Seminare
Iunite 12: Aso 1, Mosaea 7–8


Iunite 12: Aso 1

Mosaea 7–8

Folasaga

Ata
Ua Tuuina Atu e le Tupu o Peniamina le Malo ia Mosaea

O le Tupu o Mosaea o le atalii o le Tupu o Peniamina, o le atalii o le Mosaea muamua na ta’ua i le Tusi a Mamona. E tusa e 80 tausaga a o le’i avea Mosaea ma tupu, sa taitai ai e se tagata e igoa ia Senifa se vaega o sa Nifae mai Saraemila e toe foi atu e nonofo i le nuu o Nifae (tagai Ominae 1:27–30). Mosaea 7 o loo faamalamalama mai ai sa faataga e le Tupu o Mosaea “se tagata au malosi ma le malosi tele” na igoa ia Amona (Mosaea 7:3) ma se vaega toalaiti e malaga atu i le nuu o Nifae (o nisi taimi e ta’ua ai o le nuu o Liae-Nifae) ma faamaoniga le taunuuga o le vaega a Senifa. Na maua e Amona e na tupuga mai i le nuu o Senifa, o e na taitaiina nei e Limae o le atalii o le atalii o Senifa. O le taunuu atu o Amona na aumai ai le faamoemoe ia Limae ma lona nuu, o a latou agasala na latou oo ai i le faapologaina e sa Lamana. I se taimi na muamua atu, a o taumafai e sue Saraemila ma talosaga i ai mo se fesoasoani, na maua ai e se vaega o tagata o Limae ni papatusi auro e 24 sa i ai ni togitogiga. Ina ua fesili atu Limae ia Amona pe mafai ona ia faaliliuina togitogiga, sa faamalamalama atu e Amona e mafai e se tagatavaai, e pei o le Tupu o Mosaea, ona faaliliuina faamauamauga anamua.

Aotelega o le Mosaea 7–24

Pe na e manao ea ia laveaiina mai ni lagona leaga, se tulaga tiga, se tulaga luitauina pe faigata, po o le nofosala mai agasala? O aafiaga o tagata o le a e suesue e uiga i ai i le Mosaea 7–24 e mafai ona aoao ai oe e uiga i le laveaiina—le mea e sue i ai, auala e valaaulia ai, faapena foi ma le ala e faatalitali ai i ai. Vaavaai mo ni auala e mafai ona e faaaoga ai tala e uiga i le nuu o Senifa ma o latou tupuaga i lou lava olaga, e aofia ai se manao ia laveaia mai i se mea o faapopoleina ai oe.

A o le’i suesueina le Mosaea 7, o le a aoga ia te oe lou faamasani i Malaga eseese o loo faamaumauina i le Mosaea 7–24. O le gaoioiga lenei o le a tuuina atu ai ia te oe se aotelega o nei Malaga, lea na tutupu i se periota e tusa o le 80 tausaga (200 T.L.M. e oo i le 120 T.L.M.). O faamatalaga o loo i atigipusa valivali o loo i le siata e faamatala ai le mea na tupu i le va o malaga.

Malaga

O Ai Na Malaga I Fea

1

O Senifa ma isi sa Nifae sa malaga mai Saraemila agai atu i le nuu o Nifae, lea na nofoia e sa Lamana. O nei sa Nifae sa fetaua’i lava i latou, ma o e na feola sa toe foi atu i Saraemila (tagai Ominae 1:27–28; Mosaea 9:1–2).

2

Sa tuua e Senifa ma isi ia Saraemila ma nonofo ai i le nuu o Nifae (tagai Ominae 1:29–30; Mosaea 9:3–7).

Ina ua maliu Senifa, sa nofotupu lona atalii o Noa i le amioleaga. Sa auina atu e le Alii le perofeta o Apinati e lapatai le nuu ia salamo. O Alema, o se tasi o faitaulaga a le Tupu o Noa, sa usitai i le savali a Apinati ma sa [ia] aoaoina atu i isi (tagai Mosaea 11–18).

3

Sa sola atu Alema i Vai o Mamona ma mulimuli ane [ona] taitaia ai se vaega o tagata talitonu agai i le nuu o Helama (tagai Mosaea 18:4–5, 32–35; 23:1–5, 19–20).

Sa osofaia e sa Lamana ia tagata o Noa i le nuu o Nifae. Sa fasiotia mulimuli ane ia Noa, ae nofotupu ai lona atalii o Limae. Sa nofopologa le nuu o Limae ia sa Lamana (tagai Mosaea 19–20).

4

Sa auina atu e Limae se vaega o sa Nifae e su’e Saraemila. Ina ua mavae ona leiloloa i le togavao, sa tau atu le vaega i mea na faaleagaina o se malo na faatamaiaina ma se faamaumauga sa tusia i luga o papatusi auro e 24 (tagai Mosaea 8:7–9; 21:25–27).

5

Sa faimalaga mai Amona ma le 15 o isi mai Saraemila e sue i latou o e na toe foi atu i le nuu o Nifae (tagai Mosaea 7:1–6; 21:22–24).

6

Sa sosola Limae ma lona nuu mai ia sa Lamana ma sa taitai atu e Amona ma ona uso i Saraemila (tagai Mosaea 22:10–13).

Ina ua mavae le solaaga a le nuu o Limae, sa auina atu e sa Lamana se autau e tuliloa i latou. Sa fesesea’i le autau i le togavao ae latou tau atu ia Alema ma lona nuu i le laueleele o Helama. Sa aumai e sa Lamana i latou i le nofopologa. Sa tatalo le nuu o Alema mo se fesoasoani e sosola ese ai (tagai Mosaea 22–24).

7

Sa laveai e le Alii ia Alema ma ona tagata ma taitai atu i latou i Saraemila (tagai Mosaea 24:20–25).

Tuu le numera o malaga taitasi i le li’o talafeagai i luga o le faafanua:

Ata
ata o malaga

Mosaea 7:1–8:4

Ua maua e Amona le nuu o Nifae (Liae–Nifae), ua faamatala e le Tupu o Limae le ala na oo ai lona nuu i le nofopologa

I le Mosaea 7, sa malaga ai Amona ma isi tamaloloa malolosi e 15 mai Saraemila e sue po o le a le mea ua tupu i tagata na taitai atu e Senifa i le nuu o Nifae i le 80 tausaga na muamua atu (tagai Mosaea 7:2; tagai foi i le malaga 5 i luga o le faafanua). Ina ua latou taunuu atu i le nuu o Nifae, sa pueina ai Amona ma le toatolu o le usoga ma lafo i le falepuipui (tagai Mosaea 7:6–11). Ina ua mavae aso e lua sa aumai i laua mai fafo o le falepuipui ma suesueina e le Tupu o Limae, o le atalii o le atalii o Senifa. Faitau le Mosaea 7:12–15 e iloa ai le ala na faamalamalama ai e Amona lona i ai i le nuu o Nifae ma le ala na tali atu ai Limae.

Ia matau o le vaefaamatalaga e mo le Mosaea 7:14 e faasino atu ai oe i le Mosaea 21:25–26. Faitau fuaiupu nei e malamalama atili ai i le mafuaaga na “matua fiafia tele” ai Limae ina ua iloa le mea na sau mai ai Amona.

O le faaaogaina o mea ua e aoaoina i le Mosaea 21:25–26, ia faamalamalama faapuupuu le mafuaaga na fiafia tele ai Limae ina ua iloa o Amona sa sau mai Saraemila:

O le vaega na auina atu e Limae e su’e se fesoasoani na mauaina ia toega o mea na faaleagaina o le malo o sa Iareto. Sa latou talitonu sese ai o Saraemila lea ma ua faatamaia ia sa Nifae (tagai i le malaga 4 i luga o le faafanua). O le a e aoao e uiga i le malo o sa Iareto i le tusi o Eteru.

Sa faapotopoto e le Tupu o Limae ia lona nuu ma faailoa atu Amona ia i latou. Sa tautala atu Limae i ona tagata e uiga i lo latou nofopologa ia sa Lamana ma faailoa atu le faamoemoe ia vave laveai i latou e le Atua (tagai Mosaea 7:17–19). Faitau le Mosaea 7:20, 24–26, ma faailoga ia mafuaaga na aumai ai le nuu o Limae i le nofopologa. (O le perofeta o loo ta’ua i le Mosaea 7:26 o Apinati, o le na susunuina e tagata seia oo ina oti i le vaitaimi o le nofoaiga a le Tupu amioleaga o Noa, a o le’i oo atu Amona i le nuu.)

Ata
O le Tupu o Limae o loo saunoa

Atonu e te manao e faailoga le fasifuaitau “ua tetele le pogai ua ia te i tatou ua tatou faanoanoa ai” i le Mosaea 7:24 e fesoasoani e te manatua ai o le solitulafono, po o le agasala, e i ai ona taunuuga. I le tulaga lenei, e toatele na fasiotia a o osofaia e sa Lamana ma aumai ai tagata i le nofopologa. O le faanoanoa o lona uiga o le lagona o le le fiafia po o le salamo. Mafaufau mo sina taimi pe na i ai se taimi na e faanoanoa ai “ona o agasala.”

E ui e sili atu le lelei o le le agasala, ae o le aoao mai au measese, liliu atu i le Atua mo se fesoasoani, ma le salamo e te latalata atili ai i le Atua. Faitau le Mosaea 7:29–32, ma vaai mo nisi faamaoniga sa malamalama Limae i le fesootaiga i le va o solitulafono a lona nuu ma le faanoanoa sa latou lagonaina. (“Selesele ia aputi” i le fuaiupu e 30 o lona uiga o le maua mai o se mea e leai se aoga; “selesele le matagi mai sasa’e” i le fuaiupu 31 o lona uiga o le faatamaiaina.)

  1. Tali fesili nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O a ni auala e mafai ona aoga ai taunuuga mo agasala i o tatou olaga? E mafai faapefea ona tatou faaaogaina mea ua tatou aoaoina ae le o le toe fai o le agasala?

    2. Aisea e taua a le iloa ma ioe i le ogaoga o a tatou agasala? Aisea e taua ai le lagona o le faanoanoa faaleatua i ai? (tagai 2 Korinito 7:10; o le faanoanoa faaleataua o se iloaina loloto o a tatou amioga ua tiga ai lo tatou Tama oi le Lagi). Aisea e taua ai le aua nei faatuai o le iloaina ma le lagonaina o le faanoanoa ona o a tatou agasala?

Ina ua uma ona faamalamalama atu e Limae i lona nuu le ogaoga o a latou agasala, sa ia uunaia i latou e fai ni mea faapitoa. Faailoga le mea na uunaia e Limae lona nuu e fai i le Mosaea 7:33.

Mai le aafiaga o le nuu o Limae, ua tatou iloa ai o le iloaina o o tatou solitulafono ma lagona ai le faanoanoa faaleatua e mafai ona taitai atu ai i tatou ia liliu atu i le Alii mo le laveaiga.

Vaai faalemafaufau e faapea ua lagona e sau uo po o se tagata o le aiga le faanoanoa ona o ana agasala, ma ua i ai lona manao faamaoni e salamo ma liliu atu i le Alii ae e le o mautinoa pe faapefea ona ia faia. Suesue i le Mosaea 7:33, ma toe faamanatu ia fasifuaitau o loo aoao mai ai le ala e “liliu [moni] atu ai i le Alii.”

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi se tusi i lenei uo po o le tagata o le aiga ma aoao o ia i le ala e liliu atu ai i le Alii. Faasoa atu ia fasifuaitau e tolu mai le Mosaea 7:33 na e mauaina, ma faamalamalama atu le uiga o fasifuaitau taitasi e ala a le o le (1) fai i ni a oe lava faaupuga po o le (2) tuu atu se faataitaiga po o a faatinoga po o uiga tatou te ono vaaia i le olaga o se tasi sa taumafai e faaaoga lena fasifuaitau.

Mafaufau pe o i ai ni au agasala e te le’i salamo ai o ono mafua ai le faanoanoa ma le tausalaina o oe ma i latou e te alofa i ai. Na tuuina mai e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le fautuaga lenei e uiga i le amataina o le faagasologa o le salamo: “Suesue ma mafaufau loloto e iloa ai le ogaoga o le faauigaina e le Alii o lau solitulafono. O lena mea o le a aumai ai le faanoanoa o le faamalologa ma le faanoanoa loloto. O le a aumaia ai foi se manao faamaoni mo se suiga ma se naunautai e usitai i tulaga uma e manaomia mo le faamagaloga” (“Finding Forgiveness,” Ensign, Me 1995, 76).

Mosaea 8:5–21

Ua iloa e Amona ia papatusi e 24 a sa Iareto ma ta’u atu ia Limae e uiga i se tagatavaai e mafai ona ia faaliliuina

Ia manatua mai le malaga 4 i le faafanua i le amataga o le lesona lenei, o tagata sa taumafai e sue le auala e agai atu i Saraemila, na mauaina mea na faaleagaina na totoe o se malo atoa na faatamaiaina. Sa latou maua ai foi papatusi auro e 24 lea na latou aveina atu ia Limae (tagai Mosaea 8:5–9). Sa fesili atu Limae ia Amona pe na te iloa se tasi e i ai le tomai e faaliliu ai papatusi (tagai Mosaea 8:12). Sa faamalamalama atu e Amona e mafai ona tuu atu i ni isi o tagata le mana mai le Atua e faaliliu ai. Faitau le Mosaea 8:13, ma faailoga le igoa na ta’u ai e Amona i latou ua tuuina atu i ai lenei tomai.

Sa faamalamalama atu e Amona o Mosaea, le tupu o sa Nifae i Saraemila, o se tagatavaai. Suesue i le Mosaea 8:16–18, ma faailoga ia tomai e tuuina atu i se tagatavaai e faaopoopo atu i le mana e faaliliu ai.

O nei fuaiupu ua aoao mai e tuuina mai e le Alii ia perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga ina ia manuia ai le tagata. O aso nei, o sui taitoatasi o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua o se perofeta, tagatavaai, ma se talifaaaliga.

Na aoao mai Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O nei tamalii e 15 tatou te lagolagoina o ni perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga ua tuuina atu i ai le mana mai lelagi e iloa ai mea e le iloa e [isi] i nisi o taimi” (“Beware of the Evil behind the Smiling Eyes,” Ensign po o le Liahona, Me 2005, 47).

Ata
totonu o le Maota Autu mo Konafesi
  1. Tali fesili nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Aisea e te manatu ai e lelei ai le faalogo atu ia i latou o e e mafai ona iloa mea e le mafai ona e iloa?

    2. O le a se auala ua faamanuiaina ai oe mai le faalogo atu i perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga i onaponei?

    3. O a nisi o auala e mafai ona e aoao mai ai i perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga?

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina Mosaea 7–8 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: