‘Inisititiuti
Lēsoni 27: ʻOku Hikinimaʻi e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá Ke Nau Tataki e Siasí


“Lēsoni 27: ʻOku Hikinimaʻi e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá Ke Nau Tataki e Siasí,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 27,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 27

ʻOku hikinimaʻi e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau Tataki e Siasí

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1844, naʻe tengihia e Kāingalotu Nāvū, ʻIlinoisí, ʻi he pekia ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá. Hili e ʻilo ʻa e kau ʻAposetoló fekauʻaki mo e fakapōngí, ne kamata ʻenau fononga foki ki Nāvū mo e niʻihi kehe ne nau ngāue fakafaifekau ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe foki mo Sitenei Likitoni ki Nāvū, ʻa ia ne nofo ʻi he siteiti ʻo Penisilivēniá ke tokoni he kemipeini fakapalesiteni ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻá ne tūʻuta ki ai ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻAokosi, 1844, peá ne fakahoko atu ke ne tataki e Siasí ko ha “tauhi” ʻi he mālōlō ʻa Siosefá. Hili ha taimi siʻi, naʻe foki mai ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻe fakahoko ha ngaahi fakataha ʻo lea ai ʻa Sitenei Likitoni mo Pilikihami ʻIongi, ʻa ia naʻe hoko ko e palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ki he Kāingalotú. ʻI he taimi ne lea ai ʻa Pilikihami ʻIongí, naʻe fakahaaʻi ai e finangalo ʻo e ʻEikí, pea poupouʻi ʻe he Kāingalotú e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau tataki e Siasí.

27 Sune, 1844Naʻe fakapoongi ai ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi Kātesi, ʻIlinoisi.

3  ʻAokosi, 1844Naʻe tūʻuta ai ʻa Sitenei Likitoni ki Nāvū peá ne pehē ʻoku totonu ke ne hoko ko e tauhi ʻo e Siasí.

6  ʻAokosi, 1844Naʻe tūʻuta atu ai ʻa Pilikihami ʻIongi mo ha kau ʻAposetolo kehe ʻe toko fā ki Nāvū mei heʻenau ngāue fakafaifekau ki he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití.

7  ʻAokosi, 1844Naʻe lea ai ʻa Pilikihami ʻIongi mo Sitenei Likitoni ki he ngaahi fakataha alēlea ʻo e Siasí fekauʻaki mo e tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e Siasí he kahaʻú.

8  ʻAokosi, 1844Naʻe hikinimaʻi ai ʻe ha Kāingalotu ʻe lauiafe ʻi Nāvū e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau tataki e Siasí.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 45

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Naʻe tengihia e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he pekia ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá, mo e ʻiloʻi ʻe Pilikihami ʻIongi ʻoku ʻikai mole e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

Fakaʻaliʻali e konga ko ʻení mei ha talanoa naʻe pulusi ʻi he Weekly Herald, ko ha nusipepa ʻi Niu ʻIoke, ʻi he ʻaho  13 ʻo Siulai, 1844, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

“Ne mau maʻu ʻaneafi ʻi he nusipepa western mail e ongoongó ni fekauʻaki mo e mālōlō ʻa Siō Sāmita ko e Palōfitá, mo hono tokoua ko Hailamé.

Naʻe fanaʻi fakatouʻosi kinaua. …

“Ko e ngata ia ʻa e ”Māmongá (“Important from Nauvoo—Death of Joe and Hiram Smith—Terrible Excitement at the West,” Weekly Herald, July 13, 1844, 220–21).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe pehē ai ha kakai ʻe niʻihi he ʻikai toe hoko atu e Siasí hili e mālōlō ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá?

Fakamatalaʻi ange naʻe kehekehe hono tali ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí e mālōlō ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá. Fakaafeʻi ha kau ako tokolahi ke nau taufetongi he lau leʻolahi mei he ngaahi talanoa ʻe tolu ko ʻeni. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he tali ne fai ʻe he kakaí ki he mālōlō ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá.

  1. Naʻe lekooti ʻe Lusi Meki Sāmita ʻa e meʻa ne hoko hili hono fakafoki mai e sino ʻo Siosefa mo Hailamé ki Nāvuú:

ʻĪmisi
Lusi Meki Sāmita

“Hili hono fakamaʻa mo fakatui e ngaahi vala pekiá ʻi he ongo sinó, ne ngofua ke mau sio kiate kinaua. Ne u ʻosi tokateu fuoloa hoku sinó mo tātānaki e ivi kotoa pē hoku laumālié, mo ui ki he ʻOtuá ke Ne fakamālohia au; ka ʻi heʻeku hū atu ki he lokí, peá u sio ki hoku ongo foha kuo fakapōngí, kuó na tākoto fakatouʻosi ʻi muʻa hoku matá; peá u fanongo ki he tangi halotulotu mo e toʻe ʻa hoku fāmilí—ʻa e ngaahi tangi ‘ʻE Tamai! Husepāniti! Ongo tokoua!’ mei he ngaahi ngutu ʻo hona ongo uaifí, fānaú, ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, naʻe fuʻu faingataʻa ia—ne u tō ki lalo ʻo tangi ki he ʻEikí ʻi he mamahi ʻa hoku laumālié ‘ʻE hoku ʻOtua! ʻE hoku ʻOtua! Ko e hā kuó Ke siʻaki ai e fāmilí ni?’ Naʻe tali mai ʻe ha leʻo, ‘Kuó U ʻomi kinaua ki hoku ʻaó ke na fiemālie.’ Naʻe fua fakafoki atu ʻa ʻEma ki hono lokí kuo meimei ke ʻikai ke ne toe ʻilo ha meʻa. Naʻe fakaofi atu hono foha lahí ki he pekiá peá ne tūʻulutui hifo, ʻo [ʻolunga] hono kouʻahé ki he kouʻahe ʻene tamaí; peá ne ʻuma kiate ia, mo ne pehē, ‘ʻOiauē, siʻeku tamai! siʻeku tamai!!’” (Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1845,” pages 312–13, josephsmithpapers.org; naʻe fakatonutonu ʻa e fakaʻilonga leá).

  1. Naʻe lekooti ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí ko Uōleni Futi e fakamatalá ni:

ʻĪmisi
Uōleni Futi

“Ne u ngāue mo ʻElihu ʻĒleni ʻi he ngoueʻangá ʻo tutuʻu ʻene uité ʻo fakafuofua ko e tolú efiafi ia.Naʻe hū mai hoku uaifí ki tuʻa ʻo talamai kiate kimaua kuo ʻi ai ha ongoongo naʻe fanaʻi ʻa Siosefa Sāmita mo hono tokoua ko Hailamé ʻi he fale fakapōpula Kātesí, he efiafi ʻaneafí. Ne u pehē atu ki ai he taimi pē ko iá ‘he ʻikai moʻoni ia.’ … Ne mau ongoʻi kotoa hangē kuo hoko mai e mālohi ʻo e fakapoʻulí pea kuo siʻaki ʻe he ʻEikí Hono kakaí. Naʻe mole atu homau palōfitá mo e pēteliaké. Ko hai leva te ne tataki e Kāingalotú he taimi ní?” (Warren Foote, Autobiography and journals, 1837–1903, 29, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá).

  1. Naʻe ʻi Positoni, Masasūseti e ongo ʻAposetolo ko Pilikihami ʻIongi mo Uilifooti Utalafí, ʻi he ʻaho ʻo e fakapōngí. Naʻe manatuʻi ʻe Uilifooti Utalafi haʻane maʻu mo Pilikihami ʻIongi fakatouʻosi ha ongo hangē hano “‘akilotoa kinaua ʻe ha kakapu ʻo e fakapoʻulí mo e mamahí,” neongo naʻe ʻikai mahino kiate kinaua e ʻuhingá ʻo ʻosi ha uike ʻe taha, peá na toki ʻilo ai kuo fakapoongi ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá (Wilford Woodruff, “The Keys of the Kingdom,” Millennial Star, Sept. 2, 1889, 545).

  • Kapau naʻá ke kau ʻi he Kāingalotu he kuonga muʻá he taimi ko ʻení, ʻokú ke pehē ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo te ke maʻu ʻi hoʻo ʻilo e ongoongo kuo fakapoongi ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e tali ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai e ongoongo kuo fakapoongi e Palōfitá:

ʻĪmisi
Pilikihami ʻIongi

“ʻI he taimi ne ma maʻu ai e tohi ko iá, ne u ʻi ai mo ʻOasoni Pālati ʻo lau e tohí. Ne u ongoʻi ai ha meʻa kuo teʻeki ke u ongoʻi ʻi heʻeku moʻuí. … Naʻe fuʻu mamahi ʻaupito hoku ʻulú [ʻou] pehē ʻe mafahi . … ʻOku mole e Lakanga Fakataulaʻeikí mei he māmaní? Kuo mālōlō ʻa Siosefa mo Hailame. Naʻe ongo mai [leva] ia hangē ha pā haʻa foʻi pasiʻi e ongo nimā. Naʻe hoko mai ia kiate au hangē ha fakahaá—ʻoku ʻi heni e ngaahi kī ʻo e puleʻangá” (Brigham Young, in Historian’s Office general Church minutes, Feb. 12, 1849, 2, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá, fakaʻilonga leá, mo e kalamá).

  • Ko e hā naʻá ne fakafiemālieʻi ʻa Pilikihami ʻIongi hili ʻene ʻilo kuo mālōlō ʻa Siosefa Sāmitá?

Fakaʻaliʻali e ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) mo Palesiteni Poiti  K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatalá tahataha. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Palōfitá mo Palesiteni Peeka fekauʻaki mo e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Kimuʻa pea lau e fakamatala ʻa Siosefa Sāmitá, fakamatalaʻi ange naʻá ne fakahoko e fakamatala ko ʻení ki he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1844.)

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“Ngaahi Tokoua, ʻoku fakahā mai ʻe he ʻEikí ke u fakavavevaveʻi ʻa e ngāue ʻoku tau fakakaungatāmaki aí. … ʻOku ofi ke hoko ha ngaahi meʻa mahuʻinga. Mahalo pē ʻe fakapoongi au ʻe hoku ngaahi filí. Pea kapau te nau fai ia, kae ʻikai foaki kiate kimoutolu ʻa e ngaahi kī mo e mālohi naʻe tuku kiate aú, ʻe mole ia mei māmani. Ka, kapau te u lava ʻo foaki kinautolu ki homou ʻulú, pea tuku ā ke u tō ki he ngaahi nima ʻo e kau fakapoó ʻo kapau ʻe tuku ʻe he ʻOtuá ke hoko, pea te u ʻalu ʻi he fiefia mo e fiemālie kakato, ʻi heʻeku ʻilo kuo lava ʻeku ngāué, pea kuo ʻosi fokotuʻu mo e fakavaʻe ʻa ia ʻe ohi hake ai ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

“Kuo pau ke ʻi he uma ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fatongia ʻo hono taki ʻo e siasí ni mei heni ʻo fai atu ai pea ʻoua naʻa mou mālōlō kae ʻoua kuo mou fokotuʻu ha niʻihi ke nau fetongi kimoutolu” (toʻo mei he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 616).

ʻĪmisi
Boyd K. Packer

“Individually and collectively, the Twelve hold the keys” (Boyd K. Packer, “The Shield of Faith,” Ensign, May 1995, 7).

  • Fakatatau ki he ngaahi fakamatala ko ʻení, ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e mafai ʻo kinautolu ne fakanofo ko e kau ʻAposetoló? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku maʻu ʻe he kau ʻAposetoló e ngaahi kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ʻoku fie maʻu ki hono puleʻi ʻo e Siasí. [Vakai foki, T&T 27:12–13; 112:30–32.])

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ʻe he mēmipa takitaha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá e ngaahi kī kotoa pē ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku fie maʻu ki hono puleʻi ʻo e Siasí ʻi he taimi ʻoku fakanofo ai ia ko ha ʻAposetoló?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakahinohino ko ʻeni mei he hisitōlia ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“ʻOku ʻikai moʻulaloa ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ki ha taha tukukehe pē ʻa e kau palesitenisī ʻuluakí, … pea ʻo ka ʻikai ke u ʻi ai, ʻoku ʻikai ha kau palesitenisī ʻuluaki ke pule ki he Toko hongofulu mā uá” (Manuscript History of the Church, vol. B-1, p. 691, josephsmithpapers.org).

  • Ko e hā ʻoku tau ako mei he fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko ki he Kau Palsitenisī ʻUluakí ʻi he taimi ʻoku pekia ai e Palesiteni ʻo e Siasí?

ʻOku hikinimaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau tataki e Siasí

Fakamatalaʻi ange hili e mālōlō ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe ʻi ai ha puputuʻu ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú fekauʻaki mo e tokotaha ʻoku totonu ke ne tataki e Siasí.

Vahevahe e kalasí ki ha ngaahi kulupu tautau toko ua pe fā, pea ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufa ko ʻení, “Ngaahi Mōmeniti Mahuʻinga Kimuʻa Pea Fetongi ha tuʻunga Fakatakimuʻa ʻi he Siasí.” Kole ki he ngaahi kulupú ke nau lau fakataha e laʻipepa tufá, ʻo kumi e ngaahi meʻa ʻoku hoko kimuʻa pea fetongi ha tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau aleaʻi foki ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he laʻipepa tufá.

Ngaahi Taimi Mahuʻinga Kimuʻa Pea Fetongi ha Tuʻunga Fakatakimuʻa ʻi he Siasí

ʻĪmisi
Sitenei Likitoni

Sitenei Likitoni

3  ʻAokosi, 1844. Tūʻuta ʻa Sitenei Likitoni ki Nāvuú. Naʻá ne lolotonga ʻi Penisilivēnia ʻo teuteu ki he kemipeini fakapalesiteni ʻa Siosefa Sāmitá, ʻi he taimi naʻá ne ʻilo ai kuo mālōlō ʻa Siosefa Sāmitá. ʻI he ʻaho hoko hili ʻene tūʻuta atú, naʻá ne fokotuʻu atu ki he kakaí ke ne tataki e Siasí ko ha “tauhi” ʻi he mālōlō ʻa Siosefá.

5  ʻAokosi, 1844. Naʻe lea ai ʻa Sēmisi J. Sitālingi, ko ha papi ului ʻi ha māhina nai ʻeni ʻe nima, ki ha haʻohaʻonga ʻo ha Kāingalotu ʻi Folōleni, Misikeni. Naʻe fakaʻaliʻali ai ʻe Sēmisi ʻi he fakatahá ha tohi loi ʻo ne pehē naʻe tohinima ia ʻe Siosefa Sāmita, ʻa ia ʻoku ʻasi ai ke hoko ʻa Sēmisi ko e fetongi ʻo e Palōfitá.

6  ʻAokosi, 1844. Naʻe tūʻuta ai ʻa ʻEletā Pilikihami ʻIongi, Hiipa C. Kimipolo, Laimani Uaiti, ʻOasoni Pālati, mo Uilifooti Utalafi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki Nāvū mei heʻenau ngāue fakafaifekau ki he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití.

7  ʻAokosi, 1844. Naʻe fakataha ai e kau taki ʻo e Siasí ʻi Nāvū. Naʻe lea ʻa Sitenei Likitoni, ʻa ia naʻe hoko ko ha tokoni kia Siosefa ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ki he kulupú. Naʻe pehē ʻe Sitenei kuó ne mamata ki ha meʻa-hā-mai pea ʻoku “ʻikai ha tangata te ne lava ʻo fetongi ʻa Siosefa,” ka naʻá ne fokotuʻu ange ke ne hoko ko ha “tauhi” ʻo e Siasí (ʻi he “History of Joseph Smith,” Millennial Star, Apr. 4, 1863, 215).

Naʻe lea nounou foki ʻa Pilikihami ʻIongi, ʻa ia naʻá ne puleʻi e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo pehē:

ʻĪmisi
Pilikihami ʻIongi

“ʻOku ʻikai ke u tokanga au pe ko hai te ne tataki e Siasí, … ka ko e meʻa ʻe taha kuo pau ke u ʻiloʻí, ʻa ia ko e meʻa ʻoku folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻo kau ki aí. … “Naʻe foaki ʻe Siosefa ki hotau ʻulú ʻa e ngaahi kī mo e ngaahi mālohi kotoa pē ʻoku ʻo e tuʻunga Fakaeʻaposetoló, ʻa ia naʻá ne maʻu kimuʻa pea toki toʻo atu iá, pea he ʻikai ke lava ʻe ha tangata pe ʻe ha kau tangata ke tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo Siosefa mo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he māmaní ni pe ʻi he maama ka hoko maí” (Brigham Young, in Manuscript History of the Church, vol. F-1, p. 296, josephsmithpapers.org).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻá ke mei fai ʻi he ngaahi meʻa ne hoko ko ʻení, kapau ne ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí lolotonga e taimi ko ʻení?

  • Ko e hā ha founga kuo tokoniʻi ai e Kāingalotú ke mahino kiate kinautolu e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he tūkunga ko ʻení, ʻi heʻenau ʻilo naʻe foaki ʻe Siosefa Sāmita e ngaahi kī ʻo e puleʻangá ki he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá?

ʻĪmisi
Laʻipepa tufa: Ngaahi Mōmeniti Mahuʻinga Kimuʻa Pea Fetongi ha Tuʻunga Fakatakimuʻa ʻi he Siasí

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he laʻipepa tufá.

Hiki ʻa e ʻaho ko ʻení ʻi he palakipoé: 8  ʻAokosi, 1844.

Fakamatalaʻi ange ʻi he pongipongi ʻo e ʻaho  8 ʻo ʻAokosi, 1844, naʻe lea ʻa Sitenei Likitoni ki ha haʻofanga ʻo ha Kāingalotu ʻe lauiafe, peá ne toe fokotuʻu ange ai ke ne hoko ko ha tauhi ʻo e Siasí. Kimui ange ʻi he ʻaho ko iá, naʻe fakahoko ha konifelenisi makehe ʻa ia naʻe lea ai ʻa Pilikihami ʻIongi ki he Kāingalotú ʻo laka hake ʻi ha houa ʻe taha.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e konga ko ʻeni mei he lea ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi he konifelenisí:

ʻĪmisi
Pilikihami ʻIongi

“Kuo lahi ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo Palesiteni Likitoni ke hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí mo tataki e kakaí, ʻo hoko ko e takí. … “Kapau ʻoku fie maʻu ʻe he kakaí ʻa Palesiteni Likitoni ke ne tataki kinautolu pea ʻe sai pē ia; ka ʻoku ou talaatu kiate kimoutolu ʻoku maʻu ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi hono kotoa ʻo e māmaní. ʻOku fili e Toko Hongofulu Mā Uá ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá” (Brigham Young, in Manuscript History of the Church, vol. F-1, p. 298, josephsmithpapers.org).

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 45 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, ko e hā naʻe aʻusia ʻe ha kau mēmipa tokolahi ʻo e Siasí ʻi heʻenau mamata mo fanongo ki he lea ʻa Pilikihami ʻIongí? (Naʻe maʻu ʻe ha Kāingalotu tokolahi ha fakamoʻoni fakalaumālie naʻe ui ʻa Pilikihami ʻIongi, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻe he ʻOtuá ke ne tataki e Siasí. Naʻe pehē ʻe ha niʻihi kimui ange, ne ʻi ai ha taimi naʻe hangē ne faitatau ʻaupito ai ʻa Pilikihami ʻIongi mo Siosefa Sāmita ʻi he fōtungá, leá, mo e tōʻongá.)

Fakaafeʻi ha ongo tamaiki ako ke na lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ha ongo mēmipa ʻo e Siasí ko ʻEmelī Hoiti mo Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni (1827–1901), ʻa ia ne kau ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí kimui ange. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he founga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he niʻihi fakafoʻituituí ni e meʻa ne hoko ʻi he taimi ne lea ai ʻa Pilikihami ʻIongi ki he Kāingalotú.

“Ne hanga ʻe he founga ʻo e fakaʻuhingá, fōtunga hono fofongá, mo e ongo ʻo hono leʻó ʻo fakafiefiaʻi kotoa hoku laumālié. Naʻe mamata hoku matá ki he sino ʻo Siosefa kuo fakapōngí. Naʻe ongoʻi ʻe hoku ongo nimá, e moko ʻīʻī ʻo e maté ʻi hono fofonga fakaʻeiʻeikí. Ne u ʻiloʻi kuo ʻosi mālōlō ʻa Siosefa. Ka naʻá ku faʻa ʻohovale mo toutou vakai ki he tuʻunga malangá ke sio pe ko Siosefa naʻe ʻi aí. Ka naʻe ʻikai, ko Pilikihami ʻIongi ia pea kapau ʻoku veiveiua ha taha he totonu ʻa Pilikihami ke ne puleʻi e ngaahi ngāué maʻá e Kāingalotú, ko ʻeku lea ʻenikiate kinautolú. Te ke lava ʻo ʻilo ia maʻau ʻo fakafou ʻi he laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻE fakahoko ia ʻe he ʻEikí maʻa Hono kakaí” (Emily Smith Hoyt, in Lynne Watkins Jorgensen and BYU Studies Staff, “The Mantle of the Prophet Joseph Passes to Brother Brigham: A Collective Spiritual Witness,” BYU Studies, vol. 36, no. 4 [1996–97], 164).

ʻĪmisi
Siaosi Q. Kēnoni

“Naʻe tuʻu hake ʻa Pilikihami ʻIongi … peá ne lea ki he kakaí. … He ʻikai teitei ngalo ʻi ha taha naʻe ʻi ai, ʻa e ongo naʻa nau maʻú! Kapau naʻe toe tuʻu ʻa Siosefa mei he maté ʻo toe lea kiate kinautolu, ʻe kei tatau pē ʻa e ofo ai ʻa e tokolahi naʻe ʻi he fakatahaʻangá. Ko e leʻo tonu pē ʻeni ia ʻo Siosefá; pea ʻikai ngata pē ʻi heʻenau fanongo ki he leʻo ʻo Siosefá; ka naʻe hangē ki he vakai ʻa e kakaí ko e fōtunga tonu pē ia ʻo Siosefá naʻe tuʻu ʻi honau lotolotongá. Ko ha meʻa fakaofo mo fakaʻofoʻofa lahi ia ne hoko ʻi he ʻaho ko iá ʻi he ʻao ʻo e fakatahaʻangá, ʻa ia kuo teʻeki ai ke mau fanongo ai. Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ki Hono kakaí ha fakamoʻoni ʻo ʻikai ha toe veiveiua pe ko hai ʻa e tangata kuó Ne fili ke taki kinautolú. Naʻa nau fakatou mamata mo fanongo ʻaki honau mata mo e telinga fakakakanó, pea naʻe ongo ki honau lotó e ngaahi lea naʻe fakahokó fakataha mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, pea naʻa nau fonu ʻi he Laumālié mo e nēkeneka. Naʻe ʻi ai ha fakapoʻuli, pea mahalo mo ha ngaahi loto veiveiua mo tālaʻa; ka naʻe mahino mai he taimí ni ki he tokotaha kotoa pē ko e tangata ʻeni kuo foaki ki ai ʻe he ʻEikí e mafai ʻoku fie maʻú ke ngāue ʻi honau lotolotongá ko e fetongi ʻo Siosefa” (George Q. Cannon, “Joseph Smith, the Prophet,” Juvenile Instructor, Oct. 29, 1870, 174–75).

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange hili e lea ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi he fakataha he ʻaho  8 ʻo ʻAokosi, 1844, naʻá ne ui ke fakahoko ha fili. Naʻe hikinimaʻi ʻe he Kāingalotú e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo Pilikihami ʻIongi ko e palesiteni, ko ha kau taki ʻo e Siasí. Naʻe ngaʻunu e Siasí ki muʻa ʻi he malumalu ʻo e tataki mo e fakahinohino ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo laka hake ha taʻu ʻe tolu, ʻo aʻu ki hono toe fokotuʻutuʻu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea hikinimaʻi ai ʻa Pilikihami ʻIongi ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi Tīsema ʻo e 1847.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 10:5. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai mo fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he vēsí ni ha tokotaha ʻokú ne fie fakamoʻoniʻi, ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku nau tataki e Siasí.

  • ʻE tokoni fēfē nai e akonaki ʻa Molonai ʻi he veesi ko ʻení ki ha taha ʻokú ne fie maʻu ha fakamoʻoni, ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku nau tataki e Siasí? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Te tau lava ke maʻu ha fakamoʻoni ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku nau tataki e Siasí, ʻo fakafou he Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Ko e hā ʻokú ke pehē ai ʻoku mahuʻinga ke tau takitaha maʻu ha fakamoʻoni ʻoku lolotonga tataki e Siasí ʻe kinautolu ʻoku ui ʻe he ʻOtuá?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke maʻu ai ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe ui ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku nau tataki e Siasí ʻi hotau kuongá?

Fakahoko hoʻo fakamoʻoní, naʻe ui ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu kuo nau tataki mo lolotonga tataki e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Poupouʻi e kau akó ke nau maʻu pe fakamālohia ʻenau fakamoʻoni ki he foʻi moʻoni ko ʻení.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi fakaʻosi ʻo e kalasí ni ʻaki ʻenau lau e vahe 46 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1.

ʻĪmisi
Laʻipepa tufa: Ngaahi Taimi Mahuʻinga Kimuʻa Pea Toki Fetongi ha Tuʻunga Fakataki ʻi he Siasí