Seminare
Iunite 8: Aso 1, 2 Nifae 26–27


Iunite 8: Aso 1

2 Nifae 26–27

Folasaga

Na muai vaai Nifae i le asiasi atu o Iesu Keriso i Amerika ma le faatafunaga o le a oo mulimuli ane ai i luga o lona nuu. Na muai vaaia foi e Nifae i latou e ola i aso e gata ai ma lapataia i latou e uiga i le faamaualuga, faiga faalilolilo, ma faafaitaulaga pepelo. Ina ia faaalia le ala o le a saunia ai e le Alii se ala mo i tatou e faatoilalo ai aafiaga o le amioleaga ma le liliuese, sa faaaofia ai e Nifae valoaga a Isaia e uiga i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso i aso e gata ai.

2 Nifae 26

Ua vavalo Nifae e faatatau i aso e gata ai ma valaaulia tagata uma ia o mai ia Keriso

Pe na e aafia i se mafuie, emo malosi o uila, po o isi faatamaiga ogaoga pe vaaia ni ata po o vitio o ia mea? Sa vaaia e Nifae o aso e gata ai o tagata e nofoia le lalolagi “o le a asiasia i latou i faititili ma uila, ma mafuie, ma ituaiga uma o faafanoga eseese” (2 Nifae 26:6). O le a se mea e oo atu i lou mafaufau pe a e faitau e uiga “i le toasa o le Alii” (2 Nifae 26:6) pe “o faamasinoga a le Atua” (2 Nifae 25:3)? O faamasinoga a le Atua sa fuafuaina e faamanuia ai Ana fanau—e aumai ai e amioleaga i le salamo ma puipui ai e amiotonu. I le 2 Nifae 26:1–11, na valoia ai e Nifae le faatafunaga o le a muamua mai i le asiasiga a Iesu Keriso i Amerika ma e uiga i le faatamaiga o le a iu ina i ai i ona tagata ona o lo latou amioleaga. Faitau le 2 Nifae 26:8–9, ma vaai mo faamanuiaga na fai mai Nifae o le a oo mai i ona suli amiotonu. Ona faitau lea o le 2 Nifae 26:12–13, ma vaai mo le mea ua folafola mai ia i tatou a o faaalia lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso.

  1. E faaali mai e Iesu Keriso o Ia lava ia i latou o e faaali le faatuatua ia te Ia ma tumau i le amiotonu. Tusi au tali i fesili nei, i lau api o talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E faapefea ona faaali mai e Iesu Keriso o Ia lava ia i lato o e faaali le faatuatua ia te Ia? (Tagai i le 2 Nifae 26:13.)

    2. Na faapefea ona e molimauina pe maua nisi o nei faaaliga a Iesu Keriso?

I le 2 Nifae 26:14–19, na valoia ai e Nifae e faapea o aso e gata ai, a mavae ona faavaivaia lona nuu ma fanau a ona uso ona o le le talitonu, o le a faapea ona oo mai le Tusi a Mamona. I le 2 Nifae 26:20–22, sa ia faamatalaina ai o le toatele o tagata i aso e gata ai o le a tumu i le faamaualuga, teena o vavega a le Atua, ma faalagolago i lo latou lava poto ma le atamai. O a ni auala ua e vaaia ai faataitaiga o le faataunuuga o le valoaga a Nifae?

Ua lapataia i tatou e Nifae e faapea, e faaaoga e le tiapolo le faamaualuga, manaotele, ma galuega faalilolilo e faaleaga pe faatamaia ai i tatou. I au tusitusiga paia i talane o le 2 Nifae 26:22, faailoa ai auala o loo taumafai ai Satani e faatauaso i tatou. O se maea vavae o se filo manifinifi e faigofie ona motu. Ae peitai, a milo faatasi ni filo se tele e avea ai o se maea malosi. Faitau le 2 Nifae 26:32, ma matau faataitaiga o “galuega o le pouliuli” ua poloai mai le Alii ia tatou aloese ai. Mafaufau loloto pe faapefea ona avea se pito filo se tasi ona avea ma ni “maea malolosi” i le 2 Nifae 26:32.

  1. Vaaifaalemafaufau e faapea o loo e aoaoina se uo i auala e aloese ai mai mailei a le tiapolo (Satani). I le faaaogaina o le 2 Nifae 26:20–22, 32, tusi se parakalafa i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia e faamatala ai le faagasologa lea e taumafai ai le tiapolo e faatauaso i tatou. Ia matau faapitoa i le 2 Nifae 26:22 le auala e faaaoga ai e le fili ia maea vavae seia oo ina saisaitia lana tagata ua afaina i maea malolosi, ma ta’u mai se faataitaiga.

Sa vaaia e Nifae le faatafunaga na mafua mai ona o le fili ma lapatai mai e uiga i mailei ma faatosinaga a Satani i aso e gata ai. E ese mai i galuega o le pouliuli a Satani, na aoao mai e Nifae o le alofa o le Atua e faasafua atu i tagata uma ma o Lana faamoemoega o le laveai lea o le toatele o tagata e mafai ona o mai ia te Ia. Faitau le 2 Nifae 26:23–24, ma faailoga upu ma fasifuaitau o loo faamatala ai le auala e galue ai le Atua i Ana fanau. E tusa ai ma le 2 Nifae 26:24, o le a le faamoemoega a le Atua i mea uma na te faia? Atonu e te manao e faailoga le fasifuaitau o loo aoao mai ai lenei aoaoga faavae: O mea uma e fai e le Alii e mo le manuia o le lalolagi.

  1. Tali ia fesili nei i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: E mafai faapefea e le malamalmaa o mea uma e fai e le Alii e mo le manuia o le lalolagi, ona fesoasoani e faateleina ai lou faatuatua i lou Tama Faalelagi ma tuu atu ia te oe le filemu ma le faamautinoga i lenei olaga?

Ia tagai faavave i le 2 Nifae 26:25–28, 33, ma faailoga taimi taitasi e vaaia ai upu uma, se tasi, ma le leai se tasi. Ona toe foi lea e toe faitau nei fuaiupu, ma ia taulai faapitoa atu i nei upu ma le auala na aoao mai ai Nifae e alofa le Alii i tagata uma ma valaaulia tagata uma ia o mai ia te Ia ma tofo i Lona faaolataga. Mafaufau loloto pe o le a le aafiaga o lenei mataupu faavae i le ala e te manatu ai i poloaiga, tulaga faatonuina, ma isi tagata.

  1. Faitau le 2 Nifae 26:29–31. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, lisi ni uiga se lua pe tolu o faafaitaulaga pepelo o loo lisiina i le fuaiupu e 29, ona tali lea o fesili nei:

    1. Aisea e te manatu ai ua faaleagaina ai e faafaitaulaga pepelo le Ekalesia?

    2. E tusa ai ma le 2 Nifae 26:30, e faapefea ona taofia faiga faafaitaulaga pepeleo?

2 Nifae 27:1–23

Ua valoia e Nifae le oo mai o le Tusi a Mamona

Ata
Tusi Paia i ni gagana se tele
  1. Tali le fesili lenei i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: E faapefea ona e iloa (pe aisea e te talitonu ai) o le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua?

Sa faaali e le Alii i le perofeta o Isaia ia faamatalaga e uiga i le oo mai o le Tusi a Mamona, lea na tusia e Nifae i le 2 Nifae 27. Ina ua mavae ona valoia e Isaia e faapea o aso e gata ai e toatele tagata o le a tumu i le agasala ma teena perofeta, sa ia aoao mai o le a faaali mai e le Atua se tusi o tusitusiga anamua (tagai 2 Nifae 27:1–7). Faitau le 2 Nifae 27:12–14, ma vaavaai mo le mea ua aoao mai o le a faia e le Alii e faavae ai le moni o le tusi o le a oo mai i aso e gata ai.

O le tasi auala na faia ai e le Alii le moni o le Tusi a Mamona o le faataga lea o isi tagata e avea ma molimau o papatusi auro. O Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi, sa filifilia e fai ma Molimau e Toatolu ma o loo faatatau i ai le 2 Nifae 27:12. (Tagai “O Le Mau a Molimau e Toatolu” i le pito i luma o le Tusi a Mamona.)

O le “toaitiiti” o loo ta’ua i le 2 Nifae 27:13 e aofia ai Molimau e Toavalu (tagai “O Le Mau a Molimau e Toavalu” i le pito i luma o le Tusi a Mamona). Fuafua e faailoga le fasifuaitau “o molimau e tusa le toatele ma lona lava finagalo” i le 2 Nifae 27:14. A o e maua ma faasoa atu lau molimau e uiga i le Tusi a Mamona, e avea ai foi oe ma se molimau i le moni o lenei tusi. Atonu e te manao e tusi lou igoa i talane o le 2 Nifae 27:14 o se tasi o nei molimau faaopoopo i le moni o le Tusi a Mamona.

Na saunoa mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i lana lava molimau maumaututu o le Tusi a Mamona:

“Ou te molimau atu e le mafai e se tasi ona faatuatua atoa i lenei galuega o aso e gata ai—ma maua le fuataga atoa o le filemu ma le mafanafana i o tatou taimi—sei iloga ua ia taliaina le paia o le Tusi a Mamona ma le Alii o Iesu Keriso lea o loo molimauina e lena tusi. …

“Ou te talosagaina ina ia faamaumauina e tagata i luga o le fogaeleele ma agelu i le lagi ia la’u molimau o le Tusi a Mamona ma mea uma e faatatau i ai, ua tuuina atu i le aso i lalo o la’u lava tautoga ma lo’u ofisa. … Ou te manao ia manino lelei pe a ou tulai i luma o le faamasinoga a le Atua ia ou tautio atu i le lalolagi, i le gagana e aupito sili ona tuusa’o e mafai ona ou valaau atu ai, e moni le Tusi a Mamona, ma na oo mai i le ala na fai mai Iosefa na oo mai ai ma tuuina mai ai e aumai ai le fiafia ma le faamoemoe i e faamaoni i taumafaiga faigata o aso e gata ai” (“Safety for the Soul,” Ensign, Nov. 2009, 89–90).

Manatunatu i se mea e mafai ona e faia e faamalosia ai lau tautinoga i le moni o le Tusi a Mamona.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai i lalo le mea o le a e faia i le tausaga lenei e faamalosia ai lau molimau o le moni o le Tusi a Mamona.

Ina ia faamaeaina le gaoioiga lenei, o le a e manaomia ona e tagai atu i le Iosefa Samita—Talafaasolopito, lea o loo i le Penina Tau Tele. Faitau le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:63–65, ma faailoa tagata o loo i le tala. Ona faitau lea o fasifaitau atofaina mai le 2 Nifae 27 i le siata o loo i lalo, ma faafetaui se igoa i seti taitasi o fuaiupu.

  1. Charles Anthon

  2. Iosefa Samita

  3. Matini Harisi

Ata
O le Tusi a Mamona ma tusitusiga anamua

O le upu togitogiga i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:63–65 e faatatau i togitogia faafouina faaAikupito na kopiina ma faaliliuina ai e Iosefa Samita mai papatusi auro lea na tuuina atu e Matini Harisi ia Polofesa Charles Anthon. O Charles Anthon sa avea ma se faiaoga i le Kolisi o Kolomupia ma o se tagata na lauiloa mo lona silafia o gagana anamua. Ina ua uma ona ia ta’uina mai ma faamaonia tusitusia e faapea o le faaliliuga a Iosefa Samita o togitogiga na sa’o, na toe sasae ai e Polofesa Anthon lana faamaoniga o le faaliliuga ina ua ta’u atu ia te ia e uiga i le auala faavavega na maua mai ai papatusi. Sa ia ofo mai na te faaliliuina ia faamaumauga. Ina ua faamatala atu e Matini Harisi o nisi o papatusi na faamaufaailogaina, na fai mai Polofesa Anthon e le mafai ona ia faitaua se tusi e faamaufaailogaina. E tusa ai ma le 2 Nifae 27:16, o le a se mea ua tatou iloa e uiga i le pogai na manao ai Charles Anthon e faaliliu ia papatusi?

Faitau le 2 Nifae 27:20–23, ma faailoga le fasifuaitau o loo toe ta’ua mai i fuaiupu e 20 ma le 21.

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia mea ua uma ona e suesueina i le 2 Nifae 27:1–23 e faamautu ai e mafai e le Atua ona fai Lana galuega. (Afai e te manaomia ni faamatalaga faaopoopo e uiga i le oo mai o le Tusi a Mamona, tagai MF&F 20:8–12.)

Atonu e te manao e tusi ia upumoni nei i au tusitusiga paia: O le oo mai o le Tusi a Mamona o se tasi lea o auala o le a ausia ai e le Atua ia Lana galuega i aso e gata ai.

  1. Tali i le fesili lenei i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: E mafai faapefea e le faataunuuga o le valoaga anamua e uiga i le Tusi a Mamona ona faamalosia lau molimau o le tusi ma lona matafaioi i le Toefuataiga o le Ekalesia a le Alii?

2 Nifae 27:24–35

Ua valoia e Nifae aafiaga lelei o le talalelei toefuataiga a Iesu Keriso

Ata
Iosefa Samita i le Togavao Paia

Na filifili e le Atua se alii talavou e igoa ia Iosefa Samita e avea ma perofeta o le Toefuataiga ma aumai Lana galuega ofoofogia i aso e gata ai. O le “galuega ofoofogia” o loo faatatau i ai tusitusiga paia o le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso, lea e aofia ai le oo mai o le Tusi a Mamona. Faitau le 2 Nifae 27:25–26, faailoga le fasifuaitau “galuega ofoofoiga ma le mea e ofo ai,” ma faailoa nisi o tulaga o le a i ai pe a amata e le Alii lenei galuega ofoofogia. Mafaufau loloto pe o a ni auala ua fesoasoani ai le Tusi a Mamona ma le Toefuataiga ia te oe e aloese mai na tulaga.

Faitau le 2 Nifae 27:29–30, 34–35, ma faailoga faamanuiaga e oo mai ona o le oo mai o le Tusi a Mamona ma le Toefuataiga o le talalelei. O le Tusi a Mamona ma le talalelei toefuataiga o le a aumaia le olioli ma le malamalama ia i latou o e suesue i ai ma taliaina.

  1. Tusi lau tali i le fesili lenei i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: O faapefea ona avea le Toefuataiga o le talalelei, lea e aofia ai le oo mai o le Tusi a Mamona, ma se “galuega ofoofogia” i lou olaga?

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 2 Nifae 26 27 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: