Seminare
Iunite 1: Aso1, Suesueina o Tusitusiga Paia


Iunite 1: Aso 1

O Le Suesueina o Tusitusiga Paia

Folasaga

O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea ia te oe e aoao pe faapefea ona suesue tusitusiga paia ma valaaulia le Agaga Paia e musuia ma aoaoina oe ao e faia. O le a aoaoina foi oe e lenei lesona i tomai o le a fesoasoani ia oe ia sili atu lou malamalama i tusitusiga paia ma faaaoga na aoaoga i lou olaga. Ao e suesueina lenei lesona, saili mo auala e mafai ona e valaaulia ai le Agaga Paia i au suesuega faaletalalelei

Aoao i le Suesue ma le Faatuatua

Mafaufau e te manao e faaleleia lou lava malosi faaletino, ona e fesili lea i sau uo e e fai e ia ni faamalositino mo oe. O le a se aoga o le faamalositino a lau uo i lou malosi faaletino? Faatatau lenei faataitaiga i lou tuputupu ae faaleagaga, e pei lava ona le mafai ona faamalositino le tasi mo le isi, e le mafai foi e se tagata ona aoao le talalelei mo le isi. O le tiutetauave o i tatou taitoatasi lo tatou lava aoaoina o le talalelei ma le tuputupu ae faaleagaga.

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118, ua tuuina mai e le Alii le ala e aoao ai le talalelei. Ao e faitauina, faailoa mai le mea e ao ona e fai e aoao ai le talalelei ma faauma lenei fuaitau: “Saili i le aoaoina, e ala lava lea i le ma le .”

O le saili i le aoaoina ma le faatuatua e manaomia ai le taumafaiga a le tagata lava ia. O au taumafaiga e suesue le talalelei ma le agaga tatalo o le a valaaulia ai le Agaga Paia i le faagasologa o le aoaoga. O nisi o auala e galue malosi ai i lau suesuega o le talalelei i lenei tausaga o le tatalo mo le malamalama, fai au galuega faatonuina i le seminare, faasoa atu i isi lau molimau ma ou aafiaga i le ola ai i le talalelei, ma faaaoga mea ua e aoaoina i lou olaga.

O le tasi mea taua e mafai ona e faia e valaaulia ai le Agaga Paia e avea o se vaega o lau aoaoga faaleagaga o le suesue lea o tusitusiga paia i aso taitasi. O le suesueina o le talalelei i aso taitasi e fesoasoani ia te oe e lagona ai le leo o le Alii o fetalai atu ia te oe (tagai i le MF&F 18:34–36). Na folafola mai e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “A tatou mananao ia te Ia e talanoa mai ia i tatou, tatou te suesue i tusitusiga paia; aua o Ana afioga e fetalaia mai e ala i Ana perofeta. Ma o le a Ia aoaoina i tatou a o tatou faalogologo atu i musumusuga a le Agaga Paia.” (Tusitusiga Paia: O Le Mana o le Atua i lo Tatou Faaolataga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 26–27).

Ao e faitauina tusitusiga paia ma valaaulia le Agaga Paia i au suesuega, o le a e mauaina faamanuiaga o le faatupulaia atili o le faaleagaga, se vavalalata ma le Atua, faaaliga e sili atu i lou olaga, faaopoopoina le malosi e tetee ai faaosoosoga, ma se molimau sili atu o le talalelei a Iesu Keriso.

Suesue i Tusitusiga Paia

Na faailoa mai e Peresitene Marion G.Romney o le Au Peresitene Sili se tasi o faamoemoega autu mo tusitusiga paia ina ua ia saunoa mai, “Na tusia tusitusiga paia ina ia faasaoina ai mataupu faavae mo lo tatou manuia” (“Records of Great Worth,” Ensign, Sept. 1980, 4). Tatou te aoaoina mataupu ma aoaoga faavae ao tatou suesueina tusitusiga paia. O nei mataupu ma aoaoga faavae o le a taitaia i tatou pe a tatou faaaogaina i o tatou olaga.

Ata
maa taua

O le mauaina o mataupu ma aoaoga faavae le mafaatauina i totonu o tusitusiga paia e manaomia ai le taumafaiga ma le faaaogaina. Na faatusatusa e Elder Richard G.Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le suesueina o tusitusiga paia i le galuega o le eliina o maa taua: “Saili taimane o le upumoni na e tatau i nisi taimi ona eliina ma le faaeteete mai itulau o [tusitusiga paia]” (“Four Fundamentals for Those Who Teach and Inspire Youth,” in Old Testament Symposium Speeches, 1987 [1988], 1). O le faagasologa o le suesueina, po o le eliina, o tusitusiga paia e i ai ni vaega taua se tolu: (1) e tatau ona tatou malamalama i le talaaga ma le tulaga o mau, (2) e tatau ona tatou iloaina mataupu ma aoaoga faavae o loo aoaoaina, ma le (3) e tatau ona faaaoga na upumoni i o tatou olaga.

  1. Tali le fesili lenei, i lau tusi o talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: O a ni mea e tutusa ai se eli maa taua o loo saili mo taimane ma se tagata o loo suesue i tusitusiga paia mo mataupu faavae o le talalelei ma faaaogaina i lona olaga?

Malamalama i le Siosiomaga ma le Faatulagaga o le Mau

O le malamalama i le siosiomaga ma le faatulagaga o le fuaitau o le mau e saunia ai oe e iloa savali o le talalelei o i ai. Na fautua mai Peresitene Thomas S.Monson: “Ia faamasani i lesona e aoao mai i tusitusiga paia. Aoao ia iloa le siosiomaga ma le faatulagaga. … Suesue i ai e faapei o latou saunoa mai ia te oe, aua o upumoni na” (“Ia Avea ma Tagata Sili e Mafai ona Avea Ai Oe,” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 68).

Pe a faitauina mau, e aoga le fai o fesili faapea: “O ai na tusia nei fuaiupu?” “O ai na tusi agai i ai?” “O le a le mea o loo tupu i lea tala?”ma “Aisea na tusia ai e le tusitala nei fuaiupu?” Ulutala o mataupu (o otootoga faatusilima i le amataga o mataupu taitasi) ua tuuina mai se vaaiga lautele i mea taua o loo tutupu i le mataupu ma e masani ona taliina nei fesili.

E fesoasoani foi pe a sailia upu faigata ma upu fou i se tusi lomifefiloi. Pe afai ua le manino se fuaiupu po o se fuaitau, o le vaai i vaefaamatalaga o loo maua e mafai ona fesoasoani ia te oe e malamalama atili ai.

Ina ia faataitaia le faaaogaina o nei auala, faitau le 3 Nifae 17:1–10, ma saili mo tali i fesili nei: O ai na saunoa? O ai o loo ia saunoa i ai? O le a le mea na tupu? Manatua e vaai i le ulutala o le mataupu mo se vaaiga vave i mea o loo tutupu.

  1. Tali le fesili lenei, i lau api 3 Nifae17:1, talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: O le a le uiga o le fetalaiga a Iesu na Ia fetalai ai, “Ua oo mai lou taimi”?

  2. Tusi i au lava upu i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia le mea na tupu ina ua sauni le Faaola e tuua le motu o tagata. Aisea na nofo ai o Ia? O le a le mea na Ia faia mo tagata?

Faailoa mai Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

O aoaoga faavae ma mataupu faavae o upumoni faavavau, ma le le masuia e tuuina mai le taitaiga mo o tatou olaga. Ua aoaoina i tatou e perofeta anamua i nei upumoni e ala mai i mea na tutupu, tala, po o lauga na latou faamaumauina i tusitusiga paia.

E te malamalama loa i le siosiomaga ma le faatulagaga o se fuaitau o le mau, ua saunia oe e iloa aoaoga faavae ma mataupu faavae ua aoaoina mai. Na faamatalaina e Elder Richard G. Scott se auala aoga e malamalama ai i mataupu faavae: “O mataupu faavae o ni upumoni ia ua filifilia, mo le faaaogaina i tulaga eseese. O se mataupu faavae moni, e faamanino ai faaiuga ua faia, e tusa lava pe o a tulaga e sili atu ona le mautonu ua faigata ona faafitia.E matua taua lava ni taumafaiga maoae e faia, i le faatulagaina o upumoni ua tatou maua i ni faamatalaga faigofie o se mataupu (“Ausia o le Malamalama Faaleagaga,” Liahona, Nov. 1993, 101).

O nisi mataupu faavae ua faamaninoina i le faaaogaina o fuaiupu e pei o le “ua faapea ona tatou vaai” po o le “ae ui i lea.” O le tele lava o mataupu faavae, e ui i lea, e le o tuuina sao mai. Nai lo o lena, ua faaalia mai i olaga o tagata i mau. O nei aoaoga faavae ma mataupu faavae e mafai ona maua i le fesili ia te oe lava ia o fesili e pei o: “O le a le savali faaleagaga o lenei tala?” “Aisea na faaaofia ai e le tusitala lenei faamatalaga po o le mea na tupu?” O le a se mea na faamoemoe le tusitala ina ia tatou aoaoina?ma “O a upumoni ua aoaoina i lenei fuaitau o le mau?”

  1. Ina ia faataitaia le faailoaina o nisi o mataupu ma aoaoga faavae o loo aoaoina i le 3 Nifae 17:1–10, tusi se tali mo gaoioiga uma a po o le e i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Manatua e faitau le ulutala mo se vaaiga vave i le mataupu.

    1. O ai o loo tautala i nei fuaiupu?O ai o loo Ia talanoa i ai? O le a le savali faaleagaga o le 3 Nifae 17:1–10?

    2. O a nisi o mea ua faamoemoe le tusitala o fuaiupu 1, 5–6, ma le 9–10 ia tatou aoao mai lenei tala? O a nisi o upumoni taua na e aoao mai nei fuaiupu?

O se tasi o upumoni o le talalelei atonu na e iloaina mai nei fuaiupu o le: E tali mai le Alii i o tatou manaoga moni e faalatalata atili atu ia te Ia.

Faaaoga ia Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

Afai loa ua e iloaina aoaoga faavae ma mataupu faavae o le talalelei, ua e saunia e galue ma faia se mea e uiga i na mea. Ao e galue i le mea ua e aoaoina, o le a e lagonaina le Agaga Paia ua molimau i le moni o le mataupu faavae (tagai i le Moronae 10:4–5). O lesona uma e aoaoina i le aiga, i le seminare ma le lotu, ma i gaoioiga taitasi o le Tiute i le Atua ma aafiaga i le Alualu i Luma o le Tagata Lava Ia e faamoemoe e fesoasoani ia i tatou e fai le mea ua aoaoina ai i tatou.

Na fautua mai Peresitene Thomas S. Monson: “O le faamoemoega o aoaoga o le talalelei … e le o le ‘sasaaina atu o faamatalaga’ i mafaufau o e [aoao]. … O le faamoemoega o le uunaia o tagata taitasi e mafaufau, lagona, ma faia se mea e uiga i le ola ai i mataupu faavae o le talalelei” (in Conference Report, Oct. 1970, 107).

Ina ia fesoasoani ia te oe e faaaoga mataupu faavae ua e aoaoina, fai fesili faapenei: “O le a le mea e finagalo le Alii ia ou faia i lenei poto?” “O a ni uunaiga faaleagaga na ou maua e fesoasoani e faalelei atili ai au?” “O le a le eseesega e mafai e lenei mataupu faavae ona faia i lou olaga?” “O le a se mea e mafai ona ou amataina pe taofia nei ina ia ola e tusa ai ma lenei upumoni?” “E faapefea ona sili atu lou olaga pe a ou faia e pei ona aoao mai lenei mau?”

  1. Tusi se parakalafa puupuu i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, e faamatala ai pe faapefea ona e faaaoga se mataupu po o se aoaoga faavae na e aoaoina mai le 3 Nifae 17:1–10.

Metotia ma Tomai e Suesue ai Tusitusiga Paia

O le a fesoasoani nei metotia ma tomai e suesue ai tusitusiga paia e te malamalama ai i le talaaga o le mau ma iloa ma faaaoga ai aoaoga faavae ma mataupu faavae o loo aoaoina mai ai. O nei tomai o le a taua pea i lenei tusi. Faitau tomai taitasi, ma filifili se tasi pe lua e te lagona e te manaomia ona faaaoga soo i au suesuega patino o tusitusiga paia.

Mafuaaga ma le Aoga. Vaai mo fesootaiga o afai-ona ma le aua-o le mea lea. Faataitaiga: 2 Nifae 13:16–26; Alema 34:33.

Mau-Fesootai. Tuufaavaega, faafesootai, pe tuufaatasi ia mau e faamanino ai le uiga ma tatala ai le malamalama. Mo se faataitaiga, faatusatusa le Mosaea 11:2–6, 14 ma le Teuteronome 17:14–20. E mafai foi ona e faaaogaina vaefaamatalaga e sue ai mau fesootai. Faataitaiga: 3 Nifae 12:28–29, vaefaamatalaga 29a, mau fesootai Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:23.

Fuafua le Faatulagaga. Faamatala le o ai, o le a, o anafea, ma le o fea o tala o tusitusiga paia. Faataitaiga: Alema 31:1, 6–11; 32:1–6 o loo tuuina mai ai le faatulagaga mo le Alema 32:21–43.

Upu Autu. O upu ma fuaitau e pei o le “ae ui i lea” po o le “ua faapea ona tatou vaai” o ni valaaulia e taofi ma vaai mo faamalamalamaga o mea faatoa uma ona tusia. Faataitaiga: Alema 30:60; Helamana 6:35–36; 3 Nifae 18:30–32.

Makaina o Mau. Faailoga, lio, pe vase upu ma fuaitau taua i au tusitusiga paia na e tuuina mai se uiga taua i le fuaiupu. Tusi foi mafaufauga pupuu, lagona, vaaiga, po o mataupu faavae taua i le autafa. O le a fesoasoani lenei mea e te manatua ai pe aisea na taua ai le mau ia te oe.

Fesuia’iga o Igoa. Tuu i ai lou igoa mo lena [igoa] o loo i le mau. Faataitaiga: Tuu lou igoa i le igoa o Nifae i le 1 Nifae 3:7.

Mafaufau loloto. O le mafaufau loloto o lona uiga o le manatunatu loloto e uiga i se mea. O le mafaufau loloto e aofia ai le fai o fesili ma sue po o le a le mea ua e iloa ma ua e aoaoina. O le mafaufau loloto e masani ona taunuu i le iloaina o le ala e faaaoga ai se mataupu faavae i lou olaga.

Upu E Tau Soo. O upu ma fuaitau e tau soo e ono taua mo le tagata faitau e tagai lelei i ai. O ni faailo ia i le mea na lagona e le tusitala e taua. Faataitaiga: O le upu leaga matautia i le 2 Nifae 9:10, 19, 26–27, 39, 46–47; le upu manatua i le Helamana 5:6–14.

Mau Faatusatusa. O nisi taimi, e tuu faatasi e perofeta tala o tagata, manatu, po o mea eseese e tutupu i tusitusiga paia. O le eseesega i le va o le lua e faigofie ai ona iloa ma malamalama i mataupu faavae taua o loo aoaoina. Vaai mo eseesega i fuaiupu, poloka o mau, po o mataupu taitasi. Faataitaiga: 2 Nifae 2:27; Alema 47–48.

Lisi o Mau. O le sailiga o lisi i mau e mafai ona fesoasoani e te malamalama atili ai i le mea o loo aoao mai e le Alii ma Ana perofeta. A e mauaina lisi, atonu e te manao e faanumera elemene taitasi. Faataitaiga: O le lisi o amioga leaga i Sa Nifae o loo maua i le Helamana 4:11–13.

Faatusa o Mau. O upu faapei o le pei, a o, po o le faatusaina i le e fesoasoani e iloa ai faatusa. Taumafai e filifili po o le a le uiga o le faatusa. Faaaoga vaefaamatalaga, Taiala i Tusitusiga Paia, ma le Topical Guide e fesoasoani e sue le uiga o le faatusa. Faataitaiga: Faatusatusa le Iakopo 5:3, 75–77 i le Iakopo 6:1–7.

Vaai Faalemafaufau.Vaai faalemafaufau i le mea o loo tupu ao e faitau. Fai fesili e uiga i le mea o loo tupu, ma mafaufau o loo e i ai iina. Faataitaiga: Taumafai e vaai faalemafaufau i le mea o loo tupu i le Enosa 1:1–8.

Uiga o Upu. E masani ona faaaoga e mau upu e fou ia i tatou. Pe a e tau i se upu fou, faaaoga le Taiala i Tusitusiga Paia, vaefaamatalaga, po o se lomifefiloi masani e sue ai lona uiga.

  1. Filifili ma faaaoga se tasi o metotia mai le vaega “Metotia ma Tomai e Suesue ai Tusitusiga Paia.” Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, pe na faapefea ona fesoasoani lena metotia ia te oe i lau suesuega patino o tusitusiga paia.

  2. Tusi le fuaitau lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesue i le lesona o le “Suesue i Tusitusiga Paia” ma faamaeaina i le (aso).

    Fesili, manatu, ma vaaiga faaopoopo, ou te fia faasoa ma lou faiaoga: