Seminare
Iunite 24: Aso 1, 3 Nifae 1


Iunite 24: Aso 1

3 Nifae 1

Folasaga

A o le’i tuua le laueleele, na tuufaasolo atu e le perofeta o Nifae (le atalii o Helamana) ia faamaumauga i lona atalii matua, o Nifae. Na taupule e le au le talitonu le fasiotiga o tagata faamaoni pe afai e le taunuu valoaga e faatatau i le soifua mai o Iesu Keriso i le aso na tuupoina. A o augani atu Nifae i le Atua e fai ma sui o e na talitonu, na oo mai le siufofoga o le Alii ia te ia ma folafola mai o le a auina mai le faailoga o Lona soifua mai i lena lava po. I le faataunuuina o le valoaga a Samuelu le sa Lamana, ina ua goto le la sa leai se pogisa ma sa faaali mai se fetu fou. E ui lava i taumafaiga faifai pea a Satani e faaumatia le faatuatua o tagata, “sa talitonu le vaega toatele o tagata, ma sa faaliliuina i latou i le Alii” (3 Nifae 1:22).

3 Nifae 1:1–26

O valoaga e faatatau i le soifua mai o Iesu Keriso ua faataunuuina, ma e toatele sa Nifaē ua faaliliuina.

Ata
O Taeao Ou Te Alu Atu ai i le Lalolagi

Mafaufau e uiga i nisi o tagata i tusitusiga paia po o i talafaasolopito o le Ekalesia o e ua ositaulagaina o latou ola mo le talalelei a Iesu Keriso. Aisea e te manatu ai na o latou naunau e faia lena ositaulaga?

E pei ona faamaumauina i le 3 Nifae 1, na filifili se vaega o sa Nifae faatuatua pe o le a latou naunau e tuu atu o latou ola ia tumau moni ai i o latou talitonuga. Ua amataina le mataupu i le faamalamalama mai e faapea, na tuuina atu e Nifae faamaumauga paia i lona atalii, o lē na igoa foi ia Nifae, ona ia tuua ai lea o le laueleele (tagai 3 Nifae 1:1–3). Ona faamatala mai ai lea i le suega o le faatuatua lea na oo i ai le toatele o sa Nifae.

Faitau le 3 Nifae 1:4–9, ma vaavaai mo tulaga luitauina na feagai ma sa Nifae faamaoni. E faapeī ou lagona pe ana o oe o Nifae ma ua oo mai le taimi o le a faaumatia ai e ua talitonu? Mafaufau loloto mo se taimi i le mafuaaga e ono tauivi ai nisi o tagata ina ia tumau faamaoni i lenei tulaga.

Faitau le 3 Nifae 1:10–12, ma vaavaai mo le mea na faia e Nifae i lenei taimi matautia. Faitau le tali a le Alii ia Nifae i le 3 Nifae 1:13–14. Atonu e te manao e faailoga le faamatalaga i le 3 Nifae 1:13 ua taua ai lenei mataupu faavae: O le a faataunuu e le Alii upu uma ua Ia tuuina atu e fofogaina e Ana perofeta.

  1. Taumafai e vaai faalemafaufau pe mata na faapeī ia Nifae ina ua faatoa uma ona tuuina mai le faailoga o le soifua mai o le Faaola. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia pe o le a sou manatu i sau tali atu pe ana e i ai i lena taimi. Mata o le a sou manatu i ou lagona pe ana o oe o Nifae ma ua faatoa faaali mai le faailoga?

Faitau le 3 Nifae 1:4, 14–15, 19–21, ma vaavaai mo fasifuaitau faaopoopo e faamamafa ai le tutusa o le faataunuuina e le Alii o upu a Ana perofeta. Atonu e te manao e faailoga nei fasifuaiau i lau tusitusiga paia. A o e faitau le 3 Nifae 1:14, atonu e fesoasoani le malamalama o le Tagata o loo faatinoina ni tiute se lua ma sa fetalai mai ua faatumuina ni avanoa e lua ma sa fetalai mai mai i tulaga uma e lua: le avea ai ma Ieova (o le Tama e ala i le faatautoga paia o le pule) ma i le avea ai ma Iesu Keriso, le Alo o le Atua o le a vave ona i ai i la le tino.

Ina ia iloa auala na faataunuu ai valoaga o le soifua mai o le Faaola, tusi le valoaga na tuuina mai e Samuelu le sa Lamana i le koluma agavale o le siata lenei. Ona tusi lea o le fuaiupu mai le 3 Nifae 1 ma se faamatalaga puupuu o lona faataunuuga i le koluma taumatau.

Valoaga a Samuelu le sa Lamana

Faataunuuga

Valoaga 1 (Helamana 14:3–4):

3 Nifae 1:

Valoaga 2 (Helamana 14:5):

3 Nifae 1:

Valoaga 3 (Helamana 14:6):

3 Nifae 1:

Valoaga 4 (Helamana 14:7):

3 Nifae 1:

A o e faitau i le 3 Nifae 1:16–18, matau le ala na tali atu ai le au amioleaga ina ua tutupu faailoga. Atonu e te manao e faailoga nisi o o latou tali. U tatou aoao i le 3 Nifae 1:18 e faapea o nisi o tagata “sa amata ona latou matatau ona o lo latou amioletonu ma lo latou le talitonu.” Mafaufau loloto i le fesili lenei: E faapefea ona tau atu le agasala ma le le talitonu i le matau?

Faitau le 3 Nifae 1:22–23, ma vaavaai mo mea na taumafai le tiapolo e fai i le maea ai ona tuuina mai faailoga o le soifua mai o le Alii. Faauma le faamatalaga lenei ia faailoa ai le mataupu faavae e te maua i le fuaiupu 22: Pe a tatou feagai ma pepelo a Satani, e mafai ona tatou filifili e .

Na tuuina mai e Epikopo Richard C. Edgley, o lē na auauna atu i le Au Epikopo Pulefaamalumalu, se fautuaga e faatatau i le auala e mafai ona tatou tali atu ai i le taimi e tofotofoina ai o tatou lava faatuatua. Faailoga soo sana upu po o fasifuaitau e uunaia ai oe e filifili e talitonu e tusa lava po o a masalosaloga e ono faaosooso ai oe e Satani:

“Ona o feteenaiga ma luitau o loo tatou feagai i le lalolagi i aso nei, ou te fia fautuaina atu ai se filifiliga se tasi—o se filifiliga o le filemu ma le puipuiga ma o se filifiliga e talafeagai mo tagata uma. O lena filifiliga o le faatuatua. Ia silafia o le faatuatua e le o se meaalofa e maua fua e tuuina mai e aunoa ma se mafaufau i ai, manao i ai, po o se taumafaiga. … Ua fetalai le Faaola, ‘Ia outou o mai ia te au’ (Mataio 11:28) ma ‘Tu’itu’i atu ona [toina] ai lea ia te outou’ (Mataio 7:7). O veape galue nei—o mai, tu’itu’i. O ni filifiliga. O lea la ou te faapea atu ai, filifili le faatuatua. Filifili le faatuatua i lo le masalosalo, filifili le faatuatua i lo le fefe, filifili le faatuatua i lo le lē mailoa ma le lē vaaia, ma filifili le faatuatua i lo le lē mautonu. …

“… Pe a feteenai manatu, mafuaaga, po o le atamai faaletagata ma aoaoga ma mataupu faavae paia, pe osofaia foi e savali feteenai ou talitonuga … filifili ia aua nei lafoina i fafo e le lē talitonu le fatu [o le faatuatua] mai lou loto. Manatua, tatou te le maua se molimau seia uma le tofotofoina o lo tatou faatuatua (tagai i le Eteru 12:6)” (“Faatuatua—o le Filifiliga e A Oe Lea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 31, 32–33).

  1. O a pepelo ma taufaasese o loo faalauiloa atu i le asō e le tiapolo e taumafai e faamaaa ai loto o tagata e faasaga i le upumoni? Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia mea e mafai ona e faia e faatumau ai lou faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana talalelei toefuataiina e tusa lava pe o taumafai le tiapolo ia e masalosalo i lou faatuatua.

Faitau le 3 Nifae 1:24–25, ma faailoa mai se luitau faaopoopo o feagai ma nisi o tagata talitonu. Mafaufau loloto i mea e mafai ona aoaoina mai i tali a nei tagata ina ua latou iloa na sese i latou.

3 Nifae 1:27–30

O tagata sa Nifaē faatuiese ma nisi o talavou sa Lamanā ua aufaatasi ma le aufaomea a Katianetona

I ni nai tausaga talu ona mavae le tuuina mai o faailoga o le soifua mai o Iesu Keriso, sa amata ona i ai se aafiaga o tagata sa Nifae faatuiese i le gafatia o tagata faatuatua e tutu mausali ai i le talalelei. E mafai faapefea ona e tu mausali i le talalelei, e ui lava i le lotolotoi o osofaiga e faasaga i le Ekalesia i o tatou aso? Faitau le 3 Nifae 1:27–30, ma vaavaai pe na faia e “tupulaga fai ae” a sa Lamana se aafiaga lelei pe le lelei i le faatuatua o isi.

Matau e toatele le autalavou a sa Lamana “sa latou fai mo i latou lava” (3 Nifae 1:29) ma liliu ese mai le talalelei. O Sister Kathleen H. Hughes, o lē na auauna atu i le au peresitene aoao o le Aualofa, na fautuaina mai se faauigaga o le fasifuaitau “sa latou fai mo i latou lava”: “O le uiga ia te a’u o [lenei mea] ua latou vaai muamua ia i latou lava ma faamalie i tuinanau sa lapataia ai i latou e perofeta e aloese mai ai. Sa latou tosina atu i faaosoosoga ma faatosinaga a Satani” (“Tuputupu Ae i le Alii,” Liahona, Fep. 2010, 18).

Atonu e te manao e tusi le mataupu faavae nei i lau tusitusiga paia i autafa o le 3 Nifae 1:29–30 po o i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: Afai tatou te gauai atu i faaosoosoga, o la tatou faataitaiga e mafai ona i ai se aafiaga le lelei i le faatuatua ma le amiotonu o isi.

  1. Ina ia fesoasoani ia e malamalama pe faapefea ona faatatau lenei mataupu faavae ia te oe, tali fesili nei i lau api o talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O anafea na e molimauina ai se faataitaiga o le mataupu faavae o loo i luga? E mafai faapefea ona e tumau i le faatuatua e tusa lava pe filifili i latou o siomia oe ia le [faatuatua]?

    2. E ui ina taua le iloa o a tatou faataitaiga e mafai ona i ai se aafiaga le lelei i luga o isi, e taua foi ona manatua o a tatou faataitaiga e mafai ona fesoasoani e faamalosia ai se isi tagata. O anafea na e vaaia ai le “tupulaga fai ae,” po o le autalavou a le Ekalesia i le aso, o i ai se aafiaga lelei i luga o le faatuatua o isi?

  2. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, fai se lisi o nisi o auala e mafai ona e faia ai se aafiaga lelei i luga o le faatuatua o tagata i lou lava aiga, lau uarota po o le paranesi, po o lau tupulaga. Filifili ni manatu se lua mai i lau lisi, ma auiliili le tusiina o mea o le a e faia e ausia ai lenei mea.

  3. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 3 Nifae 1 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: