Seminare
Iunite 8: Aso 4, 2 Nifae 31


Iunite 8: Aso 4

2 Nifae 31

Folasaga

Na aoao mai e Nifae le mataupu faavae a Keriso: e ao ona faaali lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso, salamo i a tatou agasala, ia papatisoina, maua le Agaga Paia, ma tumau seia oo i le iuga. Na ia molimau mai foi a o tatou faaaogaina nei aoaoga, o le a faamanuia i tatou e le Atua i le mafutaga a le Agaga Paia ma taitai atu i tatou i le ola e faavavau.

2 Nifae 31:1–21

Ua aoao mai Nifae i le auala e fai ai e le Faaola le faataitaiga atoatoa mo i tatou

Ata
O Ioane le Papatiso o loo Papatisoina Iesu

Sa alu Iesu ia Ioane le Papatiso ina ia papatisoina [o ia]. Talu ai e le’i faia e Iesu se agasala, o le a lou manatu aisea na papatisoina ai o Ia? Aisea na papatisoina ai oe? O le mafaufau loloto i nei fesili o le a fesoasoani e saunia ai mo le lesona lenei.

Faitau le 2 Nifae 31:2, 21, ma faailoa le fasifuaitau “mataupu faavae a Keriso.” Matau o le fuaiupu e 2, na fai mai ai Nifae, e “tatau ona [ia] tautala atu ai e uiga i le mataupu faavae a Keriso.” Ona oo lea i le fuaiupu e 21 fai mai o ia sa ua tautala e uiga “i le mataupu faavae a Keriso.” I le 2 Nifae 31:3–20 ua tatou aoao ai e uiga i na upumoni na ta’ua e Nifae “o le mataupu faavae a Keriso.” O upumoni e lua ua tatou iloa o le: Na faataunuu e Iesu Keriso meatonu uma e ala i le usitai i poloaiga uma a le Tama, ma le e ao ona tatou mulimuli i faataitaiga a Iesu Keriso o le usiusitai e ala i le papatisoina ma maua le Agaga Paia.

  1. Tusi ulutala nei i koluma tutusa i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: Mafuaaga Na Papatisoina ai Iesu ma le Mafuaaga e Papatisoina Ai i Tatou. Ona faitau lea o le 2 Nifae 31:4–12, ma lisi mea ua e aoaoina i lalo o na ulutala taitasi.

E tusa ai ma le 2 Nifae 31:11, o le a le mea e ao ona muamua i le papatisoga?

Ina ia fesoasoani e faamalamalama pe aisea e manaomia ona papatiso i le vai, faitau le faamatalaga lenei mai le Perofeta o Iosefa Samita: “O le papatisoga o se faailoga i le Atua, i agelu, ma i le lagi o le a tatou faia le finagalo o le Atua, ma e leai lava se isi ala e i lalo ifo o le lagi e ua faauuina e le Atua mo le tagata e o mai ai ia te Ia ina ia faasaoina, ma ulu atu ai i le malo o le Atua, vagana ai le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, ma papatisoina mo le faamagaloina o agasala, ma o soo se isi lava ala e le aoga lea; ona e maua lea o le folafolaga o le meaalofa o le Agaga Paia” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 91).

  1. Vaaifaalemafaufau e faapea ua fesili atu ia te oe se uo e le o se tagata o le Ekalesia pe aisea e taua tele ai le papatisoga. Tusi i lalo pe faapefea ona e tali atu i ai i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

  2. Tusi i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia pe o faapefea ona aafia ma faamanuiaina lou olaga i le mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso o le papatisoina.

E tele isi mea mo i tatou e fai pe a uma ona tatou papatiso. Faitau le 2 Nifae 31:13, ma faailoga fasifuaitau o loo faamatala ai uiga e tatau ona i ai i se tasi a o latou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola.

E tusa ai ma le 2 Nifae 31:13, a tatou faataunuuina la tatou feagaiga ma le faamoemoe atoa o le loto ae manatu tonu i ai, o le a le mea ua folafola mai e lo tatou Tama oi le Lagi mo i tatou? (Atonu e te manao e faailoga lenei vaega i au tusitusiga paia.) Faitau le fasifuaitau mulimuli i le 2 Nifae 31:17, ma faailoa pe aisea e tatau ai ona tatou maua le Agaga Paia. I le avanoa ua saunia, tusi ai se faamatalaga faaleaoaoga faavae po o se mataupu faavae e faavae i le mau o loo faamalamalama mai ai le mea o le a fai e le Agaga Paia mo i tatou.

O le afi e faaaoga e faamama ai mea e pei o metala [uamea]. E susunu ese ai vaega e le lelei, ae tuu ai na o se mea e mama. E talitutusa lenei mea ma le mea e tupu ia i tatou faaleagaga pe a tatou maua le meaalofa o le Agaga Paia. Ua ta’ua foi o le “papatisoga i le afi” (tagai 2 Nifae 31:13). O le Agaga Paia e molimau atu i le Tama ma le Alo ma aumai se faamagaloga o agasala. Na aoao mai Peresitene Marion G. Romney o le Au Peresitene Sili e faapea, “O lenei papatisoga i le afi ma i le Agaga Paia … e faamama, faamalolo, ma faaatoatoa ai le agaga” (Learning for the Eternities, comp. George J. Romney [1977], 133).

Ina ia maua le isi vaega o le “mataupu faavae a Keriso,” faitau le 2 Nifae 31:15–16, ma faailoga valivali le mea e te maua. Faatatau fasifuaitau na e mauaina i le 2 Nifae 31:13 i le aoaoga o loo tuuina mai i le 2 Nifae 31:15–16, ma mafaufau pe mafai faapefea ona e tumau e oo i le iuga ma le “manatu tonu i ai” ma le “faamoemoe atoa o le loto.”

  1. Tali fesili nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E mafai faapefea ona faatatau ia faaupuga “ma le faamoemoe atoa o le loto,” “ma le faia se pepelo,” ma le “manatu tonu i ai” i gaoioiga e pei o le faitauina o tusitusiga paia i aso uma po o le auai i le Lotu?

    2. O le a le eseesega i le va o se tagata e “fai a latou tatalo” ma se tagata e tatalo “ma le faamoemoe atoa o le loto”?

    3. O le a le eseesega i le va o se tagata e “ai i le faamanatuga” ma se tagata e ai i le faamanatuga “ma le manatu tonu i ai”?

Faitau le 2 Nifae 31:18, ma vaai po o fea o tatou i ai pe a uma ona tatou ui atu i le faitotoa o le salamo ma le papatisoga. A tatou faaalia le faatuatua, salamo, ma papatisoina, ma maua le Agaga Paia, tatou te ulu atu i le “ala lauitiiti ma le vaapiapi.” O le lauitiiti o lona uiga e vaapiapi, tumau, fetauitonu, ma e le faatagaina ai se femoumouai. E tusa ai ma le 2 Nifae 31:18, e mafai faapefea ona tatou iloa pe o tatou i ai i le ala lauitiiti ma le vaapiapi?

O le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia e le na o se lagona manaia tatou te maua mai lea taimi i lea taimi. O le mafutaga a le Agaga Paia o se molimau mau le Atua o loo tatou i ai i le ala e tau atu i le ola e faavavau.

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O faapefea ona fesoasoani le mafutaga a le Agaga Paia e te tumau ai i le ala lauitiiti ma le vaapiapi?

    2. O a nisi auala ua faamanuiaina ai e le Agaga Paia lou olaga?

Faitau le 2 Nifae 31:19–21, ma fai se lisi e ala i le faanumerana i au tusitusiga paia o isi mea e ao ona tatou faia ina ia mafai ai ona tatou tumau i le ala. (Ia manatua o le 2 Nifae 31:19–20 o se fuaitau o le mau tauloto. Atonu e te manao e faailoga i se ala iloagofie ina ia mafai ona e mauaina i le lumanai.)

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai se fuaiupu se tasi e faamatala ai le uiga ia te oe o le ia “fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso” (2 Nifae 31:20).

I avanoa ua saunia, fai se otootoga o le 2 Nifae 31:19–20 ma se faamatalaga o se mataupu faavae:

Afai tatou te , o le a tatou . (Atonu e te manao e tusi i totonu o au tusitusiga paia.)

Na ofoina mai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le fautuaga faamalosiau lenei ia i latou o e lagona ua latou se ese mai le ala lauitiiti ma le vaapiapi: “I lau malaga i le olaga, e tele ni maagao lua te fetaiai ma fai nisi o mea sese. O le taitaiga a tusitusiga paia e fesoasoani e te iloa ai mea sese ma fai faasa’oga e talafeagai ai. E tuu lou alu i le itu sese. E te suesueina ma le faaeteete le faafanua faaletusitusiga paia o le auala. Ona e agai atu lea ma le salamo ma faasa’oga e manaomia e oo atu ai i le ‘ala lauitiiti ma le vaapiapi e tau atu i le ola e faavavau’ [2 Nifae 31:18]” (“Living by Scriptural Guidance,” Ensign, Nov. 2000, 17).

Mafuafau loloto pe faapefea ona aumai ia te oe e lenei faamatalaga ma mau sa e suesueina ananei se “susulu atoatoa o le faamoemoe” (2 Nifae 31:20).

Ata
faailoga o le mau tauloto
Mau Tauloto—2 Nifae 31:19–20

  1. Faaalu se lima minute e galue ai e tauloto le 2 Nifae 31:20. Tuu atu i se tagata o le aiga po o se uo e sue lou malamalama e uiga i le mau, pe atonu foi e te filifili e ufiufi le fuaiupu i lou lima ma taumafai e fai e aunoa ma le tilotilo i ai. Taumafai e tusi le fuaiupu mai lou manatua i totonu o lau api mo le suesueina o tusitusiga paia.

  2. I le faaaoga ai o le 2 Nifae 31:20, filifili se tasi o mea e ao ona tatou faia e tumau ai i luga o le ala sa’o o loo matuai lelei lava ona e faia. Ona tusi lea o se faamatalaga i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia pe o faapefea mai lou ola ai. Ona filifili lea o se eria se tasi e te manao e faaleleia atili, ma tusi pe o le a faapefea ona e faia lena mea.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

E mafai faapefea ona tatou aloese mai le pepelo?

Sa lapatai mai Nifae e uiga i le pepelo i le 2 Nifae 31:13. O le pepelo o lona uiga o le faafoliga po o le faatino o se vaega mo isi e vaai i ai lea e le atagia atu ai lo tatou tagata moni. Sa saunoa mai Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le le faia o se pepelo:

“Pe o tatou ola moni ea i le talalelei, pe ua na ona tatou faaali o foliga amiotonu ina ia faapea ai i latou o vagaia i tatou o i tatou o ni tagata faamaoni, a o le mea moni, o o tatou loto ma amioga e le o vaaia ua faamaoni i aoaoga a le Alii?

“Pe ua na ona tatou faafoliga ‘amioatua’ ae teenaina le ‘mana o i lea mea’? [tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:19]?

“Pe o tatou amiotonu ea, pe na ona tatou faafoliga usiusitai atu pe a tatou mafaufau o loo vaavaai mai isi?

“Ua faamanino mai e le Alii o le a le faavaleaina o Ia i foliga vaaia, ma na Ia lapataia i tatou ia aua nei taufaasese ia te Ia po o isi. Ua Ia lapataiina i tatou ina ia faaeteete ia i latou e faafoliga sese mai i luma, o e faatagā faasusulu mai foliga ae o loo natia ai se pogisa moni lava. Ua tatou iloa o le Alii ‘e vaai i le loto’ ae le o le ‘foliga i fafo’ [tagai 1 Samuelu 16:7]” (“Faamaoni i le Upumoni,” Liahona, , Iul. 1997, 16–17).

E faapefea ona tatou “tumau sei oo i le iuga”?

O le faaupuga “tumau sei oo i le iuga” (2 Nifae 31:16) e masani ona faaaoga e faailoa ai le manaomia ona onosai i mafatiaga faigata i o tatou olaga. Sa faamalamalama mai e Elder Joseph B. Wirthlin e faapea, o le tumau sei oo i le iuga o lona uiga foi ia faaauau i le faamaoni ia Keriso sei oo i le iuga o o tatou olaga:

“O le tumau sei oo i le iuga o le aoaoga faavae o le faaauau ai i le ala e tau atu i le ola e faavavau pe a uma ona ulu atu se tasi i le ala e ala i le faatuatua, salamo, papatisoga, ma le mauaina o le Agaga Paia. O le tumau sei oo i le iuga e manaomia ai o tatou loto atoa. …

“O le tumau sei oo i le iuga o lona uiga ua tatou totoina ma le mausali o tatou olaga i palapala o le talalelei, tumau i tulaga autu o le Ekalesia, auauna atu ma le lotomaualalo i o tatou uso a tagata, ola i ni olaga faaKeriso, ma tausia a tatou feagaiga. O i latou o e tumau e paleni, mausali, lotomaualalo, alualu i luma e le aunoa, ma e aunoa ma le faitogafiti. O a latou molimau e le faavaea i mafuaaga faalelalolagi—e faavae i luga o le upumoni, malamalama, aafiaga, ma le Agaga” (“Press On,” Ensign, Nov. 2004, 101).

  1. Tusi le fuaitau i i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 2 Nifae 31 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: