Seminare
Iunite 2: Aso 3, 1 Nifae 3–4


Iunite 2: Aso 3

1 Nifae 3–4

Folasaga

Na poloaiina e le Alii Liae ia toe auina atu ona atalii i Ierusalema ina ia aumaia papatusi apamemea mai ia Lapana. Ao le mafai e Lamana ma Lemuelu ona vaai pe faapefea ona faataunuu lenei poloaiga, na i ai le faatuatua o Nifae o le a saunia e le Alii le ala e faataunuuina ai le mea ua Ia finagalo ai. E ui lava i faigata faifai pea, na finau pea Nifae ma le faatuatua e fai le mea ua finagalo ai le Alii. O le taunuuga, na taitaia o ia e le Agaga Paia ma faamanuiaina i le mauaina o papatusi. O le aafiaga o Nifae e faaalia ai o le usitai le maluelue e agavaa ai i tatou mo le fesoasoani a le Alii i taimi faigata.

1 Nifae 3:1–9, 19–20

Ua toe foi atu atalii o Liae i Ierusalema

Pe na e feagai ea ma se tulaga faigata ma mafaufau pe o le a faapefea ona foia? O le a fesoasoani le lesona nei e faamalosia lou faatuatua ma le naunau ia usitai ao e feagai ma tulaga faigata. Amata ona faitau le 1 Nifae 3:1–6, ma vali i au tusitusiga paia le poloaiga na tuuina atu e le Alii ia Liae mo ona atalii e faataunuuina. Ma matau le eseesega o le ala na tali atu ai Lamana ma Lemuelu i le poloaiga a le Alii e faafeagai ma le tali a Nifae.

Ina ia malamalama i le faigata o le poloaiga a le Alii, e fesoasoani le iloa o le mamao mai Ierusalema i le Sami Ulaula (le Fagaloa o Aqaba) e tusa ma le 180 maila i le toafa vevela, valevalenoa ma osofaia e le tele o tagata gaoi. Na malaga Liae ma lona aiga mo aso e tolu i talaatu o le mamao lea (tagai 1 Nifae 2:5–6), a o lenei ua fetalai mai le Alii e toe foi ona atalii i Ierusalema. Faitau le 1 Nifae 3:7–8, ma faailoa le mafuaaga na tuuina mai ai e Nifae lona naunau e usitaia le poloaiga a le Alii.

Na molimau mai Nifae i le mataupu faavae faapea afai tatou te faia le mea ua poloaiina ai e le Alii, ona Ia saunia lea o le ala mo i tatou e faataunuu ai. Ao faaauau ona e suesue i le 1 Nifae 3, mafaufau pe faapefea e le faataitaiga a Nifae o le lototoa ma le tuuto ona musuia oe ia sili atu lou usiusitai ma faaalia se faatuatua sili atu i le Alii. Ia faapitoa lou mataituina o le ala na tali atu ai Nifae i faigata. E ui lava o le a feagai Nifae ma faigata ao taumafai o ia ma ona uso ia maua mai papatusi apamemea, na ia filifili e aua le muimui (tagai 1 Nifae 3:6).

Na i ai i papatusi apamemea “talafaamaumau o tagata Iutaia” (1 Nifae 3:3), o a latou tusitusiga paia na. Na i ai ni tusitusiga ma faamatalaga o loo maua nei i le Feagaiga Tuai ma isi foi tusitusiga faaperofeta. Faitau 1 Nifae 3:19–20, ma vase lalo o mea na i ai i papatusi apamemea na matua taua tele ai i le aiga o Liae ma ona tupuaga.

Ata
scripture mastery icon
Mau Tauloto—1 Nifae 3:7

Faitau le 1 Nifae 3:7 faatolu (atonu e te manao e fesuiai auala e te faitauina ai: leotele po o le le leoa). Tapuni au tusitusiga paia, ae taumafai e tusi tali i fesili nei e aunoa ma le vaai i le fuaiupu.

  • O ai na talanoa i ai Nifae?

  • O le a le mea na tautino atu Nifae e fai?

  • O le a le mea na iloa e Nifae o le a faia e le Alii?

Tatala au tusitusiga paia, ma toe iloilo le 1 Nifae 3:7 ma au tali.

Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita: “Na ou faia lenei mea ma a’u tulafono: Pe a poloai mai le Alii, fai loa” (in History of the Church, 2:170). Mafaufau e tusi lenei fuaitau i au tusitusiga paia i autafa o le 1 Nifae 3:7.

1 Nifae 3:10–31

Ua gaoi e Lapana meatotino a Liae ma taumafai e fasioti Nifae ma ona uso

E faamanuia i tatou e le Atua i auala eseese ao tatou tausia Ana poloaiga. O le aafiaga o Nifae i le aumaia o papatusi apamemea e lagolagoina ai lana molimau e saunia e le Atua se ala mo Lana fanau e faataunuu ai Ana poloaiga (tagai 1 Nifae 3:7). Faaaoga le kata lenei e suesue ai taumafaiga e lua muamua a atalii o Liae ia maua mai papatusi apamemea. Tusi le tali i le fesili i le koluma mo taumafaiga taitasi, po o lou faamaeaina o lenei galuega atofaina i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Manatua:I aso o Nifae, o le faia o le vili (tagai 1 Nifae 3:11) o se tu masani lea i le faia o filifiliga. E ala i le faia o le vili, na sailia ai e Nifae ma ona uso le taitaiga a le Alii i le faataunuuina o le poloaiga ia aumai papatusi apamemea (tagai Faataoto 16:33; Taiala mo Tusitusiga Paia, “Vili”

Fesili

Taumafaiga Muamua
(1 Nifae 3:10–18)

Taumafaiga Lona Lua
(1 Nifae 3:21–31)

  1. O ai na o?

  1. O le a le mea na latou faia?

  1. O a uiga faaalia o uso ina ua le manuia le taumafaiga?

  1. Ina ua le manuia le latou taumafaiga muamua ia maua mai papatusi apamemea, na “faanoanoa tele” Nifae ma ona uso (1 Nifae 3:14). Iloilo 1 Nifae 3:15–16, ma faamatala i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia le eseesega o le tali a Nifae ma ona uso i le le faamanuiaina muamua.

  2. I le maea ai o le mafaufau loloto i le taumafaiga lona lua (tagai 1 Nifae 3:21–31), tali le fesili lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: O a auala e taofia ai i tatou e le ita, muimui, ma le le talitonu mai le faalogo i le Atua?

1 Nifae 4:1–26

Ua maua e Nifae papatusi apamemea

Faailoa mai fesili na fai e Lamana ma Lemuelu i le 1 Nifae 3:31. Ana faapea o oe o Nifae, o le a sau tali ia la fesili? Faitau le 1 Nifae 4:1–3, ma vaavaai mo tali a Nifae i fesili a ona uso. Aisea e te manatu ai na filifili e Nifae le faataitaiga a Mose ma le Sami Ulaula e tali ai a la fesili? Tusi se fuaitau mai le tali a Nifae i ona uso e te manatu e faagaeetia:

Na feagai foi Mose ma se galuega e foliga le magafatia ina ua tauina atu ia te ia e aumai le fanauga a Isaraelu mai Aikupito. E ui lava i taumafaiga faifai pea, na le mafai ona ia faatauanauina Farao e tuu mai Isaraelu. Ae ui i lea, na finau pea Mose e fai le mea na poloaiina o ia e le Alii e fai, ma na saunia e le Alii le ala mo ia e faasaoloto ai Isaraelu.

Ata
O Le Sopoiaina o le Sami Ulaula

Na faaaoga e Nifae le faataitaiga a Mose i lona tulaga patino ma na ia mautinoa o le a saunia foi e le Atua se ala mo ia e maua ai lava papatusi apamemea. Ao e suesueina le tala o totoe, vaavaai mo taunuuga o le tumau o Nifae ma le tuuto e usitai e ui lava i mala tomua.

Pe na e manao ea e fai se mea pe na uunaia e fai se mea ae e te lei iloaina pe aisea, o afea, ma pe faapefea? Na matauina e Peresitene Harold B.Lee e masani i nei tulaga ona tatou “mananao e vaai i le taunuuga mai le amataga” ae tatou te lei mulimuli i le faatonuga a le Alii, ma na ia ofoina mai le fautuaga lenei: “E tatau ona e aoao e savali i le tausiusiuga o le malamalama, ona laa teisi atu ai lea i le pogisa; ona oo mai lea o le malamalama ma faaalia le ala i ou luma” (siina i le Boyd K. Packer, “The Edge of the Light,” BYU Today, Mar. 1991, 23).

Faitau le 1 Nifae 4:4–7, ma faailoa le ala na laa ai Nifae ma le faatuatua i le pogisa (e le iloa).

O le a le mea e taua ai le fuaitau “E ui i lea sa ou alu atu ” (1 Nifae 4:7)?

  1. Faamatala i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, se tulaga na ono fesiligia ai se alii po o se tamaitai talavou e fai se mea pe na taitaiina e le Agaga Paia e fai se mea ae lei iloa muamua le taunuuga e oo i ai. Atonu e i ai se taimi sa e alu atu ai ma le faatuatua e aunoa ma le iloaina muamua pe faapefea po o afea e fesoasoani mai ai le Atua.Afai o lea, tusi le aafiaga i lau api talaaga. Atonu e te manao e faasoa atu i le vasega.

Faatoa aoaoina e Nifae pe aisea, o anafea, ma e faapefea ona fesoasoani mai le Alii ia te ia e faataunuu le poloaiga ia aumai papatusi ina ua uma ona ia faatagaina le Agaga Paia e taitaia o ia ma ina ua uma ona ia filifili e alu atu i le faatuatua. Faitau 1 Nifae 4:8–26, ma vaai pe na faapefea ona fesoasoani le Alii ia te ia e maua papatusi.

  1. Lisi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, mafuaaga na tuuina atu e le Agaga ia Nifae mo le fasiotia o Lapana (tagai 1 Nifae 4:8–13).

  2. Tali le fesili lenei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: O a mea ua e aoaoina mai taumafaiga mulimuli a Nifae ia maua papatusi apamemea e mafai ona fesoasoani ia te oe i luitau lua te feagai pe o le a oulua feagai i lou olaga?

Pe afai lua te feagai ma ni taimi i lou lava olaga o le le iloaina pe faapefea, pe aisea, ma po o afea, manatua le mataupu faavae ua faaalia mai i le aafiaga a Nifae: Pe afai tatou te faaaoga le faatuatua i le Atua ma saili e fai Lona finagalo, e tusa lava pe tatou te le vaaia le taunuuga, o le a Ia taitaia i tatou e ala i le uunaiga a le Agaga Paia.

Ata
Nifae ma Lapana

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

O Le Poloaiga e Fasioti Lapana

Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita o le Alii e faia le tulaga faatonuina o le sao ma le sese: “Na fetalai mai le Atua, ‘Aua e te fasioti tagata’ [Esoto 20:13]; i le tasi taimi na Ia fetalai mai ‘Ia e matua faaumatia i latou’ [Teuteronome 20:17]. O le mataupu lenei o loo taitaia ai le malo o le lagi—e ala i faaaliga e tusa ai ma le tulaga ua i ai le fanau a le malo. Po o le a lava le mea ua finagalo le Atua e sa’o, e tusa lava po o le a, e ui tatou te le iloa le mafuaaga seia umi lava se taimi talu ona mavae. Afai tatou te saili muamua le malo o le Atua, o mea lelei uma o le a faaopoopo mai” (in History of the Church, 5:135).

E ono fesoasoani tatou te malamalama ai pe aisea na finagalo ai le Alii e fasiotia Lapana e Nifae pe afai tatou te mafaufau i le mea lenei: Na tuu atu e le Alii ia Lapana e le itiiti ifo i le lua avanoa e tuuina mai ma le loto malie papatusi apamemea, ae o Lapana “sa le fia faalogo i poloaiga a le Alii” (1 Nifae 4:11). O Lapana o se tagata pepelo ma le gaoi, ma na saili e fasioti Lamana ma fasioti uma atalii o Liae, i lalo o le tulafono a Mose, e faasalaina i le oti (tagai Esoto 21:14). Na silafia e le Alii e taua mo Liae ma e tupuga mai ia te ia ona maua le talafaamaumau faaleagaga, e tusa lava pe “fano le tagata e toatasi” (1 Nifae 4:13)

O papatusi apamemea e le gata na faamanuiaina ai tagata ma atunuu i le Tusi a Mamona ae na faasaoina foi ma saunia aoaoga a perofeta anamua mo tatou aso ina ua toe tusia nisi o tusitusiga i papatusi auro lea na faaliliuina mai ai le Tusi a Mamona (e pei o upusii mai ia Isaia ma le faataoto a Senosa). E ala mai i le Tusi a Mamona, o na aoaoga mai papatusi apamemea ua faamanuiaina ai ma o loo faaauau ona faamanuiaina olaga o le miliona o tagata ma atunuu o le lalolagi. Mulimuli lava, o nei mea uma na le mautinoa ina ua tu Nifae i luga ae o Lapana ma mulimuli i le siufofoga o le Agaga.

Na fautuaina mai e Peresitene Ezra Taft Benson ni “suega pupuu se tolu” e fesoasoani ia i tatou e aloese mai ai i le faaseseina i taimi faigata:

“1. O le a se tala mai i tusitusiga faavae e uiga i ai?‘O le tulafono ma le molimau: afai latou te le tautala e tusa ma ia upu, ua leai lava se malamalama ia te i latou,’ o le saunoaga lea a Isaia.( Isa.8:20.) …

“E tatau ona tatou suesue ma le filiga i tusitusiga paia. E faapitoa lava le taua ia i tatou o le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga. …

“ 2. O le taiala lona lua o le: o le a se tala a Peresitene o le Ekalesia i aso e gata ai e uiga i lea mataupu—aemaise lava le Peresitene o loo soifua [mai nei]? …

“E na o le tasi lava le tagata i le lalolagi i aso nei e tautala mo le Ekalesia. (Tagai MF&F 132:7; 21:4.) O lena tagata o [le] Peresitene [o le Ekalesia]. Aua na te tuuina mai le afioga a le Alii mo i tatou i aso nei, o ana upu e i ai se taua sili atu le tuusao nai lo upu a perofeta ua maliliu. Pe afai e saunoa i lalo o le uunaiga a le Agaga Paia o ana upu o tusitusiga paia. (Tagai MF&F 68:4.) …

“E mafai e le Peresitene ona saunoa i soo se mataupu na te lagona e manaomia mo le Au Paia. …

“3. O le suega lona tolu ma le mulimuli, o le Agaga Paia—o le suega o le Agaga. E ala mai lena Agaga tatou te ‘… iloa ai le moni o mea uma lava.’Moronae 10:5.O lenei suega e mafai ona aoga atoatoa pe afai o lana ala o fesootaiga ma le Atua o loo mama ma amiomama ma e le o pona i le agasala” (in Conference Report, Oct. 1963, 16–17).

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 1 Nifae 3–4 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: