteni ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí? (Fakapapauʻi ʻoku nau lave ki he ngaahi meʻa ko ʻení: Naʻá ne fakahoko ha tokoni fakapaʻanga ki he hiki ʻa Siosefa mo ʻEma ki Penisilivēniá, naʻá ne ʻave ha ʻū lauʻi peesi ʻo e ngaahi mataʻi tohi naʻe hiki tatau mei he ʻū lauʻi peleti koulá ki ha kau ako mataotao ʻi Niu ʻIoke Siti, pea naʻá ne hoko ko ha tangata tohi lolotonga hono liliu ʻe he Palōfitá ha konga ʻo e Tohi ʻa Molomoná mei ʻEpeleli—Sune ʻo e 1828.)

Kole ki he kau akó ke nau kumi e vahe 5 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e peesi 51, ʻo kamata ʻi he palakalafi “ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe kole ai ʻe Māteni  …” pea fakaʻosi ʻaki ʻa e palakalafi ʻoku kamata ʻaki ʻa e “Hili e mavahe ʻa Mātení …” Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi e kole ʻa Māteni kia Siosefá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe kei fai ai pē ʻe Siosefa ʻa e fehuʻi tatau ki he ʻEiki hili ʻene ʻosi maʻu ha talí?

Ko e fakamoleki ʻe Māteni Hālisi ʻa e ʻū lauʻi peesi ne ʻosi liliú, pea valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita.

Fakamatalaʻi ange hili e mavahe ʻa Māteni Hālisi mei Hāmoní, naʻe fānauʻi ʻe ʻEma Sāmita ha kiʻi tamasiʻi, ʻa ia ne mate hili pē ha taimi siʻi mei hono fāʻeleʻí. Naʻe mei mate foki mo ʻEma, pea naʻe nofo ai ʻa Siosefa he uike ʻe ua ne hokó ke tokangaʻi ia. ʻI he kamata ke moʻui lelei ʻa ʻEmá, naʻá ne fakahaaʻi ʻene hohaʻa ki he ʻū lauʻi pēsí. Naʻá ne tapou kia Siosefa ke ʻalu ki Palemaila ʻo ʻaʻahi kia Māteni.

Kole ki he kau akó ke nau kumi e vahe 5 ʻi he Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi hono lau leʻolahi e peesi 52–53, ʻo kamata mei he palakalafi ʻoku pehē “Naʻe heka saliote leva ʻa Siosefa …” pea hokohoko atu ai pē ki he ngataʻanga ʻo e vahé. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe ʻilo ʻe Siosefa fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peesi ne ʻosi liliú pea mo e ongo naʻá ne maʻú.

Makehe mei hono lau e vahe 5 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ʻe lava ke ke fakaʻaliʻali ʻa e konga ʻo e foʻi vitiō “Ko e Ngāue ʻa e ʻOtuá,” ʻa ia ʻokú ne fakahaaʻi e ngaahi meʻa ne fai ʻe Māteni Hālisi mo Siosefa Sāmita hili e mole ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe  116. Huluʻi e foʻi vitiō ʻo kamata mei he taimi 6:52 ki he 8:35. ʻOku maʻu ʻa e vitiō ko ʻení ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe ongoʻi ai ʻe Siosefa kuo mole ʻa e meʻa kotoá?

Fakamatalaʻi ange ʻi he pongipongi hono hokó, naʻe feʻiloaki fakamāvae ʻa Siosefa mo ʻene ongomātuʻá pea foki ki Hāmoni. Naʻe ʻikai toe ongona e ongomātuʻa ʻa Siosefá meiate ia ʻi he māhina ʻe ua ne hokó. Naʻe fakaʻau ke fakalalahi ʻena hohaʻa ki hono tūkungá peá na pehē ai ke na fononga ki Hāmoni ke ʻaʻahi kiate ia.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805-44). Fakamatalaʻi ange ko ha lekooti ia ʻo e meʻa naʻe vahevahe ʻe Siosefa Sāmita mo ʻene faʻeé fekauʻaki mo ʻene foki ki ʻapi hili e mole ʻa e ʻū lauʻi peesi ne ʻosi liliú.

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“Hili ʻeku mavahe meiate kimouá …Naʻá ku kamata ke fakalotomaʻulaloʻi au ʻi he lotu lahi ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, … pe ʻe lava ke u maʻu ha ʻaloʻofa ʻi Hono toʻukupú pea mo fakamolemoleʻi au ʻi he ngaahi meʻa kotoa kuó u fai naʻe fehangahangai mo Hono finangaló” (Joseph Smith, in Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 7, pages 8–9, josephsmithpapers.org; naʻe fakaleleiʻi ʻa e mataʻitohi lahí mo e fakaʻilonga leá).

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo Siosefa Sāmita mei he fakamatala ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange, lolotonga e vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e fakatomala ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne maʻu ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava  3. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:5–8. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmitá.

  • Ko e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea fē ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku mahuʻinga kiate koé? (ʻI he tali ʻa e kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke nau fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate kinautolu e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ko iá.)

  • Fakatatau ki he veesi 6–7, ko e hā naʻe tupu ai hono hanga ʻe Siosefa Sāmita ʻo maumauʻi e “ngaahi fekau mo e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá”? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE lava ke tau iku fai angahala ʻi heʻetau manavahē ki he niʻihi kehé ʻo lahi ange ʻi heʻetau manavahē ki he ʻOtuá. ʻO ka fie maʻu, fakamatalaʻi ki he kau akó ʻoku ʻuhinga ʻa e manavaheé ʻi he tūkunga ko ʻení ki he tokanga pe fakaʻapaʻapa.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe tokanga ai ʻa Siosefa Sāmita kia Māteni Hālisi ʻo lahi ange ʻi heʻene tokanga ki he ʻOtuá?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e founga ʻe iku ke tau faiangahala ai ʻi heʻetau tokanga ki he niʻihi kehé ʻo lahi ange ʻi heʻetau tokanga ki he ʻOtuá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:10. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi pe ko e hā mo ha meʻa kehe naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kia Siosefa ʻi heʻene feinga ke maʻu ha fakamolemolé.

  • Kapau naʻá ke ʻi he tūkunga ʻo Siosefá, ko e hā ha meʻa naʻá ke mei ongoʻi ʻi he taimi naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí e ngaahi leá ni kiate koé?

  • Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo maʻu mei he faleʻi ʻa e ʻEikí kia Siosefa ʻi he veesi 10? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: ʻOku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá pea te Ne fakamolemoleʻi kitautolu kapau te tau fakatomala.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu e tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

Fakamoʻoniʻi ange, ʻi he taimi ʻoku tau fai angahala aí, he ʻikai mole ai ʻa e meʻa kotoa pē he ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá mo finangalo ke fakamolemoleʻi kitautolu kapau te tau fakatomala.

ʻOku ʻave ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele ke tokoni ki he Palōfitá ʻi hono liliu ʻe Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
ʻOliva Kautele

Fakamatalaʻi ange hili e fakatomala ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe fakafoki ʻe Molonai ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá mo e ʻŪlimí mo e Tūmemí ki he Palōfitá, peá ne fakahā ange ʻe lava ke ne toe fakahoko ʻa e liliu leá. Naʻe ʻikai ke toe tokoni ʻa Māteni Hālisi kia Siosefa ko ha tangata tohi ka naʻá ne nofo pē ʻi hono ʻapi ʻi Palemailá, ʻo hohaʻa ʻi he fehalaaki ʻene ngāue mo hono uaifí ke ngalikovi ai ʻa e Palōfitá. Naʻe tokoni ʻa ʻEma kia Siosefa ko ha sikalaipe ʻi he toe hoko atu ʻene liliú. Ka neongo ia, naʻe ʻosi palōmesi ʻa Molonai kia Siosefa ʻe tuku ange ʻe he ʻEikí ha tangata tohi ʻe taha kiate ia.

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ko ha tā fakatātā ia ʻo ʻŌliva Kautele. Fakamanatu ki he kau akó ko ha faiako ʻa ʻŌliva ʻa ia naʻá ne fanongo he ʻū lauʻi peletí lolotonga ʻene nofo mo e ongomātuʻa ʻa Siosefa Sāmitá ʻi Manisesitaá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e ngaahi palakalafi ko ʻení:

“Naʻe lotu lilo ʻa ʻŌliva ke ʻiloʻi pe naʻe moʻoni e ngaahi meʻa kuo fanongo ai fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti koulá. ‘Oku fakahā ia ʻe he ʻEiki ha vīsone ki he ʻū lauʻi peleti koula mo e ngāue ʻa Siosefa ke ne liliu ia. Naʻe nofoʻia ia ʻe ha ongoʻi nonga, pea naʻá ne ʻiloʻi naʻe totonu ke ne loto fiemālie ke hoko ko ha sikalaipe ʻa Siosefa.

“Naʻe ʻikai fakahā ʻe ʻŌliva ki ha taha ʻene lotu naʻe faí. Ka ʻi he tutuku pē ʻa e akó, naʻá ne fononga lalo leva mo Samuela ko e tokoua ʻo Siosefá ki Hāmoni, ʻa ia naʻe maile ʻe teau tupu hono mamaʻó.” (Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 60).

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga kiate koe fekauʻaki mo e founga naʻe fakakakato ai ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofa ke ʻave ha tangata tohi kia Siosefá.

Fakamatalaʻi ange naʻe kamata e ngāue liliu lea ʻa Siosefa mo ʻŌlivá ʻi he ʻaho  7 ʻo ʻEpeleli, 1829, hili ia ha ʻaho ʻe ua mei he tūʻuta ʻa ʻŌliva ki Hāmoní. Naʻe fakaofo e vave ʻa e ngāue ʻa Siosefa mo ʻŌlivá, ʻo na ʻosiki e liliú ʻi he fakaʻosinga ʻo Sune 1829. ʻOku fakafuofua naʻe fakakakato ʻe Siosefa Sāmita ʻa e liliú ʻi ha “ʻaho ngāue ʻe onongofulu mā nima pe siʻi ange ai,” ʻo “fakaʻavalisi [ke ne liliu ha] peesi ʻe valu ʻi e ʻaho takitaha” (Russell M. Nelson, “A Treasured Testament,” Ensign, July 1993, 61).

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ia:

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“Te u fakahā atu ne u liliu [ʻa e tohí], ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” (talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná [1830], iii).

  • Ko e hā naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Siosefa Sāmita fekauʻaki mo hono liliu e Tohi ʻa Molomoná? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.)

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Niila A. Mekisuele

“ʻOku mahino pē ʻa e fie maʻu ʻe he tokolahi ʻoku nau lau e Tohi ʻa Molomoná ke toe lahi ange ʻenau ʻilo ki hono kamataʻangá, kau ai ʻa e founga naʻe fakahoko ʻaki hono liliú. Ko hono moʻoní naʻe hoko e meʻa tatau ki he tokotaha faivelenga mo mateaki ko Hailame Sāmitá. ʻI heʻene fehuʻí, ne talaange ai ʻe he Palōfita ko Siosefá kia Hailame naʻe ‘ʻikai fakataumuʻa ia ke fakahā ki māmani ʻa e meʻa kotoa kau ki hono ʻomi o e Tohi ʻa Molomoná’ pea ‘naʻe ʻikai ʻaonga ke ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻá ni’ [ʻi he “Minutes, 25–26 October 1831,” Minute Book 2, 13, josephsmithpapers.org; fakaleleiʻi ʻa e mataʻitohi lahí]. Ko ia ʻoku feʻunga pē ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻo kau ki hono kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ka ʻoku ʻikai ko hono kotoá ia. …

“Ko e hā pē ʻa e fakaikiiki ʻo e foungá, ka naʻe fie maʻu ki ai ʻa e ngaahi ngāue fakafoʻituitui lahi ʻa Siosefa fakataha mo e tokoni ʻa e ngaahi meʻangāue naʻe fakafou mai ai ʻa e fakahaá” (Neal A. Maxwell, “By the Gift and Power of God,” Ensign, Jan. 1997, 39).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Siosefa Sāmita-Hisitōlia 1:34--35 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Molonai kia Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e ngaahi meʻangāue naʻe ʻomi fakataha mo e ʻū lauʻi peleti koulá.

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe Molonai ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e ngaahi meʻangāue naʻe ʻomi fakataha mo e ʻū lauʻi peleti koulá? (Naʻe teuteuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí ʻo fakataumuʻa ke liliu ʻaki ʻa e ʻū lauʻi peletí. Fakamatalaʻi ange ʻoku ui ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko ha “ongo maka liliu lea” [ ʻAlamā 37:21, 24].)

Fakamatalaʻi ange naʻe pehē ʻe ʻŌliva Kautele, ʻi he taimi ʻoku “sio” ai ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻŪlimí mo e Tūmemí, naʻe “lava ai [ke ne] lau ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻa e ngaahi mataʻitohi faka-ʻIsipite foʻoú, ʻa ia naʻe tongitongi ʻi he ʻu lauʻi peletí” (“Book of Mormon Translation,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org). ʻOku ʻasi ʻi he ngaahi fakamatala fakahisitōlia ʻa ha niʻihi fakafoʻituitui kimuí ni mai ʻa ia ne nau ʻi ai he liliu ʻa Siosefa Sāmitá, kau ai ʻa ʻEma Sāmita mo Māteni Hālisi, naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita mo ha meʻa ngāue ʻe taha ke liliu ʻaki e Tohi ʻa Molomoná. Ko e meʻangāue ko ʻení ko ha foʻi maka fuo lafalafa ia, naʻe ui ko e maka kikité, ʻa ia naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻi ha ngaahi taʻu lahi ia kimuʻa peá ne toki maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá. ʻOku ʻasi ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻení, ʻe faʻo ʻe Siosefa ʻa e meʻa liliu leá pe ko e maka kikité ʻki ha loto tatā ke puli mei he māmá, ʻa ia naʻá ne lava ai ke sio lelei ki he ngaahi lea naʻe ʻasi hake ʻi he meʻangāué. (Vakai, “Book of Mormon Translation,” topics.ChurchofJesusChrist.org; vaka foki, Richard E. Turley Jr., Robin S. Jensen, and Mark Ashurst-McGee, “Joseph the Seer,” Ensign, Oct. 2015, 51.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele:

ʻĪmisi
Niila A. Mekisuele

“Ko e moʻoni, naʻe hoko ʻa e fakahā moʻoní ʻi he fakakaukau mo e tui ʻa Siosefá, ʻa ia naʻe ʻikai lava ke ʻiloʻi ia ʻe he niʻihi kehé ʻi ha faʻahinga tūkunga pē. …

“Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ha fakamatala lahi ange ʻo kau ki he founga ʻo hono liliu e Tohi ʻa Molomoná? Mahalo ne ʻikai fakahaaʻi kakato e foungá he ʻikai ke tau mateuteu ke maʻu e mahino ki ai, ʻo ka ne tau maʻu ia. Mahalo pē naʻe finangalo e ʻEikí ke tuku pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he tafaʻaki ʻo e tuí, neongo ʻoku lahi fau ai ʻa e ngaahi fakamoʻoni ki hono mahuʻingá. He naʻe fakahinohinoʻi ʻe Kalaisi ʻa Molomona, ʻa ia naʻá ne toe vakaiʻi e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí, ke ʻoua ʻe hiki kotoa ʻa kinautolu ʻi he ʻū lauʻi peletí he ‘Te u siviʻi ʻa e tui ʻa hoku kakaí’ (3  Nīfai 26:11). Mahalo ʻoku toe taʻofi foki ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo e liliú he ʻoku fakataumuʻa ke tau fakafemoʻuekina kitautolu ʻi he kakano ʻo e tohí kae ʻikai ko e fuʻu tokanga ange ki he founga ne tau maʻu ai iá” (Neal A. Maxwell, “By the Gift and Power of God,” Ensign, Jan. 1997, 40–41).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ange ai hono ʻilo naʻe liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi hono ʻilo e ngaahi fakaikiki pau ʻo e founga liliú?

ʻOange ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e lauʻipepa tufa ko ʻení, “Naʻe liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻAki ʻa e Meʻafoaki mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá.” Fakaafeʻi e kau akó ke nau tauhoa pe fakakulupu iiki ʻo lau leʻolahi e ngaahi palakalafi ʻi he lauʻipepa tufá pea nau aleaʻi leva ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he laʻipepa tufá.

Naʻe Liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻAki ʻa e Meʻafoaki mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá

Naʻe fakahoko ʻe ʻEma Sāmita, ʻa ia naʻe tokoni kia Siosefa Sāmita ko ha sikalaipe ʻi heʻene liliu e Tohi ʻa Molomoná, ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi ha fakaʻekeʻeke mo hono fohá, Siosefa Sāmita  ko e lll, ʻi ha māhina ʻe tolu kimuʻa pea mālōloó. ʻI hoʻo lau e fakamatala ko ʻení, kumi ʻa e fakamoʻoni naʻe tui ʻa ʻEma ne liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

“Naʻe ʻikai maʻu ʻe [Siosefa Sāmita] ha ʻū laʻuipepa pe ko ha tohi ke lau mei ai [ʻi heʻene fakahoko e liliú]. …

“Kapau naʻe ʻi ai haʻane meʻa pehē, he ʻikai ke ne lava ʻo fufuuʻi ia meiate au. …

“Naʻe ʻikai ke lava ʻa Siosefa Sāmita … ʻo tohinima pe tala kae tohi ha tohi ʻoku ʻuhinga mo fakalea lelei; tuku kehe ange hono tala kae tohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná Pea neongo ne u kau ʻi he ngaahi meʻa ne hokó, … ka ʻoku fakaofo kiate au, he ko ha ʻmeʻa lahi mo fakaofo,’ ia ki ha taha pē. …

“Ko e ʻeku tuí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e moʻoni fakalangi ia—ʻoku ʻikai haʻaku toe veiveiua ki ai. ʻOku ou fiemālie ʻi he ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo liliu ʻa e tohí kapau ne ʻikai ke ueʻi fakalaumālie ia; he ko e taimi [ne u hoko] ai ko e sikalaipe [ʻa Siosefá], ʻe lau mai [ʻe Siosefa] ʻi ha ngaahi houa lahi ʻa e ngaahi meʻa ke u hikí; pea ʻi heʻene foki mai hili haʻane maʻumeʻatokoni, pe hili ha mālōlō, te ne toe kamata pē mei he meʻa ko ia ne ngata aí, ʻo ʻikai toe vakai ki he tohí pe toe lau ange hano konga kiate ia. Ko ha meʻa ʻeni naʻá ne angamaheni ke fai. Ne mei ngali ange ia mo ha tangata naʻe ako ke ne fai ʻeni; pea, ko hono fai ʻeni ʻe ha taha taʻeʻilo mo taʻeako hangē ko iá, ne matuʻaki taʻemalava pē ia” (Emma Smith, ʻi he “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 289–90; vakai foki, “Book of Mormon Translation,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea mei he fakamatala ʻa ʻEmá ʻokú ne poupouʻi e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita naʻe liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá?

  • ʻOku takiekina fēfē ʻe he ʻilo naʻe liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻa e anga ʻetau vakai mo ako e tohí?

  • Ko e hā ha founga kuó ke ʻilo ai naʻe liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e māohi ʻo e ʻOtuá?

ʻĪmisi
Lauʻipepa Tufa: Naʻe Liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻAki ʻa e Meʻafoaki mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá

Fakaʻosi e lēsoní ʻaki haʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Fakaafeʻi e kau akó ke fakahaaʻi ʻenau loto houngaʻia ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻenau ako fakaʻaho ia pea fakaʻaongaʻi hono ngaahi akonakí.

Fakaafeʻi e kau akó ke teuteu ki he kalasi hokó ʻaki hono lau e vahe 7 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1.

ʻĪmisi
Lauʻipepa Tufa: Naʻe Liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻAki ʻa e Meʻafoaki mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá