Seminare
Helamana


Folasaga i le Helamana

Aisea e Suesue ai Lenei Tusi?

I lau suesuega o le tusi a Helamana, o le a e aoao mai i faataitaiga ma aoaoga o alii maoae e pei o Helamana, Nifae, Liae, ma Samuelu le sa Lamana o le na usitai ma le lototoa i le Alii ma molimau ia Iesu Keriso. O galuega a nei tagata ua faaalia ai le auina mai e le Atua o le mana e fesoasoani ai i Ana auauna e faataunuu Lona finagalo ma o taumafaiga a tagata amiotonu e mafai ona aumaia ai faamanuiaga i le faitau afe [o tagata]. O le a e aoao foi e uiga i taunuuga e mulimuli mai i le faamaualuga, amioleaga, ma faiga faalilolilo.

O Ai na Tusia Lenei Tusi?

O Mamona sa tuufaatasia ma otootoina ia faamaumauga mai papatusi lapopoa a Nifae e fatu ai le tusi a Helamana. Ua faaigoa le tusi ia Helamana, le atalii o Helamana ma le atalii o le atalii a Alema le Itiiti. Na maua e Helamana faamaumauga mai i le uso o lona tamā o Sepulona, ma sa auauna atu o se faamasino sili amiotonu i sa Nifae. Sa ia aoao ana atalii o Nifae ma Liae ia manatua lo laua Togiola, o Iesu Keriso (tagai Helamana 5:9–14). O nei aoaoga na mulimuli ane musuia ai Nifae e faamavae mai lona tofiga o se faamasino sili ina ia talai atu le salamo i sa Nifae ma sa Lamana i le maea ai o le liliu mai o le faitau afe o sa Lamana, sa musuia se perofeta sa Lamana e igoa ia Samuelu e talai atu le salamo ma vavalo atu i sa Nifae i le taimi lava e tasi e pei o Nifae. O le tusi a Helamana na aumaia mai faamaumauga na tausia i le aluga o le puleaga ma le galuega a Helamana (Helamana 1–3) ma Nifae (Helamana 4–16). O faamaumauga a Nifae na aofia ai valoaga ma aoaoga a Samuelu le sa Lamana.

O Anafea ma o Fea na Tusia ai?

O uluai faamaumauga sa faaaogaina o ni punaoa mo le tusi a Helamana atonu sa tusia i le va o le 52 T.L.M. ma le 1 T.L.M. Sa otootoina e Mamona na faamaumaga i se vaitaimi o le va o le T.A. 345 ma le T.A. 385. Sa le’i tusia e Mamona le mea sa i ai o ia i le taimi sa ia tuufaatasia ai lenei tusi.