‘Inisititiuti
Lēsoni 24: Ko e Ngaahi Tupulaki Fakatokāteline ʻi Nāvuú


“Lēsoni 24: Ngaahi Tupulaki Fakatokāteline ʻi Nāvuú,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 24,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 24

Ngaahi Tupulaki Fakatokāteline ʻi Nāvuú

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Lolotonga e ʻaʻahi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá kia Penisimani mo Melisa Sionisoni ʻi hona ʻapi nofoʻangá ʻi Leimasi, ʻIlinoisi, ʻi he ʻaho 16 ʻo Mē, 1843, naʻá ne akoʻi ai ʻoku mahuʻinga e fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e malí ki he hakeakiʻí (vakai, TF 131:1–4) pea silaʻi leva e ongo meʻá ki he taʻengatá. Fakafuofua ki ha uike ʻe ua mei ai, naʻe silaʻi ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ki ʻitāniti ʻi he Falekoloa Piliki Kulokula ʻo Siosefa Sāmitá, ʻi Nāvū, ʻIlinoisi. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe hokohoko atu foki e talangofua ʻa Siosefa ki he fekau ʻa e ʻEikí ke fakahoko e mali tokolahí. Naʻe loto ʻa ʻEma ki ha niʻihi ʻo e ngaahi mali tokolahi ʻo Siosefá ka naʻá ne faingataʻaʻia ke tali e foungá. ʻI he taimi ko iá, naʻe teʻeki lekooti e fakahā naʻe maʻu ʻe Siosefa ki muʻa mei he ʻEikí fekauʻaki mo e mali tokolahí. Naʻe kole ʻa Hailame Sāmita, ʻi heʻene tui te ne lava ʻo fakalotoʻi ʻa ʻEma naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá e mali tokolahí, kia Siosefa ke lekooti ha fakahā ʻi he mali tokolahí. ʻI he ʻaho  12 ʻo Siulai, 1843, naʻe tala-kae-tohi ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132, ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e mali taʻengatá pea mo e founga ʻo e mali tokolahí.

16 Mē 1843Lolotonga e ʻaʻahi ʻa Siosefa Sāmita ki Leimasi, ʻIlinoisí, naʻá ne akoʻi ai ʻoku mahuʻinga e mali taʻengatá ki he hakeakiʻí (vakai, TF 131).

28 Mē 1843Naʻe silaʻi ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ki ʻitāniti.

Konga ki mui ʻo Sune, 1843Naʻe feinga ai e kau taki ʻo e koló ke puke ʻa Siosefa Sāmita pea ʻave ia ki Mīsuli ke fakamaauʻi ʻi ha ngaahi tukuakiʻi loi.

12 Siulai 1843Naʻe tala-kae-tohi ai ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā fekauʻaki mo e mali taʻengatá pea mo e founga ʻo e mali tokolahí (vakai, TF 132).

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 40–41

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e fakahā ʻe Siosefa Sāmita ʻoku mahuʻinga ʻa e mali taʻengatá ki he hakeakiʻí

Fakamatalaʻi ange ʻoku lahi ha ngaahi siasi faka-Kalisitiane, ʻi he taimi ʻo Siosefa Sāmitá mo e lolotongá ni fakatouʻosi, ʻoku nau tui ki ha taha ʻo e ongo fakakaukau fekauʻaki mo hēvaní. ʻOku pehē ʻe ha fakakaukau ʻe taha, ʻi he hili ʻa e maté ʻe hoko ha tokotaha māʻoniʻoni ko ha ʻāngelo ʻoku moihū ki he ʻOtuá ka ʻoku ʻikai ke ne aʻusia e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmili. ʻOku pehē ʻe he tui ko ʻení ʻoku fakataimi pē e ngaahi vā fetuʻutaki ʻi he māmaní pea ʻoku fakangata ia ʻe he maté. Ko e fakakaukau ʻe tahá, ʻikai ngata he moihū ki he ʻOtuá, ka ʻe kei maʻu pē ʻe kinautolu ʻoku maté honau ngaahi vā fetuʻutaki mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. (Vakai, Jed Woodworth, “Mercy Thompson and the Revelation on Marriage,” ʻi he Revelations in Context, 282, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], or history.ChurchofJesusChrist.org.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení ʻo fakanounouʻi e fetuʻutaki ʻa Fīpē Utalafi mo hono husepāniti ko Uilifōtí, ʻi he 1843 lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú:

“Lolotonga e mamaʻo ʻa Uilifōtí, naʻe faitohi ʻa Fīpē kiate ia ʻo ʻeke pe ʻokú ne fakakaukau nai ʻe ʻi ai ha taimi ʻe fakamāvahevaheʻi ai ʻena ʻofá ʻi ʻitāniti. Naʻá ne tali mai ʻaki ha foʻi maau ʻo fakahaaʻi ʻaki ʻene ʻamanaki lelei ʻe ope atu ʻena feʻofaʻakí ʻi he hili ʻa e maté” (Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–18461 [2018], 561).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe tokolahi ai ha kakai hangē ko Fīpē mo Uilifooti Utalafí, ne loto ke ope atu honau vā fetuʻutakí ʻi he moʻuí ni?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e tokāteline ʻi he lēsoni ko ʻení ʻe tokoni ke mahino lelei ange ai kiate kinautolu e moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi vā fetuʻutaki ʻo e nofo mali hili ʻa e moʻuí ni.

ʻĪmisi
Penisimani F. Sionisoni

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻeni ʻo Penisimani F. Sionisoní. Fakamatalaʻi ange naʻe meimei māhina ʻe 17  e mali ʻa Penisimani mo hono uaifi ko Melisá ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi atu ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá kiate kinaua ʻi hona ʻapi ʻi Leimasi, ʻIlinoisí, ʻi Mē ʻo e 1843.

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa Penisimani F. Sionisoní, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia.

ʻĪmisi
Penisimani F. Sionisoni

“ʻI he efiafí, naʻe ui au mo hoku uaifí ʻe [Siosefa Sāmita] ke ma omi ʻo tangutu hifo, he naʻá ne fakaʻamu ke fakamaliʻi kimaua ʻo fakatatau ki he Fono ʻa e ʻEikí. Ne u pehē ko ha fakaoli, peá u pehēange he ʻikai ke u toe mali tuʻo ua mo hoku uaifí, tuku kehe kapau ʻe ʻeva mai [hoku uaifí] kiate au, he ko au pē ne u fai e ʻevá kimuʻá. Naʻá ne valokiʻi ʻeku fakakatá, peá ne talamai ko haʻane fakamātoato, ko ia, ne ma tuʻu hake ai pea silaʻi kimaua” (Benjamin F. Johnson, My Life’s Review [1947], 96).

  • Kapau naʻe mahino lelei ange kia Penisimani e meʻa ne ʻuhinga ki ai e Palōfitá, naʻe mei kehe fēfē nai ʻene fakafōtunga?

Fakamatalaʻi ange naʻe lekooti ʻe Uiliami Keleitoni, ko ha tangata tohi maʻa Siosefa Sāmita, ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Palōfitá ki he fāmili Sionisoní fekauʻaki mo e mali taʻengatá (vakai, Matthew McBride, “Our Hearts Rejoiced to Hear Him Speak,” ʻi he Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 279–80, or history.ChurchofJesusChrist.org). ʻOku lekooti ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ko iá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 131:1–4.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 131:1–4. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e mali taʻengatá.

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ʻilo mei he veesi 1–2 fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e mali taʻengatá ʻi he palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamai Hēvaní? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kuo pau ke tau hū ki he fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e malí, kae lava ke maʻu ʻa e tuʻunga māʻolunga taha ʻo e puleʻanga fakasilesitialé.

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea ko e foʻou ʻi he tūkunga ko ʻení naʻe toe fakafoʻou ʻa e fuakavá ʻi hotau kuonga fakakosipelí; ʻoku ʻuhinga e foʻi lea taʻengatá ki he fuakavá, kau ai hono ngaahi tāpuakí, ʻoku taʻengata. ʻOku tau hū ki he fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e malí he ʻahó ni ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai e ouau sila ʻo e malí ʻi he temipalé.

  • ʻE liliu fēfē ʻe heʻetau ʻiloʻi e foʻi moʻoni ko ʻení e anga ʻetau vakai ki he malí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Paʻale P. Pālati (1807–57) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia naʻá ne ʻilo fekauʻaki mo e tokāteline ʻo e mali taʻengatá ʻi he 1839. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi mai e ongo naʻe maʻu ʻe ʻEletā Pālati hili ʻene ʻilo ʻe lava ke taʻengata e ngaahi vā nofo malí.

ʻĪmisi
Paʻale P. Palati

“Naʻá ku ako meia [Siosefa Sāmita] ʻe malava ke fakamaʻu kiate au hoku uaifi kuó u filí ki taimi mo e kotoa ʻo ʻitanití; pea ko e ngaahi feongoʻiʻaki mo e feʻofaʻaki ʻokú ne ʻōʻōfaki kimauá ʻoku mapunopuna ia mei he matavai ʻo e ʻofa taʻengata fakalangí. Ko ia naʻá ku ako mei ai ke tau tanumaki ʻa e ngaahi ongoʻi ʻofa ko ʻení, pea tupu mo fakatupulaki tatau ʻo aʻu ki ʻitāniti kotoa; ka ko hono ikuʻanga ʻo ʻetau feohi taʻengatá ko ha hako ʻe tokolahi ange ʻi he ngaahi fetuʻu ʻo e langí, pe ʻoneʻone ʻo e matātahí. …

“Naʻá ku ʻofa kimuʻa, ka naʻe ʻikai te u ʻiloʻi hono ʻuhingá. Ka ʻoku ou ʻofa ʻi he taimí ni—ʻaki ha haohaoa—ko ha tuʻunga ʻo ha ongo kuo hiki hake, ʻa ia te ne kilala hake hoku laumālié mei he ngaahi tuʻunga fakamatelie ʻo e māmani māʻulalo ko ʻení pea ke mafola ʻo hangē ko e ʻōsení. … Ko hono fakanounoú, ʻoku ou lava he taimí ni ʻo ʻofa ʻaki ʻa e laumālié pea mo e mahinó foki” (Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. [1938], 297–98).

  • Naʻe takiekina fēfē ʻa ʻEletā Pālati ʻi heʻene ʻilo fekauʻaki mo e tokāteline ʻo e mali taʻengatá?

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻilo ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he taimi ʻe kakato ai e Temipale Nāvuú, ʻe ʻatā leva e ouau silá ki he kau mēmipa moʻui taau kotoa pē ʻo e Siasí. Kimuʻa pea kakato e temipalé, naʻe fakamafaiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ke ne akoʻi e tokāteline ʻo e mali taʻengatá ki ha kau mēmipa faivelenga pē ʻe niʻihi ʻo e Siasí mo silaʻi fakataha kinautolu. ʻI he ʻaho  28 ʻo Mē, 1843, naʻe silaʻi ai ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ki ʻitāniti ʻi he loki ki ʻolunga ʻo e Falekoloa Piliki Kulokula ʻi Nāvuú.

Ko e tala-kae-tohi ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā fekauʻaki mo e mali taʻengatá mo e mali tokolahí

Fakamatalaʻi ange ʻikai ngata pē hono akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e mali taʻengatá, ka naʻe hoko atu foki ʻene akoʻi ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí fekauʻaki mo e mali tokolahí. Fakamanatu ki he kau akó naʻe momou ʻa Siosefa ke talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí ke fakahoko e mali tokolahí hili ia ha ngaahi fakatokanga mei ha ʻāngelo (vakai, “Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org; vakai foki, lēsoni 21). Naʻe faingataʻa kia Siosefa mo hono uaifi ko ʻEmá ʻene fakahoko ko ia e mali tokolahí. Naʻe loto ʻa ʻEma ki ha niʻihi ʻo e ngaahi mali tokolahi ʻo Siosefá ka naʻá ne faingataʻaʻia ke tali e foungá. ʻI Siulai ʻo e 1843, naʻe loto fiemālie ʻa Hailame ko e tokoua ʻo e Palōfitá ke talanoa kia ʻEma mo feinga ke fakalotoʻi ia fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí. ʻI he taimi ko iá, naʻe teʻeki lekooti e fakahā naʻe maʻu ʻe Siosefa ki muʻa mei he ʻEikí fekauʻaki mo e mali tokolahí (vakai, William Clayton, affidavit, Salt Lake City, Utah Territory, Feb. 16, 1874, in Affidavits about Celestial Marriage, Church History Library, Salt Lake City).

Kole ki he kau akó ke nau kumi e vahe 41 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he laukonga leʻolahi mei he peesi 553, ʻo kamata ʻaki e palakalafi “ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho …” pea fakaʻosi ki he palakalafi ʻi he peesi 554 ʻoku pehē “ʻI he ʻosi e tala-kae-tohi ʻe Siosefa …” Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e fuakava ʻo e malí. Fakamatalaʻi ange ʻoku lekooti e fakahā ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132.

  • Ko e hā ʻoku fie maʻu ʻi ha mali ke hoko atu hili ʻa e maté? (Kuo pau ke fakamaliʻi ha ongomeʻa ʻi he mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kuo pau ke silaʻi ʻe he Laumālie ʻo e Talaʻofá ʻena fuakavá, pea kuo pau ke na faitotonu maʻu ai pē ki heʻene ngaahi fuakavá [vakai, TF 132:19]).

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa ʻe he ʻEikí maʻanautolu ʻoku nau fakakakato e ngaahi fie maʻu ko ʻení? (Te nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e hakeakiʻí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻete hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá mo maʻu ha tupulaki taʻengata [vakai, TF 132:19–20].)

  • Fakatatau ki he fakahā ne foaki ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi kuo fekauʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e mali tokolahí? (Ke ohi hake e fānaú ʻi ha ngaahi fāmili māʻoniʻoni mo nau maʻu honau hakeakiʻí [vakai, TF 132:63]. Fakamahinoʻi ange ʻoku kau ʻi he ngaahi ʻuhinga kehe ʻo e mali tokolahí ʻa ia ʻoku ʻasi ʻi he fakahaá ke “fakafoki mai ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” [vakai, TF 132:40, 45] pea ke fokotuʻu ha founga ke siviʻi mo ʻahiʻahiʻi ai e Kāingalotú, ʻo hangē ko ʻĒpalahamé [vakai, TF 132:51].)

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he laukonga leʻolahi mei he peesi 555 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ʻo kamata ʻaki e palakalafi ʻoku pehē “Naʻe foki ʻa Hailame …” pea fakaʻosi ʻaki ʻa e palakalafi ʻoku pehē “Naʻe fetāngihi ʻa Siosefa mo ʻEma …” Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi e tali ʻa ʻEma ʻi he taimi naʻe fakamatalaʻi ange ai ʻe Hailame ʻa e fakahaá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakamaauʻi e tali ʻa ʻEma Sāmita ki hono fakahoko ʻo e mali tokolahí?

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa Heleni Mā Kimipolo Uitenei, ʻa ia naʻe silaʻi ki he Palōfitá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

“Naʻe pehē ʻe he Palōfitá ʻe hoko e [mali tokolahí] ko e ʻahiʻahi faingataʻa taha ʻe siviʻi ai e tui ʻa e Kāingalotú” (Helen Mar Whitney, “Scenes and Incidents in Nauvoo,” Woman’s Exponent, Nov. 1, 1881, 83).

Fakamatalaʻi ange naʻe faingataʻa ki ha kakai tokolahi ke nau talangofua ki he fekau ʻo e mali tokolahí, pea naʻe palōmesi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kiate kinautolu ne kole ange ke nau moʻui ʻaki iá, kapau te nau fekumi ki ha fakapapau fakalaumālie naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e mali tokolahí, te nau maʻu ia.

Vahevahe e kau akó ki ha fanga kiʻi kulupu iiki, pea ʻoange kiate kinautolu ha ngaahi tatau ʻo e laʻipepa tufa ko ʻení, “Ngaahi Fakamoʻoni Naʻe Fekauʻi ʻe he ʻOtuá e Mali Tokolahí.” ʻOku ʻi he laʻipepa tufa ko ʻení ha ngaahi fakamatala ʻa Fīpē Utalafi, Sina Tianitā Hanitingitoni ʻIongi, mo Lōlenisou Sinou, ʻa ia ko kinautolu kotoa ia ne liliu ʻe he fekau ke fakahoko e mali tokolahí. Kole ki he kau akó ke nau lau fakataha e ngaahi fakamatalá mo aleaʻi ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he laʻipepa tufá.

Ngaahi Fakamoʻoni Naʻe Fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Mali Tokolahí

ʻI hoʻo lau e ngaahi fakamatala ko ʻení, kumi e meʻa naʻe fai ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení naʻe tokonia ai kinautolu ke nau maʻu ha fakapapau fakalaumālie naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e mali tokolahí.

ʻĪmisi
Fīpē Utalafi

“ʻI he taimi naʻe fuofua akoʻi ai e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí ne u pehē ko e toki kovi lahi taha ʻeni kuó u fanongo aí; ko ia ne u fakafepakiʻi ia ʻaki hoku iví kotoa, kae ʻoua kuó u puke mo faingataʻaʻia lahi ʻaupito. Ka neongo ia, ʻi he taimi ne fakalotoa ai au naʻe tupu ia mei ha fakahā mei he ʻOtuá ʻo fakafou ʻia Siosefá, pea ʻi heʻeku ʻilo ia ko ha palōfitá, ne u fefaʻuhi mo ʻeku Tamai Hēvaní ʻi ha lotu faivelenga, ke tataki totonu au ʻi he taimi mahuʻinga taha ko ia ʻeku moʻuí. Naʻe hoko mai ʻa e talí. Naʻe nonga ʻeku fakakaukaú. Ne u ʻiloʻi ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá” (Phebe Woodruff, in Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom [1877], 413; naʻe fakatonutonu ʻa e fakaʻilonga leá).

ʻĪmisi
Sina D. H. ʻIongi

“Ne u fekumi ʻi he folofolá pea ʻi ha lotu loto-fakatōkilalo ki heʻeku Tamai Hēvaní, ne u maʻu ai ha fakamoʻoni maʻaku naʻe finangalo e ʻOtuá ke fokotuʻu e tuʻutuʻuni [ʻo e mali tokolahí] ʻi Hono Siasí. Ne u fai ai ha feilaulau maʻongoʻonga ange ʻi hano foaki ʻeku moʻuí, he naʻe ʻikai ke u toe ʻamanaki ʻe ui ko ha fefine lelei au ʻe kinautolu ne u ʻofa aí. ʻE [fēfē] nai haʻaku tali hoku konisēnisí [mo] tukunoaʻi e fakamoʻoni pau ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá ki hono Fakahīkihikiʻi ʻo e māmani ko ʻení?” (Zina Diantha Huntington Young, autobiographical sketch, Zina Card Brown Family Collection, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá mo e fakaʻilonga leá).

ʻĪmisi
Lōlenisou Sinou

“Naʻá ku feohi fakataautaha mo Siosefa Sāmita, ko e Palōfitá, ʻi ha taʻu ʻe hongofulu mā ua pe hongofulu mā fā, ʻa ia naʻá ne fuofua akoʻi mai ai e tokāteline ko ʻení, peá u ʻiloʻi ia ko ha tangata ʻo e moʻoní mo e langilangí. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai fakafalala ʻeku ʻilo fekauʻaki mo e mali tokolahí ki heʻene leá; naʻe ʻomi maʻaku ʻe he ʻEikí ha fakamoʻoni fakalangi ʻo fakapapauʻi mai ʻEne ngaahi akonakí, ʻa ia he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo toʻo meiate au” (Lorenzo Snow, in Eliza R. Snow, Biography and Family Record of Lorenzo Snow [1884], 405).

  • Ko e hā ha ngaahi ngāue faivelenga naʻe fakahoko ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení ʻi heʻenau ʻilo fekauʻaki mo e mali tokolahí?

  • ʻOku hanga fēfē ʻe heʻete maʻu ha fakamoʻoni ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita naʻe ueʻi fakalangí ʻo takiekina e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení ke nau talangofua ki he fekau ko ʻení?

  • ʻE tokoni fēfē nai e ngaahi aʻusia ko ʻení ki ha taha ʻokú ne maʻu ha ngaahi fehuʻi pe naʻe ngāue nai ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita ueʻi fakalaumālie ʻa e ʻOtuá, ʻi he taimi naʻá ne fuofua fakahoko ai e mali tokolahí?

ʻĪmisi
laʻipepa tufa ʻo e Ngaahi Fakamoʻoni Naʻe Fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Mali Tokolahí

Hili e fealēleaʻaki ʻa e kau akó, fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he laʻipepa tufá.

  • Ko e hā ha tefitoʻi mooni te tau lava ʻo ako mei he niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa te tau lava ʻo fai ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi fehuʻi faingataʻa fekauʻaki mo e ngaahi akonaki pe hisitōlia ʻo e Siasí? (ʻE lava ke ʻoatu ʻe he kau akó ha meʻa hangē ko ʻení: ʻI he taimi ʻoku tau fekumi faivelenga ai ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí, te Ne tāpuekina kitautolu ʻaki ha fakapapau te ne tokoniʻi kitautolu ke tau laka ki muʻa ʻi he tui.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻĪmisi
Niila L. ʻEnitaseni

“ʻOku teʻeki ke fakamālohiʻi mai ʻe he tuí ia ke ʻoange ha tali ki he fehuʻi kotoa pē ka ʻoku fekumi ʻa e tuí ki ha fakapapau mo ha loto-toʻa ke laka atu, ʻo pehē he taimi ʻe niʻihi, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻoku ou maʻu ha ʻilo feʻunga ke u vivili atu ʻi he hala ʻo e moʻui fakaākongá’” (Niila L. Andersen, “ ʻOku ʻIkai Hokonoa ʻa e Tuí ka ʻi Hoʻo Fili Ki ai,,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 66).

  • ʻE ʻaonga fēfē nai e fakamatala ko ʻení ki ha taha ʻokú ne maʻu ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ʻi he Siasí he kuonga muʻá?

Fakamatalaʻi ange naʻe faifai pea taʻofi hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ko ha tali ki ha fakahā naʻe foaki kia Palesiteni Uilifooti Utalafi (vakai, Fanongonongo Fakamafaiʻi 1). Neongo ʻoku ʻikai kole mai ke tau moʻui ʻaki e fono ʻo e mali tokolahí he taimí ni, ka ʻoku mahuʻinga ke tau maʻu ha fakapapau naʻe muimui ʻa Siosefa Sāmita ki he finangalo ʻo e ʻEikí ʻi he taimi naʻá ne talangofua ai mo akoʻi e fekau faingataʻa ko ʻení.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitasení:

ʻĪmisi
Niila L. ʻEnitaseni

ʻOku ʻikai foʻou ʻa e ngaahi fehuʻi ko ia kau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. … Kiate kinautolu ʻo e tuí, ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e ʻilo ʻo e senituli 21, ka ʻoku nau ʻekea fakamātoato fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ne hoko pe ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei he taʻu ʻe meimei 200 kuo hilí, tuku muʻa ke u vahevahe atu ha faleʻi: ʻI he taimi ní, tau tukunoaʻi ʻa Siosefa! ʻI he kahaʻú, ʻe toe lahi ange ʻi he 100 ʻa e ngaahi fakamatala te ke ala maʻu ʻi he ʻinitanetí he ʻahó ni, pea ʻe lau ʻe ha tokolahi ʻoku falalaʻanga. Fakakaukau ki he kotoa ʻo ʻene moʻuí—naʻá ne masiva ʻi hono fāʻeleʻí pea ʻikai loko ako lelei, ka naʻe liliu ʻe Siosefa ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo siʻi hifo ʻi he ʻaho ʻe  90. Ne tohoakiʻi ai e kau tangata mo e kau fafine faitotonu ʻe lau mano ki hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻI hono taʻu 38, ne fakamaʻu ʻe Siosefa ʻene ngāué ʻaki hono totó. ʻOku ou fakamoʻoni atu ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita. Tui ki heni, peá ke laka atu ki muʻa!” (Niila L. ʻEnitaseni, “ ʻOku ʻIkai Hokonoa ʻa e Tuí ka ʻi Hoʻo Fili Ki ai,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 66).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻiloʻi fakapapau ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá naʻe ueʻi fakalaumālie?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke fakamālohia ʻetau tui ki he uiuiʻi mo e misiona fakaepalōfita ʻo Siosefa Sāmitá?

  • Ko e hā ha founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe hoʻo fakamoʻoni mo e ʻilo fakapapau ki he misiona fakaeplaōfita ʻo Siosefa Sāmitá, ke ke laka ki muʻa ʻi he tui he taimi naʻá ke fehangahangai ai mo ha ngaahi fehuʻi faingataʻa?

Fakamoʻoni ange ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ueʻi fakalaumālie ia ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe faivelenga ʻi hono fakahoko e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Poupouʻi e kau akó ke nau takitaha fekumi ki ha fakapapau fakafoʻituitui mei he ʻEikí, koeʻuhí ke nau lava ʻo laka ki muʻa ʻi he tui.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hokó ʻaki ʻenau ako e vahe 42–43 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1.

ʻĪmisi
laʻipepa tufa ʻo e Ngaahi Fakamoʻoni Naʻe Fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e Mali Tokolahí