Seminare
Iunite 7: Aso 1, 2 Nifae 11–16


Iunite 7: Aso 1

2 Nifae 11–16

Folasaga

Sa ola le perofeta o Isaia i le tusa ma le 100 tausaga a o le’i oo i taimi o Nifae. (Sa amata ona vavalo Isaia i se taimi i luma atu o le 740 T.L.M. ma faaauau ai ona vavalo mo le silia i le 40 tausaga, seia oo i le 701 T.L.M.; tagai Bible Dictionary, “Isaiah.”) I le tele o auala, atonu na maua ai e Nifae ia lava lagona e tasi o le faamemelo ma le alofa ia Isaia e pei foi ona ia i tatou i aso nei mo le Perofeta o Iosefa Samita. Ua tatou iloa mai i tusitusiga a Nifae e faapea, sa “fiafia” i upu a Isaia (tagai 2 Nifae 11:2). E pei ona tusia i le 2 Nifae 12–16, sa sii mai e Nifae tusitusiga a Isaia, lea sa maua i papatusi apamemea. O nei tusitusiga na faamatalaina ai le faamaualuluga ma le amioleaga o Isaraelu anamua, ma faamasinoga na faatalitalia i latou. Sa faapea foi ona toe ta’ua e Isaia lana faaaliga o le Alii, lea sa ia faamamaina ai ana agasala.

2 Nifae 11:1–8

E fiafia Nifae i le molimau a Isaia ia Iesu Keriso

Mafaufau i se taimi na faagaeetia ai oe i le molimau a se tasi e uiga i le Faaola. Faitau le 2 Nifae 11:2–3, ma faailoa po o a aafiaga na i ai a Nifae, Iakopo, ma Isaia ia Iesu Keriso.

E valaau e le Alii ia perofeta e molimau atu ia te Ia. O le suesueina o molimau a molimau a Iesu Keriso, e mafai ona faamalosia ai o tatou faatuatua ia Iesu Keriso ma olioli ia te Ia.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ou manatu e uiga i le mafuaaga e te manatu ai e taua ona i ai se molimau ia Iesu Keriso mai perofeta e toatele.

Sue taimi e fa na fai mai ai Nifae “e fiafia lo’u agaga” i le 2 Nifae 11:4–6. Atonu e te manao e faailoga ia mea i au tusitusiga paia.

O le ia “fiafia” i se mea e ta’u mai ai e faamemelo tele se tagata i ai ma o lena mea e aumai ai le olioli tele.

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga ni faamatalaga se tolu pe sili atu “e fiafia lo’u agaga” e faailoa ai elemene o le talalelei e te fiafia i ai. Faamatala pe aisea e aumai ai e nei mea taitasi le olioli ia te oe.

Faitau le 2 Nifae 11:8, ma tusi le mea sa faamoemoe Nifae o le maua mai i lana suesuega o tusitusiga a Isaia.

2 Nifae 12:1–5

Ua valoia e Isaia o le a faatuina se malumalu i aso e gata ai

Vaaifaalemafaufau i se mauga tele. E mafai ona e mafaufau i soo se faatusatusaga e mafai ona maua mai i le va o se mauga ma se malumalu?

Faitau le 2 Nifae 12:2–3, 5, ma vaai mo le mea na folafola mai e le Atua e faatu i aso e gata ai. O le faaupuga “mauga o le fale o le Alii” o lona uiga o se malumalu o le Alii. E tusa ai ma nei fuaiupu, o a ni faamanuiaga o le a oo mai mai le maota o le Alii i aso e gata ai?

Ata
Tumutumu o le Malumalu o Sate Leki

Atonu e te manao e tusi i au tusitusiga paia se mea faapenei: Ua faatuina e le Atua ia malumalu e aoao ai i tatou i Ona ala ma ia fesoasoani tatou te savavali ai i Ona ala (tagai 2 Nifae 12:3).

  1. Tali fesili nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E faapefea ona fesoasoani malumalu ia i tatou e savavali i ala o le Alii?

    2. E mafai faapefea ona e saunia oe lava e ulu atu i le malumalu?

2 Nifae 12–15

O le lesona lenei o le a le tuuina atu ai ni fesoasoaniga auiliili e malamalama ai 2 Nifae 12–15. Ae peitai, a o e faitau ma mafaufau loloto i nei mataupu i lou faitauga patino o le Tusi a Mamona, vaai mo taunuuga o le faamaualuga ma le agasala. O le a fesoasoani foi le faamatalaga, po o le faamalamalamaga lenei i a te oe i lau faitauga:

2 Nifae 12:6–18. Ia faapitoa ona matau ia ta’uga uma o le ifo i tupua, faapea foi ma upu ma faatusa e faaalia ai le faamaualuga—mo se faataitaiga, mitamita, faasausili, faamaualuga, faafefeteina, ma le maualuga. O lenei mea o le a fesoasoani e te malamalama ai i le pogai ua faatalitali ai faamasinoga ogaoga i nei tagata.

2 Nifae 12:9–11. O le “tagata lautele” (fuaiupu 9) e faatatau i le tagata masani po o le tagata taatele. O le “tagata lautele” ma le “tagata maualuga,” afai e faamaualuluga, o le a faamaualaloina i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso (tagai fuaiupu 11).

2 Nifae 12:12–13. “O le aso o le Alii” o se fasifuaitau e faatatau i se taimi o le faamasinoga. O le Afio Mai Faalua o Keriso o le a avea o se “aso o le Alii” lea o le a faaumatia ai e amioleaga.

2 Nifae 13–14. O loo i le 2 Nifae 13 le faaauauga o le talanoaga a Isaia o le mea o le a tupu pe afai e tumau pea Isaraelu i lo latou amioleaga. Sa ta’u e Isaia ia tamaitai Isaraelu o “afafine o Siona” (fuaiupu 16), e tau mai ai o i latou o fanau o le feagaiga. Sa faatusa e Isaia i latou i se tamaitai faamaualuga o lē ua fetuuina e le Alii, ma o ana mea feilafi ma isi teuga faaletino e aveesea (tagai 2 Nifae 13:16–26). E ese mai la, o le 2 Nifae 14 o loo aofia ai le faamatalaga a Isaia o le mea o le a tupu pe afai e faamaualalo e afafine o Siona i latou lava, salamo, ma liliu atu i le Alii. Afai e mafai ona e faaaoga se lomiga a le AAG o le Tusi Paia, faaaoga vaefaamatalaga mo le Isaia 3 e fesoasoani e te malamalama ai i le 2 Nifae 13:16–26.

Ata
Isaia

2 Nifae 15:8–22. O le upu oi talofa e faatatau i se tulaga o le faanoanoa loloto. E faaono ona faaaoga e Isaia i nei fuaiupu a o ia faailoaina agasala a Isaraelu. Sa iloa e Isaia afai e le salamo Isaraelu, o taunuuga o o latou agasala o le a aumai ai le faanoanoa loloto—ae maise lava i le taimi o le faamasinoga. Ana faapea la o Isaia o se perofeta i le lalolagi i aso nei, mata na te maua ia lava ituaiga o agasala sa ia vaaia i Isaraelu?

  1. Faitau le 2 Nifae 15:20. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia nisi o auala lea e ta’u ai e tagata i aso nei ia mea lelei o mea leaga, po o mea leaga o mea lelei.

2 Nifae 16:1–8

Ua valaauina Isaia e avea o se perofeta

O tusitusiga a Isaia e tamaoaiga i le faafaatusa. O faatusa o se tasi lea o auala e aoao ai e le Alii i tatou e uiga i mataupu o le talalelei. E pei ona tusia i le 2 Nifae 16, sa faamatalaina e Isaia ona aafiaga o le vaaia o le Alii. A o e faitau i le 2 Nifae 16, ia manatua ia faatusa nei ma o latou uiga e ono i ai:

Serafi: O agelu e nonofo i le afioaga o le Atua. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea “o se agelu a le Atua e le taitai lava i ai ni apaau” (History of the Church, 3:392). O apaau o agelu e faatusa i lo latou mana e feoai ma galulue ai.

Asu: E ono faailoa ai le afioaga o le Alii (tagai Faaaliga 15:8).

Laugutu le mama: Le agavaa.

Malala ola (afi): Auala e faamama ai, e pei o le mana faamama o le Agaga Paia.

Fatafaitaulaga: O le mea moni, o se fatafaitaulaga sa o le nofoaga na osi ai taulaga. E ono faatatau lenei mea i le tausaga na faia e Iesu Keriso e fai ma o tatou sui—o le Togiola.

  1. Faitau le 2 Nifae 16:1–7, ma tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia au tali i fesili nei:

    1. O le a le tala a le tasi o serafi e uiga i Au a le Alii?

    2. O le a lou manatu i le uiga o le tala a Isaia ina ua ia fai mai, “Oi talofa ia te a’u! ona ua faaumatia a’u; ona o a’u o se tagata laugutu le mama”? Aisea na faafuasei ai ona ia manatu faapea? (3 Nifae 27:19 e ono tuuina mai ai se fautuaga.)

    3. O le a le mea na tupu na sui ai lagona le agavaa o Isaia?

    4. E faapefea ona saunia e lenei aafiaga ia Isaia e alu atu i tagata ma aoao atu le salamo?

O se tasi o upumoni maoae na aoaoina i le valaauga o Isaia o le e mafai ona faamamaina i tatou i lo tatou le agavaa e ala i le Togiola a Iesu Keriso. Mafaufau loloto e uiga i se taimi na e lagona ai le mana faamama o le Togiola i lou olaga.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 2 Nifae 11 16 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: