Inisitituti
43 O Se Faalavelave i Tagata Lautele


“O Se Faalavelave i Tagata Lautele,” mataupu 43 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 43: “O Se Faalavelave i Tagata Lautele,”

Mataupu 43

Ata
O le Fale Lomitusi o loo Mu

O Se Faalavelave i Tagata Lautele

Ina ua mavae le faateaina o ia mai le Au Peresitene Sili, na aloese loa Viliamu Law mai ia Iosefa. I le faaiuga o Mati 1844, na taumafai ai Ailama e faalelei ia alii ia e toalua, ae na musu Viliamu e faalelei pe afai e faaauau pea ona lagolagoina e Iosefa le autaunonofo.1 Pe tusa o le taimi lava lea, na faalogo ai Iosefa o taupulepule Viliamu ma nisi e toatele i le taulaga e fasioti o ia ma lona aiga.2

Na tautala atu ma le le fefe Iosefa e faasaga i le au taupulepule. “Ou te le faia atu se tusi taofia e faasaga ia te i latou, aua ou te le fefe i se isi o i latou,” na ia fai atu ai i le Au Paia. “O le a latou le faafefeeseina se matuamoa matua o loo taotaololoa.”3 E ui i lea na ia popole i le faatuputupulaia o le autetee i Navu, ma o taufaafefe i le oti sa nao na faaopoopo i le faalagona e faapea o lona taimi e aoao ai le Au Paia ua lata ona uma.4

I lena tautotogo, o se tagata o le ekalesia e igoa ia Emo Harisi na faailoaina ia Iosefa ua valaauliaina e au taupulepule o ia ma lona atalii e sefuluiva tausaga, o Denison, e auai i a latou fonotaga. “Uso e Harisi,” na fai atu ai Iosefa, “Ou te fautuaina oe e aua nei auai i na fonotaga, pe ano ia i latou.” Ae na ia fai ia Emo na ia manao ia Denison e auai i fonotaga ma aoao mea uma na te mafaia e uiga i le au taupulepule.

Mulimuli ane, na feiloai ai Iosefa ma Denison ma lana uo o Ropeti Scott e faasauni i laua mo lo la tofiga. I le iloa ai e matautia le au taupulepule, na ia lapataia alii laiti e tautala laitiiti i le mea e mafai ai ao la i ai iina ma aua nei faaitaina se isi.5


I le aso 7 o Aperila , 1844, le aso lona lua o le konafesi aoao a le ekalesia, na tuuese ai e Iosefa ona popolega e uiga i taupulepulega ae lauga atu i le Au Paia. Na agi se savili malosi i le faapotopotoga ao ia tulai i le pulelaa. “O le a tau le mafai ona ou faia ia outou lagonaina uma sei vagana ai ua i ai le taulai atoatoa,” na valaau atu ai le perofeta i luga o le savili. Na ia faasilasila atu o le a ia tautala e uiga i lana uo o Tupu Follett, lea na maliu talu ai nei, ma ofoina atu le faamafanafanaga ia i latou uma na maliliu e pele ia i latou.6

Na ia manao foi e tuu atu i le Au Paia uma se vaaiga i mea o loo faatalia mai i latou i le lalolagi a sau. Na ia manao e toso i tua le veli faaleagaga, tusa pe nao sina taimi, ma aoao atu i latou e uiga i le natura o le Atua ma lo latou lumanai paia.

“O le a le ituaiga tagata e i ai le Atua?” na ia fesili atu ai i le Au Paia. “E i ai se alii po o se tamaitai na te iloa? Na i ai se isi o outou na vaai ia te Ia, faalogo ia te Ia, ma talanoa ma Ia?” Na tuu atu e Iosefa ia mafaufau le aofia i fesili. “Afai e tatalaina le veli i le aso,” na ia fai atu ai, “ma faailoa mai e le Atua Ia lava, o le Atua silisili o le o loo taofia le lalolagi i lona taamilosaga, ma o le o loo faatumauina lalolagi uma ma mea uma e ala i Lona mana—afai e mafai ona e vaai ia te Ia i le aso, o le a e vaai ia te Ia e foliga i se tagata i le tino, foliga, ma le fausaga o se tagata lava.”

Na faamalamalama e Iosefa o le sueina o le malamalama ma le tausia o feagaiga o le a fesoasoani i le Au Paia e faataunuuina ai le fuafuaga tele a le Tama mo i latou. “Ma ia e iloa ona aoao e avea oe lava ma atua,” na fai atu ai Iosefa, “e ala i le amata mai i se tulaga laitiiti i le isi, mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa, mai lea faaeaina i lea faaeaina, seia e nofo i le mamalu, e pei o i latou o loo nonofo faapaleina i le mana e faavavau.”

O lenei fuafuaga, na ia faamanatu atu ai ia i latou, e faatoilaloina le oti. “O se faamafanafanaga sili i e faanoanoa,” na ia fai atu ai, “le iloa lea, e ui lava ina ua tuua le tino faaletino ma ua nofo eseese, ae o le a toe tutu mai i latou ma mau i le malamalama e faavavau, e le toe i ai le faanoanoa, ma le tiga, e le toe i ai foi le oti, ae o le a avea i latou ma suli o le Atua ma suli faatasi ma Keriso.”7

O le faasologa o le a umi, manaomia ai le onosai tele, faatuatua, ma le aoaoina. “E le faia ia faamalamalamaina uma i lenei lalolagi,” na faamautinoa atu ai e le perofeta i le Au Paia. “O le a alu se taimi umi pea mavae le oti e malamalama ai i le atoaga.”

Ao faaiuiu lana lauga, na amata ona manatunatu Iosefa. Na ia talanoa e uiga i tagata o lona aiga ma uo ua maliliu. “Ua na ona toesea i latou mo sina taimi,” na ia fai atu ai. O loo i ai i latou i le agaga, ma pe a tatou tuua lenei olaga, o le a tatou faafeiloai atu i o tatou tina, tama, uo, ma i latou uma tatou te alolofa i ai. Na ia faamautinoa atu i tina ua maliliu a latou pepe o le a toe faatasia i latou ma a latou fanau. I le faavavau, na ia fai atu ai, o le a le toe nonofo ma le matatau le Au Paia i au faatupu faalavelave, ae o le a nonofo i le olioli ma le fiafia.8

I le tulai ai i luma o le Au Paia, sa le o le Iosefa malosi, tama fai faatoaga le aoaoina lea na sailia le poto i se togavao. I lea aso ma lea aso, tausaga ma lea tausaga, na faaiilaina o ia e le Alii e pei o se maa, ma faatulagaina o ia i se mea faigaluega sili atu mo Ona aao.9 E ui i lea na laitiiti se malamalama o le Au Paia i lona soifuaga ma lana misiona.

“Tou te lei iloa lava lou loto,” na ia fai atu ai. “Ou te le tuuaia outou i le le talitonu i lou talaaga. Ana ou le oo i ai, e le mafai foi ona ou talitonu ai au ia.” Na ia faamoemoe o le a i ai se aso, pe a mavae ona fuaina lona ola i le fua faatautau, o le a malamalama teisi ai le Au Paia ia te ia.

Ina ua maea Iosefa, na ia nofo i lalo ma lagiina e le aufaipese se viiga. Na ia lauga atu mo le toeitiiti lava lua ma le afa itula.10


Na musuia e le lauga a Iosefa le Au Paia ma fatumuina ai i latou i le Agaga. “O aoaoga na matou faalogoina na olioli ai o matou agaga,” na tusi atu ai Elena Douglas i ona matua i Egelani i se vaiaso talu ona uma le konafesi. O Elena ma lona toalua ma le fanau na i le lotolotoi o au Peretania na liliu na muamua folau atu mo Navu i le 1842, ma o upu moni na aoaoina e Iosefa i lana lauga sa o se faamanatuga o le mafuaaga na latou ositaulaga ai mea e tele ina ia faapotopoto ma le Au Paia.

E pei o isi tagata Peretania na liliu e toatele, o le au Douglas na faaaluina le tele o a latou teugatupe e malaga ai i Navu, ma tuua ai i latou i le mativa. O le toalua o Elena, o Siaosi, na maliu ae lei leva ona latou taunuu, ma sa maua o ia i se fiva tuga, ma le mafai ai ona ia tausia lana fanau e toavalu. E lei umi ae fautuaina e se uo o ia e saili le fesoasoani mai le Aualofa, lea na auai atu i ai Elena ina ua taunuu i le aai.

“Ou te le fia faia,” na fai atu ai Elena i ona matua i le tusi na ia tusia ina ua uma le konafesi, “ae na ia fai mai ou te manaomia se mea ma sa umi ona ou mai, ma afai e le faia e au lava ia, o le a ia faia mo au.” Na iloa e Elena na manaomia e lana fanau ni mea se tele, aemaise lavalava, ona iu ai lea ona ia talosaga atu i se sui o le Aualofa mo le fesoasoani.

“Na ia fesili mai ia te au po o le a le mea e sili ona ou manaomia,” na faamatala atu ai e Elena, “ma sa latou aumai le taavale solofanua ma aumai ia te au se meaalofa ou te lei mauaina lava mai se isi nofoaga i le lalolagi.”

Ua i ai nei ia te ia ma lana fanau se povi ma fafagaina le faitau sefulu lua o moa i le fanua na latou lisiina ao latou sefeina tupe e faatau ai se latou ia lava fanua. “Ou te lei fiafia lava ia te au e sili atu nai lo o lenei taimi i lou olaga atoa,” na ia fai atu ai i ona matua. “Ou te lagona le tatau ona olioli ma vivii i lou Atua i lona auina atu o faifeautalai o Isaraelu i Egelani, ma Ia tuuina mai ia te au le loto e talitonu ai ia te i latou.”

Na faaiu lana tusi e ala i le faasoa atu o le molimau e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita. “O le a oo mai le aso,” na ia fai atu ai i ona matua, “o le a lua iloa ai na ou tauina atu le mea moni ia te oulua.”11


I lena tautotogo, na auai atu ai Denison Harisi ma Ropeti Scott i fono faalilolilo a Viliamu Law ma ripoti atu mea na la aoao mai ia Iosefa.12 I le taimi lea, ua vaai Viliamu ia te ia lava o se tagata e toefaatulagaina ekalesia. Na ia folafola atu pea na ia talitonu i le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ae na ia ita tele e uiga i le autaunonofo ma aoaoga talu ai nei a Iosefa e uiga i le natura o le Atua.13

I le lotolotoi o le autaupulepule, na iloa ai e Denison ma Ropeti le toalua o Viliamu, o Sieni, ma lona uso matua o Uilisone. Na la vaai foi ia Ropeti ma Salesa Foster, o e na avea ma uo a Iosefa seia oo ina latou feeseeseai ma ia e faatatau i le galueaina o le fanua i autafa o le malumalu.14 O paaga tuai a Ioane Bennett o Siaunisii ma Faranisisi Higbee na auai foi, e aofia ai ma se tagata malovale o le lotoifale e igoa ia Iosefa Siakisone.15

Na ootia le perofeta i le naunau o Denison ma Ropeti e lamatia o laua ola mo ia. E mulimuli ane i le latou fonotaga lona lua ma le au taupulepule, na ia faatonuina ai alii ia talavou e toe auai tasi lava. “Ia matua filemu,” na ia fautua atu ai, “ma aua nei faia ni folafolaga e taupulepule e faasaga mai ia te au po o se vaega o le nuu.” Na ia lapataia i laua e ono taumafai le au taupulepule e fasioti i laua.

I le Aso Sa na sosoo ai, na maua e Denison ma Ropeti tamaloloa o leoleoina le nofoaga e masani ona fai ai fono i fana ma fana tao. Na ulufale atu le toalua i le fale ma faalogologo filemu ao finau le au taupulepule. Na malilie uma tagata ua tatau ona oti Iosefa, ae leai se isi na mafai ona ioe i se fuafuaga.

Ao lei faaiuina le fonotaga, na faataunuu e Faranisisi Higbee se tautoga o le aufaatasi i taupulepule taitasi. Taitoatasi, na sii e tamaloloa ma fafine i le potu se Tusi Paia i o latou lima tamatau ma fai le tautoga. Ina ua oo i le taimi o Denison ma Ropeti, na la faafiti e laa i luma.

“E te lua lei faalogo ea i le molimau malosi o tagata uma ua auai e faasaga ia Iosefa Samita?,” na fesili atu ai le au taupulepule. “Ua matou faia o la matou tiute e faataunuu lona faaumatiaina ma faasaoina tagata mai lea mala.”

“Na ma omai i a outou fonotaga ona sa ma faapea o outou o a maua uo,” na fai atu ai alii talavou. “Sa maua le manatu e i ai se mea e leaga ai.”

Na faatonuina e taitai leoleo e pueina Denison ma Ropeti ma faasavali atu i laua i lalo i le sela. Ina ua oo atu ai, na toe tuuina atu i alii le avanoa e faatauto ai. “Afai e te lua tinou lava e faafiti,” na tauina atu ia te i laua, “e tatau ona matou faamasaaina lo oulua toto.”

Na toe fai atu alii talavou e leai ma sauni i laua lava mo le oti.

“Taofi iina!” na valaau mai ai se isi i totonu o le sela. “Tatou talanoaina lea mataupu!”

I sina taimi ua amata ona toe finau le au taupulepule, ma na faalogo atu alii talavou o faapea ane se tasi tamaloa e le saogalemu le fasiotia o i laua. “O matua o tama,” na latou faauigaina, “e ono faataunuuina se sailiga o le a le saogalemu tele ia te i tatou.”

Na avatu Denison ma Ropeti i lalo i le vaitafe e leoleo faaauupegaina ma tatalaina. “Afai e faamaga o oulua gutu,” na lapatai atu ai leoleo, “o le a matou fasiotia oulua i le po po o le ao foi, i le mea matou te mauaina atu ai oulua.”16

Na tuumuli alii talavou—ma ripoti vave atu ia Iosefa ma se leoleo sa i ai faatasi ma ia. Ao faalogo le perofeta i la laua tala, ma faafetai o saogalemu i laua, sa oo i ona foliga se vaaiga mamafa. “Uso e,” na ia fai atu ai, “tou te le iloa le mea e iu i ai lenei mea.”

“E te manatu o le a latou fasiotia oe?” na fesili atu ai le leoleo. “O le a fasiotia oe?”

E lei tali sao atu Iosefa i le fesili, ae na ia faamautinoa atu i alii talavou na sese Viliamu Law ma isi au taupulepule e faatatau ia te ia. “E le o au o se perofeta pepelo,” na ia molimau atu ai. “E lei i ai lava ni au faaaliga leaga.” E lei i ai lava ni au faaaliga mai le tiapolo.”17


I totonu o le vevesi o le tautotogo, na feiloai soo ai Iosefa ma le Aufono a le Toalimagafulu e talanoaina uiga talafeagai o se temokalasi faalelotu ma tulafono ma faatinoga e pulea ai. I se tasi fonotaga, i le faatoa maea ai o le konafesi o Aperila, na palota ai le aufono ia taliaina Iosefa o se perofeta, faitaulaga, ma se tupu.

Na leai se pule faalemalo i tagata, o lea na leai ai ni taunuuga faaletino o le manatu. Ae na faamaonia ai tofiga faaleperisitua ma tiutetauave o Iosefa o le ao o le malo o le Atua i le lalolagi ae lei oo i le Afio Faalua Mai. E ogatasi foi ma le molimau a Ioane faapea na faia e Keriso ia Au Paia amiotonu ma tupu ma faitaulaga i le Atua, ma tuuina atu i ai ni uiga faaopoopo i le faalagina o le Faaola o le Tupu o Tupu.18

Mulimuli ane i lena afiafi, na iloa ai e Iosefa o ni nai tagata o le aufono e le o ni tagata o le Ekalesia. Na ia folafola atu o i totonu o le Aufono o le Toalimagafulu, e lei fesiligia tamaloloa e uiga i o latou manatu faalelotu e tusa lava po o ai i latou. “Matou te galulue i luga o le mataupu faavae lautele e faapea o tagata uma lava e i ai aia tutusa ma e tatau ona faaaloalogia,” na ia fai atu ai. “E i ai i tagata taitoatasi i lenei faalapotopotoga se avanoa o le filifili mo ia lava i le lotofuatiaifo lona Atua ma mea e manao ai o ia mo le lotu.”

Ao ia saunoa atu, na sii i luga e Iosefa se vase umi ma talo faalauaitele atu, e pei ona faia e se faiaoga. “Pe a lagona e se tagata se faaosoosoga itiiti lava i sea ituaiga o le le onosai, e tatau ona ia teenaina,” na ia tau atu ai i le aufono. Na ia tau atu o le agaga o le le onosaia o lotu ua tele ai e feoti. “I fesootaiga uma lava faalemalo ma faalepolotiki,” na ia folafola atu ai, “o manatu faalelotu o se tagata e le tatau lava ona fesiligia.” E tatau ona faamasinoina le tagata i le tulafono, ma ia saoloto mai le manatu faapito faalelotu.

Ina ua uma ona saunoa atu Iosefa, na faafuasei lava ona ia gauluaina ma le le mafaufauina le vase, lea na ofo uma ai tagata i totonu o le potu.

“E pei ona gauluaina le vase i lima o la tatou taitaifono,” na fai atu ai Polika Iaga, “e faapena foi ona gauluaina malo fai faamalosi i o tatou luma.”19


E oo atu i le faaiuga o Aperila, na taitai atu ai e le faateleina o le tetee faalauaitele o Viliamu ma Sieni Law se aufono o taitai o le ekalesia e tolusefulu-lua e tapeina o laua igoa ma Ropeti Foster mo amioga e le faakerisiano. Talu ai e lei samania maia i laua e se tasi ia puipuia i laua lava i le faamasinoga, na ita tele Viliamu, ma na ia teena le faaiuga a le aufono.20

Mulimuli ane, na faateleina faitioga i le ekalesia ao tuua Navu e ni nai aposetolo ma le toatele o faifeautalai e auauna atu faamisiona ma faia ni faalauiloaga mo le tofi peresitene o Iosefa. Na saili Ropeti Foster ma Siaunisii Higbee mo ni faamaoniga e mafai ona faaaoga e su ai le perofeta.21 Na faia e Viliamu Law se fonotaga faalauaitele i le aso 21 o Aperila  lea na ia faaleagaina ai Iosefa o se perofeta pau ma faatuina se lotu fou.

I le fonotaga, na faatuina ai Viliamu e i latou na mulimuli ia te ia o le peresitene o le lotu fou. Ina ua maea lena, na latou fono i aso Sa uma lava ma fuafua auala e faatosina ai isi Au Paia i la latou lotu.22

O le taimi lea, o Tomasi Sharp, le faatonu talavou o le nusipepa lea na faasagatau i le Au Paia ae lei leva ona latou taunuu i Ilinoi, na faatumuina lana pepa i faitioga ia Iosefa ma le ekalesia.

“Tou te le iloa se mea i tuuaiga ma manualia faisoo na maua e o tatou tagatanuu mai taitai o le lotu Mamona,” na ia folafola atu ai, ma puipuia ana osofaiga i le Au Paia. “E mafai ona outou le iloa se mea o nei mea, pe o le a le mafai ona outou aoaoina mai i matou mo le taumafai e faaalia nei ituaiga o vaega leaga, faalata, ma faaaogaina isi tagata.”23

Ona oo lea, ia Me 10, na faalauiloa ai e Viliamu ma ana au a latou fuafuaga e lolomi le Nauvoo Expositor, o se nusipepa lea o le a tuuina atu, e pei ona latou taua, “se faamatalaga atoa, moni, ma puupuu o mea moni, e pei ona latou i ai moni lava i le aai o Navu.”24 Na aumaia foi e Faranisisi Higbee ni moliaga faasaga ia Iosefa, e tuuaia ai o ia i le faaleagaina o lona tagata faalauaitele, ao faaaoga e Viliamu ma Uilisone ia autaunonofo a Iosefa o ni mau mo le moliaina o ia i le mulilua.25

“E faatulaga tonu lava e le tiapolo lona malo i le taimi e faasagatau ai i le Atua” na tau atu ai e Iosefa i se lauga ao faateleina moliaga e faasaga ia te ia. Mulimuli ane, na latou feiloai ma isi Au Paia ua maua faaeega paia i luga o lona faleoloa ma tatalo ai ina ia laveaiina mai o latou fili.26 Na manao Iosefa ia aloese mai le lokaina, ae e lei manao o ia e toe lafi. Sa maitaga Ema ma na mai tele, o lea e lei manao ai o ia e tuua ona tafatafa.27

Mulimuli lava, i le faaiuga o Me, na ia filifili ai e sili le alu i Karefasi, le nofoaga autu o le itumalo, ma faafeagai ma se suesuega aloaia e faatatau i tuuaiga faasaga ia te ia.28 Pe a ma se lua tasene o uo a Iosefa na faatasi atu ma ia i le taulaga. Ina ua oo atu le mataupu i se faamasino, na leai ni molimau a loia ma na le mafai ai ona faagasolo le suesuega. Na tolopo faamasinoga mo ni nai masina, ma na faatagaina e le leoleo Iosefa e toe foi i le fale.29

O le tatalaina o Iosefa na ita tele ai Tomasi Sharp. “Ua lava mea na matou vaaia ma faalogoina e faamaonia ai ia i matou o Sio Samita e le saogalemu i fafo atu o Navu, ma o le a matou le ofo lava e faalogo atu i lona maliu e ala i ni auala saua i se taimi puupuu lava,” na ia folafola atu ai i le itulau a le faatonu. “O le lagona vevesi o lenei itumalo ua i ai nei i se tulaga e sili ona maualuga, ma o le a osofai mai i le ita i se tamai faaletonu lava.”30


Ao faateleina le tetee ia Iosefa, na faaauau pea e le Au Paia ona fausia lo latou aai. Na tauivi Luisa Palate ia malu ma fafaga lana fanau teine e toafa ao toesea lana tane i lana misiona i le Pasefika i Saute. Ae lei tuua, na faatau e Atisone ni laupapa, ae na le lava mo Luisa e fau ai se fale i la latou fanua i le aai. Ae talu ai na ia umia se fanua i se setete tuaoi, na ia alu atu ai i le falelaupapa e latalata ane ma fesiligia e faatau mai ni laupapa aitalafu, ae faamau i lona fanua.

“E te le manaomia ona masalosalo i se fafine,” na ia fai atu ai i le failaupapa, i le popole nei le taliaina lana aitalafu ona o lona itupa. “O le mea masani lava, e sili atu lo latou tausisi i le taimi nai lo alii.”

Na leai ni popolega o le failaupapa e uiga i le faatau atu ia te ia faaaitalafu, ma na vave lava ona maua e Luisa laupapa na ia manaomia e fau ai se tamai fale faaiviivi. Ae paga lea, o tamaloloa na ia faafaigaluegaina e faia le galuega na avea ma se faanoanoaga i taimi uma, ma na faamalosia ai o ia e faafaigaluega nisi seia ona mauaina ni tagata galulue faamaoni.

Ao faia le fale, na galue Luisa o se suisui. Ina ua mamai lana fanau teine i le misela, na ia tausia i latou i le po ma le ao, ma tatalo mo lo latou malosi seia oo ina latou manuia. Mai i mea uma lava, na foliga mai na ia puleaina lelei lava ia tulaga. Ae na ia lagonaina le tuuatoatasi, le atoatoa, ma le mafaia ona tauaveina le avega i ona tauau.

O le taimi lava na uma ai le fale, na see atu loa Luisa ma lona aiga i ai. Na ia faapipiiina se kapeta na faia e ia lava ma teu le fale i mea na ia faatauina mai i ona totogi.

Ao faasolo pea masina, na feola lava Luisa ma teineiti i lona totogi laitiiti, i le fefaʻatauaʻiga ma le faatauina i le aitalafu ao ia togitogi lana aitalafu i le failaupapa. Ina ua uma a latou meaai ae o loo i ai ni aitalafu fou e totogi, na fesili atu tamaiti, “O le a le tatou mea o le a fai, Tina?”

“Faitio i le Alii,” na tali atu ai Luisa ma le manatu mamafa. Na ia mafaufau pe o le a le leo o le a i ai lana tatalo. Pe o le a ia fatioina tagata na nonoina ana tupe? Pe o le a ia faitio ia i latou e lei totogia o ia mo galuega na latou faagalueina o ia e fai?

O le taimi tonu lava lea na taunuu mai ai se tamaloa ma se uta tele o fafie mo ia, lea e mafai ona ia faatauina atu. Ona taunuu mai lea o se isi tamaloa ma le selau pauna falaoamata ma le luasefulu-lima pauna puaa.

“Aisea, Tina,” na fai atu ai lana tama teine o Faranisesa, “o se fafine laki tele oe!”

Na lofituina i le agaga faafetai, ma na filifili loa Luisa e taofia lona faitio.31


E pei ona folafola mai e Viliamu Law, na faasalalau le Nauvoo Expositor i auala o Navu i le amataga o Iuni. “O loo matou sailia ma le filiga e faatamaia mataupu faavae mataga a Iosefa Samita,” na ia folafola atu ai i lona faatomuaga, “ia matou te iloa lelei lava e le tusa ai ma e le ogatasi ma mataupu faavae a Iesu Keriso ma aposetolo.”

I le nusipepa, na finau atu ai Viliamu ma lana vaega faapea na se ese Iosefa mai le talalelei toefuataiina e ala i le faailoaina o le faaeega paia, faatinoina o le autaunonofo, ma aoaoina atu aoaoga faavae fou e uiga i le faaeaga ma le natura o le Atua.32

Na latou lapataia foi tagatanuu faapea o le mana faale malo o le Au Paia ua faateleina. Na latou faaleagaina le feaveaiina e Iosefa o matafaioi o le ekalesia ma le setete ma faaleaogaina lona tauva ai mo le peresitene.

“Sei o tatou tutulai i le mamalu o lo tatou malosi,” na latou folafola atu ai ma le taufaafefe, “ma tafi esea le faatosinaga a sifi ma tagata faatupu faalavelave mai luga o le fogaeleele.33

O le aso na faasalalau ai le pepa, na talo ai e Iosefa le Aufono o le Aai o Navu e talanoaina le mea e fai e uiga i le Expositor. O le toatele o tuaoi o le Au Paia ua agaleaga lava i le ekalesia, ma na ia popole o le a faatupuina e le Expositor le vevesi ia i latou. “E le saogalemu le i ai o ia ituaiga o mea,” na ia fai atu ai, “i le agaga o le faatupu faalavelave o loo latou taumafai e faaosoina.”34

Na faamanatu atu e Ailama i le aufono o le aai ia aufaatupu faalavelave ia na tuliesea i latou mai Misuri. E pei foi o Iosefa, na ia popole o le a faaosoina e le nusipepa tagata e faasagatau i le Au Paia sei vagana ua latou pasia se tulafono e taofia ai.

Ua fai sina tuneva o le po o le aso Toonai, ma na tolopoina le fonotaga seia oo i le aso Gafua.35 I lena aso, na feiloai ai le aufono o le aai mai le taeao seia oo i le afiafi, ma toe talanoaina ai le mea e mafai ona latou faia. Na faatu atu e Iosefa le folafolaina atu o le nusipepa o se faalavelave i tagata lautele ma le faaleagaina o le falelomitusi na lolomiina.36

Na ioeina e Ioane Teila. I le avea ai ma faatonu o le Times and Seasons, na taua ia Ioane se faasalalauga saoloto ma le tautala saoloto, ae na la talitonu uma ma Iosefa na i ai lo la aia faaletulafono e puipuia ai i latou lava mai faamatalaga pepelo. O le faaleagaina o le Expositor ma lona falelomitusi o le a vevela, ma na latou talitonu o tulafono o le a faatagaina i latou e faia i se tulaga aloaia.

Na faitau leotele atu e Iosefa le tulafono a le setete o Ilinoi e uiga i le saolotoga o le lomitusi ina ia mafai ai e tagata uma i le potu ona malamalama i le tulafono. O le toe mauaina mai o se tusitulafono faaaloalogia, na faitau atu ai e se isi fautua se tauamiotonuina aloaia mo le faaleagaina o se faalavelave e saeu ai le filemu o se nuu. Faatasi ai ma le mafuaaga aloaia ua faatuina, na toe fai atu ai e Ailama le manatu o Iosefa ina ia latou faaleagaina le falelomitusi ma faasalalau masini.37

Na tau atu e Viliamu i le aufono faapea na ia iloiloina le Tulafono a le Iunaite Setete, le pepa tulafono o le aai o Navu, ma tulafono o le laueleele. I lona mafaufau, na atoatoa lava ma amiotonu le aoaia o le aai e folafolaina le falelomitusi o se faalavelave ma ia faaleagaina loa lava.

Na palota le aufono ia faaleagaina le falelomitusi, ma na auina atu e Iosefa ni faatonuga i leoleo o le aai ina ia faataunuu le galuega.38


O lena afiafi, na taunuu atu ai leoleo o Navu i le ofisa o le Expositor faatasi ma ni tamaloloa pe a ma le selau. Na latou talepeina le faleoloa i se samala mamafa, toso le masini lomitusi i le auala, ma sasa faamalepe. Ona latou lafoina lea i fafo o fata o le masini lolomi ma faamumu i ai se afi. Soo se kopi lava o le nusipepa na mafai ona latou mauaina na faaopoopo atu i le afi mumu.39

O le aso na sosoo ai, na lipoti mai ai e Tomasi Sharp le faaleagaina o le falelomitusi i se isi lomiga o lana nusipepa. “O le taua ma le faaumatiaga ua le mafai ona taofia! Tagatanuu tulai mai, toatasi ma tagata uma!!!” na ia tusia ai. “Ua leai so tatou taimi mo ni tala, o le a faia e tagata taitoatasi lana lava tala. Ia faia e fana ma pulu fana!!!40