Seminare
Iunite 2: Aso 4, 1 Nifae 5–6; 9


Iunite 2: Aso 4

1 Nifae 5–6; 9

Folasaga

O le ava a le perofeta o Liae, o Sarai, na mata’u o le a le toe foi mai lana fanau tama mai Ierusalema. Na faamafanafanaina o ia e Liae i le faaalia o lona faatuatua i le Alii. Ina ua foi mai saogalemu lana fanau tama ma papatusi apamemea, na maua e Sarai se molimau sili atu i le aao o le Atua i le taitaia ma le faasaoina o lona aiga. Ao suesueina e Liae papatusi apamemea, “sa tumu o ia i le Agaga, ma sa amata ona vavalo e uiga i ana fanau” (1 Nifae 5:17). Ao e suesueina lenei lesona, mafaufau i lau suesuega faaletagata o tusitusiga paia ma le mea e mafai ona e faia e maua ai le mana lena e oo mai i le suesueina o afioga a le Atua.

1 Nifae 5:1–9

O le foi saogalemu o atalii o Liae i lo latou aiga i le vao

O le malaga i Ierusalema ma le toe foi mai atonu na faia e Nifae ma ona uso i ni vaiaso. Mafaufau i se taimi na tuua ai e se uso, tuafafine, matua po o se tasi e te iloaina le aiga mo se taimi umi—e pei o se misiona, aoga, po o le tautua i le militeli. O a ou popolega po o atugaluga (po o a popolega e te manatu e ono i ai i se matua) pe a vavamamao ma e pele mo se taimi umi? Faitau le 1 Nifae 5:1–3, ma faailoa popolega o Sarai na faaali ia Liae e uiga i le toe foi o ona atalii i Ierusalema.

Suesue le 1 Nifae 5:4–6, ma vaavaai mo le ala na tali atu ai Liae i popolega o Sarai.

  1. Toe tusi i au lava upu i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, le tali a Liae i lana ava.

Mafaufau i fesili nei:

  • O le a se mea o faagaeetia ai oe i le tali a Liae i popolega o Sarai?

  • E faapefea ona faaalia i upu a Liae le faatuatua ma le lototele na maua mai faaaliga na tuuina atu e le Atua ia te ia?

E tusa ai ma le 1 Nifae 5:6, o le a le mea na oo ia Sarai ona o le molimau a Liae?

O upu moni e lua e mafai ona tatou aoao mai lenei aafiaga a Liae ma Sarai, e mafai e le Alii ona faamanuia i tatou ma le mautinoa a o tatou mulimuli i Ana musumusuga ma, e mafai ona tatou faamafanafana ma faamalolosia isi pe a tatou faaali atu lo tatou faatuatua i le Atua.

  1. Faamatala i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, se taimi na e lagona ai le faamafanafanaga mautinoa a le Atua i taimi faigata, faasoa atu lau molimau e faamafanafana ma faamalosia ai se isi, pe na faamafanafanaina ma faamalosia i upu faatuatua a se tasi.

Faitau 1 Nifae 5:7–9, vaavaai mo le mea na oo i ai le faatuatua o Sarai ona o lenei aafiaga.

  • O le a le mea na aoaoina e Sarai mai lenei aafiaga?

  1. Tali le fesili lenei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia: E faapefea ona tutusa le molimau a Sarai i le 1 Nifae 5:8 ma le molimau a Nifae i le 1 Nifae 3:7?

1 Nifae 5:10–22

Ua suesue Liae i papatusi apamemea

Na tuu e Nifae ma ona uso o latou ola i se tulaga lamatia, faataulagaina oa a lo latou aiga, malaga mamao, ae na puipuia mai luga i la latou malaga ina ia maua mai papatusi apamemea. Ana faapea o oe o se tasi o le aiga o Liae, e faapefea ona uunaia e a latou taumafaiga ou uiga faaalia i le suesueina o mea o i papatusi apamemea?

Ina ua foi mai saogalemu ona atalii, na amata e Liae ona suesue anotusi o papatusi apamemea. Faitau le 1 Nifae 5:11–14, ma vase lalo o mea na i ai i papatusi apamemea.

Faitau le 1 Nifae 5:17–20, vaai pe na faapefea ona aafia Liae i le suesueina o papatusi apamemea. E faalagolago i mea e te aoaoina i nei fuaiupu, e faapefea ona e faaumaina le faaupuina o lenei mataupu faavae? (Tagai 1 Nifae 5:17). Ao tatou suesueina tusitusiga paia, e mafai ona tatou

Na faamaonia mai e Elder Robert D.Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lenei upu moni:

“A tatou mananao e talanoa i le Atua, tatou te tatalo. Ma a tatou mananao ia te Ia e talanoa mai ia i tatou, tatou te suesue i tusitusiga paia; aua o Ana afioga e fetalaia mai e ala i Ana perofeta. Ma o le a Ia aoaoina i tatou a o tatou faalogologo atu i musumusuga a le Agaga Paia.

“Afai e te le’i faalogoina Lona siufofoga o fetalai atu ia te oe lata mai nei, ia e foi atu i tusitusiga paia ma ni mata fou ma ni taliga fou.”O i latou o o tatou maea faaola faaleagaga” (“Tusitusiga Paia: O Le Mana o le Atua i lo Tatou Faaolataga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 26–27).

  1. Tusi i lau api talaaga o tusitusiga paia e uiga i se taimi na e suesue ai tusitusiga paia ma lagona le Agaga o le Alii.

Faitau 1 Nifae 5:21–22, ma vaai pe aisea na “aoga tele lava” ai papatusi ia Liae ma lona aiga.

Sue i le pese “A ou Sue i Mau Paia” (Viiga, nu. 174), ma matau faamanuiaga e oo mai i le suesueina o tusitusiga paia. Toe manatu i au suesuega o tusitusiga paia i aso taitasi. E faapefea ona e ono faaleleia au suesuega o tusitusiga paia?

E i ai le atamai i le suesueina o tusitusiga paia a o tatou faimalaga i le lalolagi—o lo tatou vaomatua. Manatua o papatusi apamemea na maua mai le faatuatua ma le osigataulaga ma ana leai papatusi apamemea semanu e le maua e Liae ma lona aiga faamanuiaga manaomia i le latou malaga (tagai 1 Nifae 5:22). A o e suesue i tusitusiga paia, e mafai ona faatumuina oe i le Agaga o le Alii ma maua le malosi ma le faatuatua e tausi ai Ana poloaiga.

1 Nifae 6:1–6

Ua tusia e Nifae e faatauanau ai tagata ia o mai ia Iesu Keriso

Filifili se tusi i lou aiga pe mafaufau i se tusi e te masani ai. O le a sou manatu i le faamoemoega o le tusitala na tusia ai lenei tusi? E faapefea ona fesoasoani le iloaina o le faamoemoega o le tusitala a o e faitau?

Faitau 1 Nifae 6:3–6, ma vase lalo o le faamoemoega o Nifae na tusia ai lana talafaamaumau. O le fuaitau “le Atua o Aperaamo, ma le Atua o Isaako, ma le Atua o Iakopo” (fuaiupu 4) e faatatau ia Ieova, o Iesu Keriso lea. Na faaauauina faamoemoega o Nifae e i latou uma e ona tusitusiga i le Tusi a Mamona: O le tasi faamoemoega o le Tusi a Mamona o le faatauanauina o tagata e o mai ia Iesu Keriso.

  1. Faamatala i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, pe faapefea ona aafia le ala e te suesueina ai le Tusi a Mamona i lou malamalama i le faamoemoega o Nifae i le tusiaina o lana talafaamaumau.

Ata
Ua fai e Nifae papatusi

1 Nifae 9

Ua fai e Nifae seti e lua o papatusi

I le 1 Nifae 9 (tagai foi mataupu 6), na faamalamalamaina e Nifae na poloaiina o ia e fai tuufaatasiga e lua o talafaamaumau—ua taua o papatusi laiti ma papatusi tetele a Nifae. O papatusi laiti e tatau ona i ai le talafaasolopito paia o lona nuu—le galuega a perofeta ma faaaliga a le Alii—ao papatusi tetele ia maua ai le talafaasolopito faalelalolagi (tagai 1 Nifae 9:2–4). Na faaaoga e Nifae ia fuaitau “papatusi nei” ma ‘isi papatusi” pe a faatatau i seti e lua o papatusi na poloaiina o ia e le Alii ia faia. I autafa o fuaitau o mau i le 1 Nifae 9, tusi ai se faamatalaga faapea e fesoasoani e te manatua ai po o le fea seti o papatusi o loo talanoa i ai Nifae: “papatusi nei” = papatusi laiti (paia); “isi papatusi” = papatusi tetele (lalolagi).

Ao e suesueina le Tusi a Mamona, o le a oo ina e malamalama pe aisea na tausia ai e Nifae seti e lua o talafaamaumau. Na musuia Nifae e fai se otootoga, se vaega faapuupuu, o le tala a lona tama (maua 1 Nifae 1–8) i papatusi laiti. I le toeitiiti 1,000 tausaga mulimuli ane, na faatonuina ai le perofeta o Mamona e le Alii ia tuufaatasia papatusi laiti a Nifae ma papatusi auro (tagai Upu a Mamona 1:7). E lei iloa e i laua uma e toalua pe aisea e tatau ai ona la faia lea mea (tagai 1 Nifae 9:5), ae na la mulimuli i le poloaiga a le Alii.

  1. Ao e faitau 1 Nifae 9 i lau suesuega patino, mafaufau ma faamau i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia pe aisea e taua ai le usitai i le Alii e tusa lava pe tatou te le malamalama atoa i Ana mafuaaga.

  2. Tusi le mea lea i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 1 Nifae 5–6 ma le 9 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: