Seminare
Iunite 25: Aso 4, 3 Nifae 15–16


Iunite 25: Aso 4

3 Nifae 15–16

Folasaga

A o faaauau e Iesu Keriso le aoaoina o tagata i le malumalu i le laueleele o Nuumau, na Ia folafola atu faapea o le tulafono a Mose ua faataunuuina, ma o Ia o le malamalama ma le tulafono lea e tatau i tagata ona vaavaai atu i ai. Ona faamalamalama atu lea e le Faaola i soo sa Nifae e toasefululua o tagata i le Atu Amerika o nisi o “isi mamoe” lea na Ia fetalai i ai i tagata Ierusalema (tagai Ioane 10:14–16). Na Ia folafola atu foi faapea, o i latou o e salamo ma foi mai ia te Ia, o le a faitaulia faatasi ma Lona nuu o le feagaiga.

Ata
O Keriso i le Laueleele o Nuumau

3 Nifae 15:1–10

Ua folafola mai e le Faaola faapea ua Ia faataunuuina le tulafono a Mose

Pe na e mafaufau i le mafuaaga ua fetalai mai ai le Alii ia i tatou ia usiusitai i ni tulafono ma poloaiga faapitoa, e pei o le totogiina o le sefuluai, tausia o le paia o le aso Sapati, po o le usiusitai i o tatou matua? A o faaauau pea ona aoaoina e Iesu Keriso sa Nifae, na Ia aoaoina i latou i faamoemoega autu i tua atu o Ana tulafono ma poloaiga. Vaavaai mo lenei faamoemoega a o e suesue i le 3 Nifae 15.

A o faamaeaina ona fetalai atu le Faaola i le motu o tagata, na Ia silafia na i ai i nisi o i latou se fesili. Faitau le 3 Nifae 15:1–2, ma tusi mea na maofa ma manatunatu i ai tagata:

Ina ia malamalama pe aisea na maofa ma manatunatu ai sa Nifae i le folafolaga a le Faaola o “mea tuai” o le tulafono a Mose ua mavae atu ma “ua faafouina mea uma,” e aogā le malamalama e tele seneturi na iloa ma ola ai sa Nifae i lalo o le tulafono a Mose. O o latou tulafono, sauniga, ma faatulagaga o le ekalesia na faavae i luga o tulafono faaMose, o le tulafono lea na tuuina mai anamua e le Iesu Keriso o le muai olaga e saunia ai tagata mo Lona afio mai ma faasino i latou i Lana taulaga togiola. O lenei la ua tu atu le Faitulafono Paia i o latou luma ma folafola atu ua faataunuuina le Togiola (tagai 3 Nifae 11:10–14) ma o Ia ua faataunuuina ai le tulafono a Mose (tagai 3 Nifae 9:16–20; 12:46–47). O Lana folafolaga o mea tuai o le tulafono a Mose ua “mavae atu” ma o le a suitulaga mea fou i le tulaga o le tulafono, na faafuasei ona suia ai le ala o le a latou tapuai atu ai i le Atua.

Na tali atu le Faaola i o latou popolega e ala i le faamamafaina atu o se aoaoga faavae taua tele Faitau le 3 Nifae 15:3–5, 9, ma faailoga i vali sesega fasifuaitau o le tali a le Faaola na ono faamautinoa atu ai ia sa Nifae o le punavai o le tulafono e le o suia.

  1. Tali fesili nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: O le a le mea e te manatu na aoao atu ae Iesu ia sa Nifae ina ua Ia fetalai atu, “O au o le tulafono”? (3 Nifae 15:19).

Mai i aoaoga a le Faaola i nei fuaiupu, e mafai ona tatou aoao e faapea o Iesu Keriso o le faamoemoega o tulafono uma ma poloaiga o le talalelei. Mafaufau loloto pe aisea atonu e taua ai ia sa Nifae lenei upumoni a o latou aoaoina ua suia le tulafono tuai a Mose i le tulafono maualuga atu ma faia ai suiga i auala latou te tapuai ai.

Faitau le 3 Nifae 15:9–10, ma faailoga mea ua finagalo le Alii ia tatou faia o se taunuuga o lenei aoaoga faavae. Faaaoga mea ua e aoaoina i nei fuaiupu e faamaea ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te ia Iesu Keriso e ala i le tausiaina , o le a Ia tuuina mai ia i tatou .

  1. Mafaufau e uiga i poloaiga e pei o le totogiina o le sefuluai, tausia o le paia o le aso Sapati, usiusitai i o tatou matua, ma tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E mafai faapefea e se tagata ona mulimuli i poloaiga ae e le taulai atu lava ia Keriso?

    2. O a ni auala e ono suia ai lo tatou usiusitai i poloaiga pe afai o lo tatou taulaiga o le vaai atu lea ia Iesu Keriso ae le na o le usiusitai i tulafono?

O se tasi o auala e ono suia ai lo tatou usiusitai i poloaiga pe afai e tatou te vaai atu ia Keriso, o le tatou uunaiga ia usiusitai o le a suia mai le tiutetauave, pe e oo lava i le alofa i le tulafono, ina ia alofa mo le Alii.

Faitau le saunoaga lenei mai ia Elder Marvin J. Ashton o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O se faamafanafanaga lava faaleagaga ma se faamanuiaga le iloa, afai tatou te vaai atu i lo tatou Faaola o Iesu Keriso ma tumau e oo i le iuga, e mafai ona tatou maua le ola e faavavau ma le faaeaga. … o le a sili atu ona latalata mai le Atua pe afai tatou vaai atu ia te ia. O le vaai atu i le Atua e aoaoina ai i tatou e auauna atu ma ola e aunoa ma le tau faamalosia [e aunoa ma tau faamalosia pe uunaia malosi e faia se mea]” (“E Tele Meaalofa,” Liahona, Ian. 1988, 20).

  1. Filifili se poloaiga atonu sa e manatunatu pe aisea e manaomia ai ona usitaia, ma mafaufau pe faapefea e le tausia o lena poloaiga ona taitai atu oe ia Iesu Keriso. Atonu e te manao e faatu se sini ina ia sili atu ona e usitai i le poloaiga ua e filifilia ma tusi ni nai manatu e uiga i le auala e ausia ai. Faamaumau ou manatu i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

3 Nifae 15:11–16:5

Ua fetalai atu Iesu Keriso i Ona soo e faatatau i isi Ana mamoe

Ata
O Loo Molimau le Tusi Paia e uiga ia Iesu Keriso
Ata
O Loo Molimau le Tusi a Mamona e uiga ia Iesu Keriso

Pe na e lagona ea le faagaloina po o le tuuatoatasi o oe, ma e manatunatu ai po o silafia oe e le Tama Faalelagi? E ui lava e tatou te lagona le tuuatoatasi pe lagona i nisi taimi le faaletaua nai lo isi, e alofa le Atua i Ona tagata ma faaali atu o Ia lava ia i latou. Vaavaai mo faamaoniga o lenei upumoni a o e suesue i mea o loo totoe o le 3 Nifae 15 ma i le amataga o le 3 Nifae 16.

E pei ona faamaumauina i le Feagaiga Fou ma le Tusi a Mamona, na auauna atu Iesu Keriso i tagata i le Lalolagi Tuai i le Atu Amerika. Faitau le 3 Nifae 15:11–17 ma vaavaai mo mea na fetalai ai le Alii na ia ta’u atu ia i latou i Ierusalema e uiga i Ona tagata i le Atu Amerika.

“O isi mamoe” e faasino i isi tagata e mulimuli i le Leoleo Mamoe, o Iesu Keriso. O se lotoa o se pa mamoe, ae o le upu lotoa o loo faaaogaina i lenei taimi e faauigaina o se vaega o tagata o i ai se talitonuga tutusa ia Iesu Keriso. E tusa ai ma le 3 Nifae 15:17, o le a le auala na fetalai mai le Alii o le a Ia faailoa mai ai o Ia lava i isi Ana mamoe?

Na faamalamalama mai e Iesu le pogai na poloaiina ai o Ia e le Tama Faalelagi e aua nei toe faailoaina atu ai nisi malamalamaaga e uiga i isi Ana mamoe ia i latou i Ierusalema. Suesue i le 3 Nifae 15:18–20, ma faailoga le faamalamalamaga a le Faaola. O le iloaina na taofia e le Tama le malamalama sili atu e uiga ia sa Nifae mai tagata Iutaia ona o agasala a tagata Iutaia, e mafai ona tatou aoaoina se mataupu faavae taua e faatatau i le auala tatou te maua ai le malamalama ma le upumoni mai le Alii. E tusa ai ma nei fuaiupu, e faapefea ona e faamaeaina le mataupu faavae lenei? E tuuina mai e le Atua ia i tatou le malamalama ma le upumoni e tusa ai ma o tatou .

Na ta’u atu e le Alii ia sa Nifae o i latou o se vaega o isi mamoe lea na Ia fetalai e uiga i ai i Ierusalema. Na manatu tagata Iutaia na fetalai o Ia e uiga i Nuuese (tagata e le o ni Isaraelu). Latou te le’i malamalama o le a le “faalogo” Nuuese i le siufofoga o le Faaola (tagai 3 Nifae 15:21–23).

Faitau le 3 Nifae 15:24, ma vaavaai pe na faapefea ona faamautinoa tonu atu e le Alii ia sa Nifae ia Lona alofa mo i latou.

Faitau le 3 Nifae 16:1–3, ma saili po o ai le isi tagata o le a faalogo i le siufofoga o le Faaola. E le o i ai ia i tatou se faamaumauga faaletusitusiga paia e uiga i isi na asiasi i ai le Faaola, ae e manino lava na asiasi atu o Ia i isi vaega ma aumai i latou i Lana “lafu.”

E faapefea ona faaalia e Iesu Keriso e alofa o Ia i na tagata o e e le mafai ona faalogo i Lona siufofoga? Faitau le 3 Nifae 15:22–23 ma le 3 Nifae 16:4, ma vaavaai mo le auala na fetalai mai le Alii o le a Ia faaali mai ai o ia lava i Nuuese.

Mai i mea ua e suesue i ai i le 3 Nifae 15 ma le 16, o le a le faamaoniga ua e vaaia e alofa le Atua i Ona tagata ma faaali mai o Ia lava ia i latou?

Faitau le 3 Nifae 16:5, ma vaavaai mo le mea o le a tupu i aso mulimuli pe a maea ona malamalama Nuuese ia Iesu Keriso ma Lana talalelei.

Na folafola mai Iesu e faamanuia i Ana fanau uma—le aiga o Isaraelu ma Nuuese—e ala i le tuuina atu ia i latou o Ana afioga e pei ona tusia e sa Nifae. O tusitusiga a sa Nifae o le a fesoasoani e faaliliu mai ai Nuuese, o e o le a fesoasoani e faapotopoto mai le aiga o Isaraelu i aso mulimuli (tagai 3 Nifae 16:4–5).

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tali ai le fesili lenei: O a ni faamaoniga mai lou lava olaga ua e iloa ai e alofa Iesu Keriso ia i tatou uma?

3 Nifae 16:16–20

Ua folafola atu e Iesu Keriso faamanuiaga i luga, ma tuuina atu lapataiga i Nuuese o e o loo soifua i aso e gata ai

Na i ai ea se taimi na e manao ai ia avea ma se tasi o se vaega, kalapu, po o se au? Mafaufau i se faataitaiga faapitoa. O le a le mea e manaomia ina ia avea ma se sui o se vaega faapena? O le vaega aupito sili e mafai ona e avea ma se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o tagata o le feagaiga a le Alii.

Faitau le 3 Nifae 16:6–7, ma vaavaai mo mea o le a tutupu ona o le talitonu o Nuuese ma le le talitonu o le aiga o Isaraelu i aso mulimuli Atonu e fesoasoani foi le malamalama o le a i ai foi tagata Nuuese le talitonu i aso mulimuli o e o le a faasalalauina ma soonafai tagata o le aiga o Isaraelu (tagai 3 Nifae 16:8–9). O le a aveesea e le Alii Lana talalelei mai e amioleaga ae faaali atu i e amiotonu, o Isaraelu uma ma Nuuese, i aso mulimuli (tagai 3 Nifae 16:10–12).

Faitau le 3 Nifae 16:13, ma vaavaai mo mea e manaomia ina ia avea ma se tasi o tagata o le feagaiga a le Alii. O le faaaogaina o mea ua e aoaoina i le 3 Nifae 16:13, ia faamaea le mataupu faavae lenei: Afai tatou te , ona faitauina lea o i tatou ma Lona nuu.

  1. Tali fesili nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E faapefea ona e iloaina o oe o se vaega o tagata o le feagaiga a le Alii?

    2. Na faapefea ona faamanuiaina lou olaga i le faitauina faatasi ma Lona nuu?

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 3 Nifae 15–16 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: