‘Inisititiuti
Lēsoni 12: Ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí


“Lēsoni 12: Ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 12,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 12

Ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he ʻaho 24 ʻo Fēpueli, 1834, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā mei he ʻEikí ʻo fekauʻi ia ke ne fokotuʻu ha kulupu ʻo ha kau ngāue tokoni ke nau tokoniʻi e Kaingalotu faingataʻaʻia ʻi Mīsulí (vakai, TF 103). Naʻe lahi ange ʻi he toko 200 ʻa e kau ngāue tokoni ne ʻiloa ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí (ne ui kimui ange ko e ʻApitanga ʻo Saioné) pea nau laka ʻi ha maile nai ʻe 900 ke tokoni ki he Kāingalotu Mīsulí ke toe fakafoki mai honau ngaahi kelekelé. Hili e aʻu ʻa e ʻapitangá ki Mīsulí, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa ʻoku teʻeki hokosia e taimi ki hono huhuʻi ʻo Saioné, pea naʻe mātuku leva ʻa e ʻapitangá (vakai, TF 105:9–11). Fakafuofua ki ha māhina nai ʻe ono hili ʻenau foki ki Ketilaní, naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú. Naʻe kau ha kau mēmipa ʻe toko valu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e mēmipa kotoa ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he laka mo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí.

 24 ʻo Fēpueli, 1834Naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā ne fekauʻi ai ia ke ne fokotuʻutuʻu e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí (vakai, TF 103).

Mē–Siulai 1834Naʻe tataki ai ʻe Siosefa Sāmita e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ʻi heʻenau laka ki Mīsulí.

 22 ʻo Sune, 1834Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí he ʻikai huhuʻi ʻa Saione ʻi he taimi ko ʻení (vakai, TF 105), pea naʻe kamata ke movete e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí.

ʻAokosi 1834Naʻe foki ai ʻa Siosefa Sāmita ki Ketilani, ʻOhaiō.

 14 ʻo Fēpueli, 1835 Naʻe fokotuʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

28 ʻo Fēpueli–1 ʻo Māʻasi, 1835Naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 18–19

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke fokotuʻu ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí

Kimuʻa pea kamata e kalasí, hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā ha ngaahi founga ʻe niʻihi ʻe lava ke fakaafeʻi ai kitautolu ke tau tauhi ki he ʻEikí ʻi ha ngaahi tūkunga ʻe ngali taʻe fakafiemālie pe faingataʻa?

Kole ki he kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení. Hiki ʻenau ngaahi talí he palakipoé.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e tokāteline ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní, ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni kiate kinautolu ʻi he taimi ʻoku fakaafeʻi ai kinautolu ke nau faifatongia ki he ʻEikí ʻi ha ngaahi tūkunga ʻoku ikai fakafiemālie pe ʻoku faingataʻa.

Fakaʻaliʻali e mape ko ʻeni ʻo Mīsulí.

ʻĪmisi
mape ʻo Mīsulí

Fakamanatu ki he kau akó ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1833, naʻe tuli fakamālohiʻi ai e Kāingalotu ʻi he Vahefonua Siakisoni, Misulí mei honau ngaahi kelekelé mo e ʻapí, pea naʻe kumi hūfanga honau tokolahi ʻi he Vaitafe Mīsulí ki he Vahefonua Kelei; Mīsulí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení:

ʻI he kole tokoni ʻa e kau taki ʻo e Siasí ki he kau ʻōfisa fakalotofonuá mo fakasiteití, ne nau ʻilo ai naʻe loto fiemālie e kōvana ʻo Mīsulí, Tāniela Tanikilini, ke tuʻutuʻuni e kau tau fakasiteití ke nau fakafeʻao fakafoki e Kāingalotú ki honau ngaahi kelekele ʻi he Vahefonua Siakisoní. Ka neongo ia, ʻe fie maʻu ke maʻu ʻe he Kāingalotú ha kau tau ʻanautolu pē kuo fakamahafu ke maluʻi e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he taimi ʻe fakafoki ange ai honau kelekelé. ʻI he ʻaho 24 ʻo Fēpueli, 1834, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 103, ʻa ia naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke fokotuʻu ha kulupu ko ha kau tokoni ke nau laka mo tokoni ki he Kāingalotu faingataʻaʻia ʻo Mīsulí. Ne ʻikai fuoloa mei hono maʻu ʻo e fakahaá, naʻe fononga ʻa Siosefa Sāmita, Sitenei Likitoni, Paʻale P. Pālati, mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he kotoa ʻo e ngaahi kolo ʻo e Siasí ke kumi ha niʻihi ke nau kau he kau taú. Naʻe faʻu ʻe he kau tokoni ko ení ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí (ʻa ia ne ʻiloa kimui ange ko e ʻApitanga ʻo Saioné) mo fakataumuʻa ke tokoni ki he Kāingalotu Mīsulí ke toe maʻu honau kelekelé mo fakaʻehiʻehi mei ha ngaahi ʻohofi ʻa ala hoko kiate kinautolu hili e mavahe ʻa e kau tau fakasiteití. (Vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 3: February 1833–March 1834, ed. Gerrit J. Dirkmaat and others [2014], 458–59; The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 4: April 1834–September 1835, ed. Matthew C. Godfrey and others [2016], xix–xxi.)

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ongo ʻokú ke pehē te ke ala maʻu kapau naʻe ui koe ke ke kau ʻi he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí? Ko e hā hono ʻuhingá?

Kole ki he kau akó ke nau kumi e vahe 18 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he laukonga leʻolahi mei he peesi 198, ʻo kamata ʻaki e palakalafi ʻoku pehē “ʻI ʻEpeleli 1834 …” pea fakaʻosi ʻaki e palakalafi ʻi he peesi 200 ʻoku kamata ʻaki ʻa e “ʻI heʻenau fakataha maí …” Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi e ngaahi ʻuhinga naʻe faingataʻa ai ki ha niʻihi ʻo e Kāingalotú ke nau kau ki he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí.

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe hoko ai e ui ke fononga ki Mīsulí ko ha siviʻi ʻanga ʻo e tui ʻa ha Kāingalotu ʻe niʻihi?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi (1807–98). Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he ʻuhinga naʻe tali ai ʻe Palesiteni Utalafi ʻa e fakaafe ke kau he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí.

ʻĪmisi
Uilifooti Utalafi ʻi heʻene kei talavoú

“Naʻe ui au ke fakafalala ʻeku moʻuí ki hoku ongo nimá pea ʻalu hake ki Misuli, fakataha mo ha niʻihi tokosiʻi pē ke huhuʻi homau ngaahi tokouá. Naʻe pau ke mau fononga ʻi he tui. Naʻe ui au mo kolenga mai hoku ngaahi kaungāʻapí ke ʻoua te u ʻalu; ne nau pehē mai—‘ʻOua naʻá ke ʻalu, he ʻo ka ke ka ʻalu ʻe mole ai hoʻo moʻuí.’ Ne u talaange kiate kinautolu—‘Kapau ne u ʻilo ʻoku totonu ke fanaʻi au ʻi heʻeku fuofua tūʻuta pē ki he Siteiti ʻo Mīsulí te u ʻalu.’ … Ko e ongo ia ne u maʻu ʻi he ngaahi ʻaho ko iá fekauʻaki mo e ngāue ʻa e ʻOtuá, pea ko e meʻa ia ʻoku ou ongoʻi he ʻaho ní. ʻOku ou tulifua ki he fakamoʻuí mo e moʻui taʻengatá, pea ʻoku ʻikai te u fie maʻu ha meʻa ke tuʻu ʻi hoku vahaʻá pea mo e meʻa ʻoku ou tulifua ki aí” (Wilford Woodruff, ʻi he Journal of Discourses, 17:246; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá).

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ko ʻeni ʻa Pelesiteni Utalafí? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni lahi, kau ai ʻeni: ʻE fie maʻu ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi fakaafe ʻa e ʻEikí ke tauhi kiate Iá, ke tau ngāue ʻi he tui kiate Ia pea ʻe tokoni ia ke tau fakalakalaka ki he moʻui taʻengatá. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fie maʻu ai ʻi he ngaahi fakaafe ke faifatongia ki he ʻEikí ke tau ngāue ʻi he tui kiate Iá?

  • Ko e hā ha ʻuhinga ʻe ʻaonga ai ke tau vakai ki he ngaahi fakaafe ʻa e ʻEikí ke faifatongia kiate Iá ko ha faingamālie kiate kitautolu ke tau fakalakalaka ki he fakamoʻuí pea mo e moʻui taʻengatá?

Ko e laka ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ki Mīsulí

Fakaʻaliʻali ʻa e mape ko ʻení, “Ko e Hala ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné, 1834,” ʻo e hala naʻe fononga ai e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí.

ʻĪmisi
Hala naʻe fononga ai e ʻApitanga ʻo Saioné

Fakamatalaʻi ange lolotonga hono tataki ʻe Siosefa Sāmita ha kulupu ʻo e kau tokoní mei Ketilani, ʻOhaiō, ki Mīsulí, naʻe tataki ʻe Hailame Sāmita mo Laimani Uaiti ha kulupu ʻe taha mei he Kauʻāfonua Misikení, ʻo kau fakataha mo e kulupu ʻa e Palōfitá ʻi he ʻaho 9 ʻo Sune, 1834. ʻI hono fakalukufuá, naʻe feʻunga e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí mo ha kakai tangata ne laka hake ʻi he toko 200 , fakataha mo ha kakai fefine nai ʻe toko 12  mo ha fānau ʻe toko 10 . (Vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 4: April 1834–September 1835, xx.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e ngaahi palakalafi ʻe fā ko ʻení:

Naʻe vēkeveke ha kau mēmipa tokolahi ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné ke nau kau ʻi he fonongá mo pehē ko ha ʻausia lelei ia. Ka neongo ia, naʻa nau fetaulaki foki mo ha ngaahi faingataʻa lahi. Naʻe fononga ʻa e kulupú ʻo laka hake ʻi he maile ʻe 900 ʻi ha feituʻu tokakovi. Ko honau tokolahi tahá ne nau fononga lalo pē. Ne nau faingataʻaʻia he vevelá, hahaú, ʻuhá, pelepelá, ngaahi meʻangāue maumaú, puké, langa mo fetotoʻi e vaʻé, pea mo e nounou fakameʻatokoní mo e vaí. Naʻe pehē ʻe hanau taha ko Nētane Polotiuini:

“ʻI heʻemau kolosi he ngaahi vaotā ʻakau ko ʻení, ne mau faʻa faingataʻia he fieinuá; ʻi he ʻikai ke mau anga ki ha faʻahinga fonua pehē, ne ʻikai ke mau mateuteu ki ai. Ne ʻi ai ha ngaahi taimi ne mau inu mei he hahau ne tānaki mei he musié ʻaki hono ohuʻi vave hake ʻaki ha peleti mei he musié, ʻa ia ne lahi ʻene hoko ko ha ngaahi foʻi vaí ʻo tō ki he peletí, pea hili hono siví, naʻe lelei ia ke fakaʻaongaʻi” (Nathan Bennett Baldwin, Account of Zion’s Camp, 1882, 11–12, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá mo e fakaʻilonga leá).

Naʻe pehē ʻe Siaosi A. Sāmita kimui ange, ʻa ia naʻe taʻu 16 ʻi he taimi naʻe laka ai mo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí:

ʻĪmisi
Siaosi ʻA. Sāmita

“Ne mau fuʻu faingataʻaʻia lahi ʻaupito he fieinuá pea naʻe pau ai ke mau inu mei he ngaahi anovaí, ʻa ia ne fonu ʻi he ngaahi meʻa moʻuí—ne u ako heni ke sivi ʻaki hoku nifó ʻa e kelemutú [naʻe lava pē ke hoko ko e fua ʻo e namú]” (Memoirs of George A. Smith, circa 1860–1882, 19–20, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá).

  • Naʻá ke mei tali fēfē nai e ngaahi tūkunga ko ʻení kapau naʻá ke kau he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Siaosi A. Sāmitá. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he tali ʻa ha niʻihi ʻo e kau mēmipa he ʻapitangá ki he ngaahi tūkunga ʻo e laká.

ʻĪmisi
Siaosi ʻA. Sāmita

“Naʻe aʻusia kakato ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻa e ongosia ʻi hono kotoa ʻo e fonongá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene tokangaʻi mo toe puleʻi ʻa e ʻApitangá, ka naʻá ne lue lalo ʻi he taimi lahi ʻo ne aʻusia ai ʻa e fā, toto, pea mo e mamahi ʻo e vaʻé, pea ko e ola fakanatula pē ia ʻo e lue lalo ʻi ha maile ʻe 25 ki he 40 ʻi he ʻahó, ʻi he faʻahitaʻu vela ʻo e taʻú. Ka ʻi he lolotonga e fonongá kotoa, naʻe ʻikai te ne puʻaki ha foʻi lea hanu pe lāunga, ka ko hono tokolahi taha ʻo e kau tangata ʻi he ʻApitangá ne nau lāunga kiate ia ʻi he mamahi mo e fā honau vaʻé, lōloa ʻo e fonongá, siʻisiʻi e meʻakaí, kovi ʻa e maá, kovi ʻa e mā koané, ʻi he kovi ʻa e patá, namu faikehe ʻa e honé, manua ʻa e pēkaní mo e sīsí, mo e hā fua. Naʻa mo hono kālouʻi kinautolu ʻe ha kulī, he ʻikai ke nau taʻe lāunga ai kia Siosefa. Kapau naʻe fie maʻu ke nau kiʻi mālōlō mo ha vai inu naʻe ʻikai lelei, naʻe mei tupu ai ha angatuʻu ia. Ka ko e ʻApitanga kimautolu ʻo Saioné, pea ko hamau tokolahi naʻe ʻikai toe lotu, taʻe fakakaukau, taʻe tokanga, talangataʻa, fakavalevale, mo anga fakatēvolo, ka naʻe ʻikai ke mau teitei fakatokangaʻi ia ʻe kimautolu. Naʻe pau ke kātekina kimautolu ʻe Siosefa mo akoʻi kimautolu hangē ha fānaú. Neongo ia, naʻe ʻi ai ha tokolahi ʻi he ʻapitangá naʻe ʻikai ke nau teitei lāunga ka ne nau mateuteu maʻu pē mo loto fiefia ke fai ʻa e meʻa ne loto ki ai homau takí” (Siaosi A. Sāmita, ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 331–32).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe kehekehe ai e tali ʻa e kau mēmipa ʻi he ʻapitangá ki he ngaahi tūkunga tatau?

Fakamatalaʻi ange, ʻikai ngata ʻi heʻenau aʻusia e ngaahi faingataʻá ʻi heʻenau fonongá, naʻe tokolahi foki ha kau mēmipa ʻo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ne nau fakahaaʻi ʻoku feʻao e kau ʻāngelo ʻa e ʻEikí mo kinautolu pea ʻokú Ne nofoʻia honau lotolotongá, ʻo fakakakato ai ha talaʻofa naʻá Ne foaki ʻi he fakahā naʻe tupu mei ai ʻenau fonongá (vakai, TF 103:20; Ngaahi Akonakí: Siosefa Sāmita 332–33).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafí.

ʻĪmisi
Uilifooti Utalafi

“Neongo ʻa e hokohoko hono fakamanamanaʻi kimautolu ʻe homau ngaahi filí ka naʻe ʻikai ke mau ilifia, pe te mau momou ke fakahoko ʻemau fonongá, he naʻe ʻiate kimautolu ʻEne kau ʻāngeló, pea naʻe tuʻu taʻeueʻia e tui ʻa ʻemau kiʻi kulupú. ʻOku mau ʻilo ko homau kaungāfonongá ʻa e kau ʻāngeló, he naʻa mau mamata kiate kinautolu” (Uilifooti Utalafi, ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 332

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 18 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, ko e hā e ongoongo fakalotosiʻi naʻe ʻave ʻe Paʻale P. Pālati mo ʻOasoni Haiti ki he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí hili ʻena tūʻuta ki Mīsulí? (Ne na fakahā ki he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí he ʻikai tuʻutuʻuni ʻe Kōvana Taniela Tanikilini ia e kautaú ke tokoniʻi e Kāingalotú ʻi heʻenau foki ki honau ngaahi kelekelé.)

  • Ko e hā naʻe fili ʻe he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ke nau fai hili ʻenau fanongo ki he ongoongo ko ʻení? (Ne nau fili ke hoko atu ʻenau fonongá mo e ʻamanaki lelei ke tokoni ki he “Kāingalotu ne tuli fakamālohi ʻi he Vahefonua Keleí… ke fakahoko ha ngaahi alea felotoi mo e kakai ʻo e Vahefonua Siakisoní” [Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, 203].)

ʻĪmisi
Vaitafe Taumātaʻú, ʻi Mīsuli

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ko ha laʻitā ia ʻo e Vaitafe Taumātaʻu ʻi Mīsulí.

Kole ki he kau akó ke nau kumi e vahe 18 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he lau leʻolahi mei he peesi 203, ʻo kamata mei he palakalafi ʻoku pehē “Ne kolosi atu ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí …” pea fakaʻosi ʻaki e palakalafi ʻi he peesi 204 ʻoku kamata ʻaki ʻa e “Naʻe kei hake pē ʻa e vaitafé …” Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e fakamoʻoni naʻe feʻao ʻa e ʻOtuá mo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí.

Makehe mei he laukonga fekauʻaki mo e mana ʻi he Vaitafe Taumātaʻú mei he Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ʻe lava ke ke hulu e foʻi vitiō “Zion’s Camp” (18:43) mei he taimi 8:01 ki he 13:04. ʻOku maʻu ʻa e vitiō ko ʻení ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe maluʻi mo tāpuekina ai ʻe he ʻOtuá e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí?

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi aʻusia ʻa e kau mēmipa ʻo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni ʻe niʻihi, hangē ko ʻení: ʻI he taimi ʻoku tekaki ai ʻetau tuí ki he ʻOtuá, te Ne fakahaofi kitautolu mei he ngaahi tūkunga faingataʻa mo taʻepaú. Kapau ʻoku tau faivelenga, te tau lava ʻo mamata ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí lolotonga hotau ngaahi faingataʻá.)

Ko e movetevete e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí

Fakamatalaʻi ange hili ha ʻaho ʻe tolu mei he matangí, naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí ʻi he ʻaho 22 ʻo Sune 1834 kia Siosefa Sāmita ʻoku totonu ke “ke tatali ʻa ʻeku kaumātuʻá ʻo fuofuoloa siʻi ki hano huhuʻi ʻo Saione” (TF 105:9), ʻo fakahaaʻi ai ʻoku ʻikai totonu ke hoko atu e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí mo ʻenau taumuʻa ke tokoni ki he Kāingalotú ke toe fakafoki mai honau ngaahi kelekele ʻi he Vahefonua Siakisoní. Naʻe hoko e fakahā ko ʻení hili ia e fakafisi ʻa Kōvana Tanikilini ke tuku mai e kautaú ke nau tokoni ki he Kāingalotú, pea naʻe mahino ai ʻe hoko ha tau mo ha lilingi toto kapau ʻe feinga ʻe Kāingalotú ke nau hū ki he Vahefonua Siakisoní. Naʻe ʻikai fuoloa mei he fakahaá, kuo kamata ke movetevete e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105:9–13, 18–19 leʻo lahi. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e kau mēmipa faivelenga ʻo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí. Kole ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke lipooti e meʻa ne nau maʻú.

  • Ko e hā ha founga ʻe ala tokoni ai e veesi 19 ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí e taumuʻa ʻa e ʻEikí ki heʻenau fonongá?

Fakamatalaʻi ange hili ʻenau fanongo ki he fakahaá, naʻe tali ia ʻe ha niʻihi tokolahi ʻo e ʻapitangá ko e folofola ʻa e ʻEikí, ka naʻe ʻita ha faʻahinga he teʻeki ke nau maʻu ha faingamālie ke nau taú. Naʻe lekooti ʻe Hiipa C. Kimipolo (1801–68), ko ha mēmipa ʻo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí, ʻa ia naʻe ngāue kimui ange ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, kimuʻa pea hū e kau mēmipa ʻo e ʻapitangá ki Mīsulí, naʻe fakatokanga e Palōfita ko Siosefa Sāmitá kiate kinautolu “ʻe ʻi ai ha fakamamahi ʻe hoko ʻi he ʻapitangá ko ha nunuʻa ʻo e laumālie fakakikihi mo taʻe fakamaʻumaʻu naʻe hā meiate kinautolú, pea te nau mate ʻo hangē ko e fanga sipi taʻemaʻa; kae tatau ai pē, ʻo ka nau ka fakatomala mo fakavaivaiʻi kinautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻe toʻo atu ʻa e fakamamahi lahí” (ʻi he Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball [1888], 61–62).

Hili ha ʻaho ʻe ua mei hono maʻu ʻo e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105 naʻe kamata ke aʻusia ʻe he ʻapitangá ʻa e toʻumahaki kōlelá. Ko hono olá, naʻe fokoutua ʻi he mahakí ha kakai ʻe toko 68 , ʻo kau ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea pekia ha kau mēmipa ʻe toko 13  ʻo e ʻapitangá mo ha Kāingalotu ʻe toko 2 naʻá na nofo ʻi he Vahefonua Keleí (vakai, Whitney, Life of Heber C. Kimball, 76; The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 4: April 1834–September 1835, 72, note 334). Hili e sai ʻa e niʻihi ne moʻui he ʻapitangá, naʻe foki honau tokolahi tahá ki honau ngaahi ʻapí ʻi ʻAokosi ʻo e 1834.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻĪmisi
Tēvita A. Petinā

“Koeʻuhí ko e ʻikai lava ke toe fakafoki ʻa e Kāingalotú ki honau ngaahi kelekele ʻi he Vahefonua Siakisoní, naʻe lau ʻe he niʻihi naʻe ʻikai ke ola lelei pea ko ha feinga taʻeʻaonga e ʻApitanga ʻo Saioné. Naʻe fetaulaki ha tangata ʻi Ketilani—ko e tangata naʻe siʻi ʻene tuí ke fie kau ʻi he ʻapitangá—mo Pilikihami ʻIongi ʻi heʻene foki mei Mīsulí peá ne fehuʻi ange, ‘Ko e hā leva hoʻo meʻa naʻe maʻu ʻi he fononga taʻeʻaonga ko ʻeni ki Mīsuli mo Siosefa Sāmitá?’ Naʻe tuaiekemo hono tali ange ʻe Pilikihami ʻIongi, ‘Ko e meʻa kotoa pē naʻa mau ō aí.’ ‘He ʻikai te u fakafetongi e aʻusia naʻá ku maʻu ʻi he fononga ko iá ʻaki e koloa kotoa pē ʻo e Vahefonua Keaungá,’ ko e vahefonua naʻe tuʻu ai ʻa Ketilani ʻi he taimi ko iá [Brigham Young, in B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 1:370–71]” (Tēvita A. Petinā, “ʻI he Tafaʻaki ʻo e ʻEikí: Ngaahi Lēsoni mei he ʻApitanga ʻo Saioné,” Ensign, July 2017, 29).

  • Ko e hā nai e meʻa ne ʻuhinga ki ai ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi he taimi naʻá ne tali ai kuo maʻu ʻe he ʻapitangá “e meʻa kotoa pē naʻa mau ō aí”? (Kuo nau ikunaʻi ʻa e meʻa naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke nau ikunaʻí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafí. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki heʻene fakamatala fekauʻaki mo ʻene aʻusia ʻi he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí.

ʻĪmisi
Uilifooti Utalafi

“Naʻa mau maʻu ha taukei naʻe ʻikai ke mau mei malava ʻo maʻu ʻi ha toe faʻahinga founga kehe. Naʻa mau maʻu ʻa e faingamālie ke mātā e fofonga ʻo e Palōfitá, pea ne mau maʻu ʻa e faingamālie ke fononga ʻi ha maile ʻe lauiafe mo ia pea mamata ʻi he fengāueʻaki ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá mo iá, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi fakahā ʻa Sīsū Kalaisi kiate iá mo hono fakahoko ʻo e ngaahi fakahā ko ʻení.” (Uilifooti Utalafi ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 283. [2007], 327).

Fakamatalaʻi ange ʻi he ʻaho 14 ʻo Fēpueli, 1835, hili ia ha ngaahi māhina lahi mei he foki ʻa e kau mēmipa ʻo e ʻapitangá ki ʻOhaioó, naʻe fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Hili ha uike ʻe ua, naʻá ne fokotuʻu e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú. Te ke lava ʻo ʻeke ki he kau akó pe te nau lava ʻo fakamanatuʻi ʻa e ngaahi hingoa ʻo kinautolu ne ui ke nau ngāue ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (vakai, Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, 215–16).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e fatongia ‘o e laka ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí, ʻi he teuteu ko ia ʻa e kau taki na’e ui foʻou ʻo e Siasí ki honau ngaahi fatongiá.

ʻĪmisi
Tēvita A. Petinā

“Ko e mālié, ko e toko valu ʻo e kau taki ne ui ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1835, kae pehē ki he kotoa ʻo e Kau Fitungofulu naʻe ui ʻi he taimi tatau, naʻa nau hoko ko e kau sōtia mālōlō ʻo e ʻApitanga ʻo Saioné. ʻI ha fakataha naʻe fai hili hono ui ʻo e Kau Fitungofulú, naʻe fakahā ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē:

“ʻʻE kāinga, ʻoku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku mamahi kiate au, koeʻuhí naʻe ʻikai ke mou tau ʻi Mīsuli; kae tuku muʻa ke u tala atu, naʻe ʻikai finangalo ʻa e ʻOtuá ke mou tau. Naʻe ʻikai ke Ne lava ʻo fokotuʻu hono puleʻangá ʻaki ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua ke fakaava e matapā ʻo e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní, pea mo e kau tangata ʻe fitungofulu fakatatau mo ʻenau fakahinohinó ke muimui ʻi honau ʻaluʻangá, tuku kehe kapau naʻá ne fili kinautolu mei he kau tangata kuo nau foaki ʻa ʻenau moʻuí, pea fai ha feilaulau lahi ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻĒpalahamé’ [Joseph Smith, in Joseph Young Sr., History of the Organization of the Seventies (1878), 14; vakai foki, History of the Church, 2:182]. …

“Naʻe teuteuʻi foki ʻe he ngaahi aʻusia ne maʻu ʻe he kau ngāue tokoni ʻi he kautau ʻa e ʻEikí, ki ha kāingalotu tokolahi ange ʻo e Siasí ʻe hiki fonua mai ʻi he kahaʻú. Naʻe hoko ha toko 20 tupu ʻo kinautolu ne kau ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné ko ha kau kapiteni mo e kau lafitani ki ha hiki fononga tokolahi (exodus) ʻe ua—ko e ʻuluakí naʻe hoko ia ʻi ha taʻu ʻe fā mei ai ʻa ia ko e fehikitaki ʻa ha kakai ʻe toko 8,000 ki he 10,000 mei Mīsuli ki ʻIlinoisi; pea ko hono uá, ko ha taʻu ʻe 12 mei ai, ko e hiki fononga fakahihifo ʻa ha Kāingalotu ʻe toko 15,000 nai mei ʻIlinoisi ki Sōleiki mo e ngaahi teleʻa kehe ʻo e ʻOtu Moʻunga Maká. Naʻe mahuʻinga fau ʻa e ʻApitanga ʻo Saioné ki he Siasí ʻi heʻene hoko ko ha ako teuteuʻangá” (Tēvita A. Petinā, “ʻI he Tafaʻaki ʻo e ʻEikí: Ngaahi Lēsoni mei he ʻApitanga ʻo Saioné,” Ensign, July 2017, 30).

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he laka ʻa e ʻApitanga ʻo Saioné fekauʻaki mo e founga ʻoku teuteuʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau ikunaʻi ʻEne ngāué? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: Oku ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi aʻusia kiate kitautolu ʻoku tokoni ke teuteuʻi kitautolu ke tau ikunaʻi ʻEne ngāué.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu e tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

  • Ko e hā ha founga kuó ke vakai ai ki hono teuteuʻi koe pe ko ha tokotaha kehe ʻe he ʻEikí ke ikunaʻi ʻEne ngāué?

Toe vakaiʻi e ngaahi moʻoni kuo aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke nau tohi ʻi heʻenau tohinoa akó ha meʻa te nau tukupā ke fai koeʻuhí ko e meʻa kuo nau ako pe ongoʻi ʻi he kalasí. ʻE lava ke ke fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi talí mo e kalasí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hono hokó ʻaki hono lau e vahe 20–21 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1.