Tusi Lesona ma le Taimi o Fetufaaiga a le Peraimeri
Faafetauiina o le Tusi Lesona mo le Faaaogaina i le Vasega Pepe


Faafetauiina o le Tusi Lesona mo le Faaaogaina i le Vasega Pepe

O Le Vasega Pepe

O Ai e Auai

O fanau laiti e 18 masina le matutua ma e le’i atoa le 3 tausaga le matutua i le aso 1 Ianuari e mafai ona auai i le vasega pepe pe afai e finagalo malilie i ai o latou matua. Ia le itiiti ifo i le toalua faiaoga e tatau ona tofia mo vasega pepe taitasi. Afai o faiaoga e le o se ulugalii, e tatau ona o mai i se itupa e tasi. E tatau i faiaoga e toalua ia ona i ai i le taimi atoa o le Peraimeri.

Faamoemoega

O le faamoemoega o le vasega pepe ole saunia lea ina ia i ai se nofoaga faatulagaina lelei ma le saogalemu e mafai ai e fanau iti ona faatupuina se malamalamaga ma le alofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, ia i ai ni aafiaga lelei i se siosiomaga faale- Ekalesia, atoa ai foi ma le tuputupu ae ma le lagona o le taua o i latou lava. O le vasega pepe, o le tulaga muamua lava lea faale-Ekalesia e faifai mea faatasi ai ia fanau laiti ma isi tamaiti, atoa foi ma tagata matutua.

Siosiomaga Faaletino

E tatau ona mama le potu e fai ai le vasega pepe, faatupuina ai le fiafia, ma naunau tamaiti e o mai i ai, ma ia tu latalata i se fale lē ta’ua. E maai ona vaevaeina le potu o le vasega pepe i vaega eseese ina ia i ai se mea e taaalo ai (i luga o se kapeta po o se fala, pe afai e mafai), se vaega e faitautusi ai po o le fai ai foi o gaoioiga, ma fai ai le lesona. E tatau ona mama mea taalo, saogalemu ma lelei atoatoa. E le tatau ona i ai ni mea e fe’a’ei ai.

Faasologa o le Taimi

O le vasega pepe e masani lava ona 1 le itula 40 minute. E tatau ona vaevae lenei taimi i ni vaega eseese, ia tofu faamalosia i vaega taitasi le faamoemoega o le lesona.

Taumafai e fuafua lesona e mulimulita’ia ai le faiga e tasi mai lea vaiaso i lea vaiaso. E maua e tamaiti lagona lelei pe a i ai faiga masani ma sosooga e masani ai mai lea gaoioiga i le isi. E mafai ona fetuutuunai le faasologa fautuaina o loo i lalo ina ia talafeagai ma tulaga manaomia o la outou iunite:

Faafeiloaiga

Taimi e taaalo ai:

35 minute

Taimi e faapotopoto ai:

10 minute

Taimi o musika:

10 minute

Taimi o nai meaai iti:

10 minute

Taimi o le lesona:

10 minute

Iaimi o gaoioiga:

15 minute

Taimi o le faaiuga:

10 minute

E lē o tamaiti o le vasega pepe i le taimi o fetufaaiga po o sauniga amata foi a le Peraimeri.

Faafeiloaiga: A’o gasolo mai tamaiti i le vasega, ia faafeiloai atu i tamaiti taitoatasi i o latou igoa. Fesoasoani ia lagona e tamaiti taitoatasi lou alofa ma le alofa o le Tama Faalelagi. O musika malu e mafai ona maua ai se atemosifia faaaloalo ma fia auai. O loo maua lipine o pese mai le Tusipese a Tamaiti po o kaseti faalogologo (52428) ma tisiketi (50428).

Taimi e Taaalo Ai: Faataga tamaiti e taaalo saoloto i meataalo, paso, ata, po o tusi. Ia faamalosiau i tamaiti taitoatasi e filifili na o le mea e tasi e taalo ai ma toe faafoi atu i le mea na aumai ai, a o lei oo ina filifilia se isi mea fou e taalo ai. Aua le faamalosia se tamaitiiti e fetufaai atu ma se isi tamaitiiti le mea o loo taalo ai pe afai e le manao ai o ia. O le toatele lava o tamaiti e i le tupulaga lea e le i saunia i latou i lagona loloto po o le vafealoai ina ia fetufaai atu ma le isi tamaitiiti. Ia faaavanoaina lou taimi mo tamaiti, ae aua le faalavelave soo atu ia i latou a o taaalo. A uma le taimi e taaalo ai, ia e fesoasoani i tamaiti e toe teu faalelei meataalo.

E mafai ona faia ni gaoioiga faapitoa i le taimi lea (tagai “Gaoioiga ma Taaloga mo le Vasega Pepe,” xiv–xvii), peitai e le tau manaomia le auai o tamaiti.

Taimi e Faapotopoto Ai: Faapotopoto tamaiti e usu se pese ma sauniuni e tatalo. O loo i ai se lisi o pese mo tatalo i le itulau e 310 o le Tusipese a Tamaiti. Tofi se tamaitiiti e tatalo. Aoao tamaiti e fai ni tatalo pupuu, faigofie. Fesoasoani i ai pe a tatau ai. A maea le tatalo, ona fai lea i tamaiti e talanoa ma fefaamasania’i ma faiaoga ma isi i se tulaga faasamasamanoa. Ia faailoa atu lou alofa ma le mafanafana, ma le faaaloalo i au upu ma taga. Ia e nofouta i lagona ma fetuuna’i i o latou manaoga. Ia talanoaina manaoga ma mea e fiafia i ai tamaiti. O autu talafeagai o talanoaga e mafai ona aofia ai:

  • Aafiaga fou i olaga o tamaiti, e pei o se pepe fou i le aiga po o se tafaoga faaleaiga.

  • Aso malolo faapitoa.

  • O le tau.

  • Mata’itūina o le natura.

  • O tomai faaleva-fealoai e pei o le faalogo, fetufaai, po o le faaaogaina foi o uiga tausaafia.

  • O mea e faaalia ai le agalelei.

O fuaiupu faagaoioiga, gaoioiga e punonou-ma-falolo ai, ma pese e mafai foi ona faaaoga i le taimi lenei e fesoasoani ai i tamaiti mai le taofiofi gata.

Taimi o Musika: E mafai ona faaaoga musika i le faagasologa o le vasega ina ia maua ai se siosiomaga fiafia, ma fia auai; aoao atu ai le savali o le talalelei; ma mafai ai e tamaiti ona maua ni suiga (tagai “Musika i le Potu o le Vasega Pepe,” xvii–xix). E fiafia lava tamaiti e usu pese masani mai lea vaiaso i lea vaiaso. E tatau i taitai ma faiaoga o le vasega pepe ona i ai se kopi o le Tusipese a Tamaiti. E mafai ona valaaulia nisi e fesoasoani i musika i le vasega pepe.

Taimi o Nai Meaai Iti: Ia faatulaga taimi o nai meaai iti ina ia fetaui ma tulaga manaomia o tamaiti. O tupe mo nai meaai iti e tatau ona aumai i le paketi a le Peraimeri. Talu ai ona e fai nai meaai iti mo tamaiti o le vasega pepe i vaiaso taitasi, o lea e tatau ai i faiaoga ona fesili i matua pe i ai ni meaai latou te le mananao e ‘aai ai a latou fanau (tagai Tusitaulima o Faatonuga a le Ekalesia, [1998], 267). A’o le’i tufatufaina nai meaai iti, ia e fesoasoani i se tamaitiiti e fai se faamanuiaga mo meaai.

Taimi o le Lesona: O lesona i lenei tusi lesona ua tusia mo le vaega e taitolutausaga-le- matutua, ae peitai o le tele o gaoioiga i lesona ma vaega e faamauoa ai e aoga foi i tamaiti e laiti ifo. O lesona taitasi o loo i ai se vaega o le “Gaoioiga Faaopoopo mo Tamaiti Laiti”. (Manatua o mea ma sauniuniga e manaomia mo gaoioiga faaopoopo, e le o tusia i le vaega o “Sauniuniga” o lesona taitasi. Ia faitau ma le faaeteete faamatalaga o gaoioiga taitasi e te manao e faaaoga, ina ia mautinoa ai ua i ai ia te oe mea uma e te manaomia.)

O faataitaiga o le ala e mafai ai ona fetuutuunai lesona o lenei tusi lesona mo vasega pepe o loo maua i itulau e xix–xx. A’o e fetuutuuna’ia lesona, ia manatua e manatu ma le agaga tatalo i le malamalama ma mea e fiafia i ai tamaiti. E tatau ona pupuu gaoioiga ma ia eseese foi aua o tamaiti o le vaitausaga lenei, e puupuu foi le taimi e uai mai ai. E aoao tamaiti i le fai soo o se mea, o le mea lea atonu e te manao e toe fai se gaoioiga i le lesona po o lesona foi i le lumanai. Mo se fesoasoani faaopoopo i le aoaoina o fanau laiti, tagai i le “Sauniuniga o Lesona,” “Aoaoina Atu o Lesona,” “Musika i Totonu o le Vasega,” ma le “Fesoasoani Vaaia” o loo i itulau e vi–viii.

Taimi o Gaoioiga: Filifili gaoioiga e pei o le valivali ata, gaosia o ni mea mai paluga faata’alo, tala faatino, taaloga, ma isi mea (tagai “Gaoioiga ma Taaloga mo le Vasega Pepe,” xiv–xvii) e lagolago ai le savali o le talalelei, faataga le fetufaai, ma saunia ni aafiaga fou. Aua e te popole pe afai e mananao tamaiti laiti e toe o e taaalo.

Taimi o le Faaiuga: Fesoasoani i tamaiti e toe teu faalelei meataalo; ona toe faamanatu puupuu lea ma fai se aotelega o le savali o le talalelei sa aoaoina i le lesona. Fesoasoani i se tamaitiiti e fai le tatalo faaiu.

Saunia o le Fanau mo le Vasega Pepe

I ni nai vaiaso itiiti a’o lumanai le ulufale atu o le tamaitiiti ma auai i le vasega pepe, e tatau i le fesoasoani muamua i le au peresitene o le Peraimeri ona tuu atu i matua o le tamaitiiti se lisi o mea e tatau ona fai, o loo i le itulau e xi ma fuafua se feiloaiga a matua ma faiaoga o le vasega pepe.

Ata
parents’ checklist

Lisi a Matua o Mea e Ao Ona Fai

E mafai e le tamaitiiti faatoa auai i le taimi muamua i le vasega pepe ona i ai le naunau e auai, po o le fefe foi, po o le mata ataata po o le tagi. E tele mea e mafai e matua ona fai, e avea ai le muai saunia o le la tama e fai ma mea e fiafia ai e auai i le vasega pepe. Pe a oo ina iloa e tamaiti le mea e o i ai atoa ma mea ua faamoemoeina mai ia i latou, o le a naunau e auai. O i latou e o mai ma le itiiti po o le aunoa foi ma se malamalamaaga e tusa ai ma ia mea, o le a fefefe i latou ma o le a le fia nonofo foi i le vasega. Ia saunia lau tama i le faia o le tele o mea e te mafaia aua lona sau i le vasega pepe:

  1. Aoao lau tama e uiga i le vasega pepe ia lē itiiti ifo i le lua vaiaso a’o le’i oo ina auai.

  2. Ia fuafua ina ia feiloai lau tama ma faiaoga o le vasega pepe pe toe tasi pe lua foi vaiaso a’o le’i sau lau tama i le vasega pepe mo le taimi muamua.

  3. Ia fuafua se feiloaiga a lau tama ma nai nisi tamaiti o le vasega pepe.

  4. I le faagasologa o le vaiaso a o lumanai le ulufale atu o lau tama i le vasega pepe, ia ta’u i ai ni mea lelei e uiga i le vasega pepe.

  5. Ia ave lau tama e vaai i le potu e fai ai le vasega pepe, pe afai e le o i ai se tasi.

  6. I le aso e sosoo ma le aso e amata ai le vasega pepe, faamanatu atu i lau tama o taeao e amata ai le vasega.

  7. I le aso muamua lava e amata ai le vasega pepe, vaai ia lava le taimi e saunia ai lau tama mo le lotu. Aua le faanatinatia.

  8. Ia tuu i le fale mea taalo uma a lau tama.

  9. Ia ave muamua lau tama i le fale taele ma fafaga ia maona a’o le i aveina i le vasega pepe. O se tamaitiiti e manaomia le suia o lona napekini, o le a ave atu i lona tina.

  10. Ia taunuu vave i le vasega pepe.

  11. Ia tau atu i lau tama o le a e toe alu ane ia te ia i se taimi mulimuli ane. Ia taunuu vave atu e ave lau tama pe a tuua le vasega pepe.

  12. Afai e fefe lau tama, ia e nofo ai iina faatasi ma lau tama mo ni nai taimi amata ole vasega.

  13. Ia faailoa atu i faiaoga o le vasega pepe, pe o le fea vasega o le a e auai i le taimi e fai ai le vasega pepe, ina ia mafai ona ia aumaia ia te oe lau tama pe afai o le a i ai se faafitauli e tulai mai.

  14. Ia faailoa atu i faiaoga o le vasega pepe pe afai o i ai se faafitauli i lau tama e le masani ai, e faapei o se meaai e ma’i pe a ‘ai ai.

  15. Ia talatalanoa ma lau tama e uiga i lona auai i le vasega pepe, i se auala lelei ma le alofa. Ia mautinoa e ta’u atu mea lelei e uiga i le vasega pepe atoa foi ma faiaoga.

  16. Manatua o le faaalia o le alofa ma le onosai, o le a avea ai le vasega pepe ma se mea e lelei i lau tama.

Faamolemole aua nei aveina lau tama i le vasega pepe pe afai o maua o ia i se tasi ma’i nei:

  • Fiva

  • Tafe le isu

  • Tale

  • Itaita gofie ae le masani ai po o le faalii

  • Pua’i

  • Manava tata

  • Mageso

  • Ma’imata

  • Utua le ulu

  • Se ma’i po o se ‘ona sa togafitiina i fualaau tui i totonu o le fasefulu valu itula na sei mavae atu.

  • Se mai o tamaiti o loo pesi:

    Tane susu (fitu aso)

    misela (seia oo ina tea ese atoatoa le mageso)

    fiva mumu patapata (seia oo ina tea ese le mageso)

    mami (seia oo ina tea le fula, e masani e fitu aso)

    faama’i pipisi o le pa’u

Afai e i ai i lau tama se ma’i e mafua ai ona tafe le isu, tale, po o le mageso foi, ona ta’u lea faamolemole i faiaoga o le vasega pepe, e lē pipisi le ma’i o lau tama.

O Uiga Faaalia o Fanau Laiti

O le suesue i uiga faaalia o le fanau iti e pei ona taua i lalo, e mafai ona fesoasoani ai ia te oe e te malamalama lelei ai i le mafuaaga ua faaalia ai e tamaiti o loo iai i lau vasega uiga ma amioga e pei ona latou faaalia. Ia faaaoga lenei malamalama i le saunia lea ma le aoaoina atu o lesona atoa ma le faia o gaoioiga faatasi ma tamaiti. Ia manatua, o nei mea o taiala aoao; e le mafai ona tutupu ae tamaiti uma i le tulaga lava e tasi po o le faaalia foi o uiga po o amioga tutusa i le tupulaga lava lea e tasi. Mo nisi faamatalaga o uiga o tamaiti, tagai i le O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai (110–11).

Uiga Faaalia o le Mafaufau o se Tamaitiiti Laitiiti

  • E faigofie ma sa’o ona manatu. E le malamalama i ni manatu maotua.

  • E fiafia puupuu (1 i le tolu minute).

  • E masani ona fesili soo ma faia faamatalaga e le fetaui ma le mataupu.

  • E fia iloa ma tuu fesili i mea uma.

  • E fiafia e aoao ma faataitai ona fai mea fou.

  • E fiafia i le fai soo o se mea.

  • E mafai ona fai nai filifiliga faigofie.

Uiga Faaalia Faaletino o se Tamaitiiti Laitiiti

  • E tiotio.

  • O loo tuputupu ae pea le malosi e savali ai, osooso, ma patipati.

  • E ulavale, itaita gofie, ma lē lavā gofie foi.

  • E faigofie ia te ia ona talai ma la’u mai i lalo mea, nai lo le toe teuina.

Uiga Faaalia Tau Le Vafealoai o se Tamaitiiti Laitiiti

  • E faatuatuaina.

  • E masani ona fiafia e taalo toatasi.

  • E masani ona faaloloto ma manatu faapito ia te ia lava.

  • E faigata ona tufatufa atu mea i isi, ma e le manao foi e faaaoga ma se tasi se mea.

  • E masani ona tauaimisa i mea taalo.

Uiga Faaalia o Lagona o se Tamaitiiti Laitiiti

  • E masani ona i ai le naunau e alofa atu ma alofagia mai o ia.

  • E masani ona i ai lagona e tupu ai le ita.

  • E masani foi ona matanana.

  • E femoumouai.

Uiga Vaaia Faaleagaga o se Tamaitiiti Laitiiti

  • E fia tatalo ae na te manaomia se fesoasoani.

  • E mafai ona amata aoaoina le uiga o le faaaloalo.

  • E maua gofie le agaga.

  • E malamalama e alolofa le Tama Faalelagi ma Iesu ia i tatou .

  • E malamalama i uiga faavae faaleagaga.

O Faafitauli e Ono Alia’E Mai i le Vasega Pepe ma Auala e Foia Ai

E oo lava i le vasega pepe aupito sili, e i ai lava taimi e ulavavale ai tamaiti. O nisi nei o amioga masani ma fautuaga e foia ai.

Faafitauli

Auala e Mafai ona Foia ai Nei Faafitauli

Ua tau atu e se matua ia te oe e le fia sau le tamaitiiti i le vasega pepe. E ee le tamaitiiti ma faataitaio pe a alu ese le matua.

Ia uunaia matua e sauni mamao atu a latou fanau mo le vasega pepe (tagai Saunia o Fanau mo le Vasega Pepe,” itulau x–xi). Ia valaaulia le matua e nofo ai pea iina seia oo ina uma le tagi ma filemu le tamaitiiti. E mafai foi ona maua le fesoasoani i le valaauina o isi tagata matutua latou te siiina fanau pe a fetagisi, ina ia mafai ona fesoasoani ia i latou ia maua le lagona o le saogalemu.

E pei e fefe le tamaitiiti ia te oe po o isi tamaiti, e fealualuai solo lava i le vasega ma e le fia tautala i se isi.

Ia onosai; aua le taumafai e uunaia faamalosi le tamaitiiti. Ia lava le taimi e tuuina atu ia te ia ina ia masani lelei ai ia te oe, o isi tamaiti, atoa ma mea o loo siosiomia ai o ia. Ia faamasani lelei le tamaitiiti i lea taimi ma lea taimi, ma fautua atu se gaoioiga e tasi pe lua e faataitai ona fai. Fesoasoani i le tamaitiiti ina ia maua e ia le fiafia.

I le taimi atoa o le vasega, e pipii lava ia te oe se tamaitiiti ma manao e sii i ou vae.

E manaomia e fanau laiti le alofa mafana ma le ua’i atu ia te i latou. O le siiina o se tamaitiiti ma le talatalanoa atu ia te ia i se taimi puupuu, mai lea taimi i lea taimi, o le a maua ai e ia le loto malie. Ia uunaia le tamaitiiti ina ia auai i gaoioiga fai a le vasega pepe.

I le taimi o le lesona, e toatele tamaiti e tutu i luga ma savavali ese a’o le i uma gaoioiga.

Ia mataalia ma iloa lelei mea taitasi e manaomia e le tamaitiiti, o mea e fiafia i ai, ma le umi e tulimataia ai se mea. Ia vaai faalelei ni faailoga e iloa ai ua lē fiafia, pe ua vaivai foi ina ia mafai ai ona fetuutuunai le gaoioiga ina ia fetaui lelei ma le mea o loo fiafia i ai. Aua lava nei uunaia faamalosi se tamaitiiti e auai i se gaoioiga. Afai e i ai nisi tamaiti e mananao e toe foi atu e taaalo i mea taalo, ona faataga pea lea o i latou e fai.

E le nofo filemu ma le fia faalogo se tamaitiiti. E tago o ia ma tulei ma tatoso isi tamaiti e i ona tafatafa.

E mafai e le faiaoga lona lua ona fatosina atu le vaai a le tamaitiiti i le gaoioiga o loo taitaiina e le faiaoga muamua. Tuu atu se mea i le tamaitiiti na te uuina ina ia mafai e ia ona auai atoatoa i le lesona po o le gaoioiga.

E tauaimisa nisi tamaiti i se mea taalo. O se tasi tamaitiiti e fekiki, ma fesasaai solo se meataalo ma taufeu ina ia manumalo i le mea taalo.

O nisi taimi e mafai ai lava e tamaiti ona foia e i latou ava mea e le fiafia ai, ae tatau ona e saunia e fesoasoani atu e puipuia i latou mai le faamanu’aina e le tasi o le isi, po o le faaleagaina foi o meatotino. E mafai ona e fautuaina atu ni ala i fanau e foia ai o latou faafitauli.

Ua amata ona taalo leaga se tamaitiiti—feato solo se mea taalo, tatu’i, ma tau’ai solo. Ona tamoe ese ai lea i se isi vaega o le potu.

E tatau ona e taofia lea amio. Faamalamalama lelei i le tamaitiiti le tulaga e le tatau ai ia te ia ona faaalia lea ituaiga o amio; ona faasino atu lea o le tamaitiiti i se isi gaoioiga.

Ua la’u mai e se tamaitiiti mea taalo mai le fata, ae musu e toe teu.

Ia matua faamamafaina atu i se auala filemu le amio e tatau ona faaalia. Ia faaali atu i le tamaitiiti le auala e toe teuina ai mea taalo. Ia uunaia le tamaitiiti e teuina ma toe faafoi atu mea taalo taitasi ao le i oo ina aveina se isi mea taalo.

Ua amata ona limalau se tamaitiiti ma matanana ma tagi. A o e taumafai e faana, ae fai mai, “Ou te le manao ia te oe,” ma oso ese mai.

O tamaiti laiti e masani lava ona vave mumusu. Faaali atu i le tamaitiiti se mea taalo faapitoa ma fai atu i ai e manaia lava pe a taalo ai. Afai e le lelei foi lena mea, taumafai e faaaoga se tala po o se tusi. O nisi taimi, e fesoasoani lou soloiina o mata o se tamaitiiti e uma ai le tagi. Afai e faifai pea le tagi o le tamaitiiti, ona ave loa o ia i se tasi o ona matua.

Ua fesili mai se tamaitiiti, “O le a le taimi e sau ai lou tina? O le a le taimi e mafai ai ona ou alu i le fale?”

Ia toe fai atu i le tamaitiiti e mautinoa lava o le a toe foi mai ona matua. Talanoa atu e uiga i nisi o mea o le a tutupu a o lei oo i le taimi e tuua ai.

Gaoioiga ma Taaloga mo le Vasega Pepe

Ia faaaoga gaoioiga o loo i ai i lenei vaega e tusa ai ma lau lava faautautaga i le taimi o taaloga po o le gaoioiga a le vasega. E mafai foi ona e faaaogaina soo se gaoioiga o i lenei vaega e talafeagai lelei ma se lesona faapitoa i le taimi e fai ai lesona a le vasega pepe, atoa foi ma goaioiga mai lesona e mafai ona faaaogaina foi i le taimi o taaloga, peitai, aua nei faatulafonoina le auai o tamaiti. O nisi tamaiti atonu e mananao e taaalo pea i mea taalo mo le taimi atoa lava e taaalo ai.

Gaoioiga Tusi Ata

O tusiga ata e mafai ona avea ma se mea e maua ai le olioli, ma e mafai foi ona fesoasoani i tamaiti i le faatupuina o le talitonu ia i latou lava, maeleelega, atamai i le faaaogaina o lima, galulue faatasi o mata ma lima, atoa ma le malamalama i o latou senesori. E mafai foi ona avea le tusi ata ma se tasi o auala e sili ona faamalie loto e faaalia ai le tulaga o le tagata lava ia. Ia faaaoga ou manatunatuga ma le maeleelega e fuafuaina ai gaoioiga tusi ata talafeagai mo lau vasega.

E mafai ona fesoasoani nei taiala e te fuafuaina ai au tusiga ata:

  • Ia faafaigofie.

  • Ia saunia. ia i ai mea uma e faaaoga ma ia e iloa lelei ona faatino le gaioiga.

  • Ia fetuutuunai. Afai e te fetuutuunai, o le a leai se mea e te le fiafia ai pe afai o le a le o gatasi ma le faamoemoe na e fuafuaina ai le gaoioiga. Ia manatua, e masani lava ona fiafia tamaiti i mea e te tuuina atu ia i latou, nai lo le faamaeaina o se gaioiga.

  • Ia naunau atu ma fiafia i mea o loo faia e tamaiti, ma ia faamalo atu i ai ma le faamaoni.

  • Ia faaaoga mea eseese. Ia fuafua gaoioiga e mafai ai e tamaiti ona faaaoga le tele o mea ma auala eseese mai lea vaiaso i lea vaiaso.

  • Ia mataalia. E le taumafai fanau iti i taimi uma e tusi ni ata o ni mea pe a tusia a latou ata. Pau lava le mea latou te fai o le taaalo lea i mea ua saunia ma tuuina atu ia i latou. Afai e te manao e faia sau faamatalaga e uiga i le ata a se tamaitiiti, ia fai atu i ai, “Faamatala mai lau ata ia te au” nai lo le fesili atu i ai, “O le a lena mea?”

  • Ia itiiti se fesoasoani e tuu atu i ai. Fesoasoani pe a tatau ai ae tuu i tamaiti e fai a latou lava galuega.

Valivaliga o Ata e Faatatau i le Musika

Mea e Manaomia: O musika ua pueina po o mea fai musika, pepa, ma vali ga’o po o peni vali.

Tata le musika a’o valivali ata a tamaiti. Fai i tamaiti e valivali a latou ata e tusa ma lagona o latou maua i le musika.

Ata Fatufatu

O se ata fatufatu o se ata lea e faia i le faapipiiina faatasi o fasi pepa, ata pue, po o isi mea.

Mea e Manaomia: Toetoe o soo se mea lava e mafai ona faaaoga i se ata fatufatu, e pei o pepa afifi meaalofa, solosolo pepa, pepa e faapipii i puipui o fale, laulaau, oneone, ma makaloni. E te manaomia se kelu po o se mea faapipii ma se fasi pepa po o se isi mea e mafolafola (e fai ma faavae o le ata fatufatu) mo tamaiti taitoatasi.

Tuu i tamaiti e filifili a latou lava mea e faapipii i se mea ua fai ma faavae o le ata fatufatu. Tuu i ai e fai lava a latou ata po o mamanu e mananao ai.

Tuiina o Makaloni e Fai ai Ula

Mea e manaomia: Makaloni lapopoa e le i faavelaina (po o mea ia e faaaoga e mimiti ai vaiinu ae otioti faalaiti po o soo se mea e faigofie ona tui), o se fasi manoa tele po o se vulu mo tamaiti taitoatasi, ma se kelu po o se ga’o (wax).

Ia faamalo pito taitasi o le manoa po o le vulu i le fufui lea i lekelu po o le ga’o (wax). A mago, o le a malo mo le tuiina ai o le makaloni. Ia nonoa se faapona i le isi pito o le manoa ina ia aua nei toulu ese makaloni pe a tui ai. Tuu i tamaiti e tatui i ai makaloni, ona nonoa faatasi lea o pito e lua pe a maea ona faia e tamaiti lena gaioiga.

Paluga Faigofie Faataalo

Mea e manaomia:

  • 2 ipu falaoamata

  • 1 ipu masima

  • 1 sipuni tele ga’o (suauu)

  • 3/4 ipu vai

  • vai faalanu meaai (pule oe pe fai pe leai)

Seu faatasi le falaoamata ma le masima. Faaopoopo i ai ma le ga’o ma ni vai ia lava ina ia maopoopo lelei pei se kelei (clay). Ia saasaa auaua’i le vai seia oo ina vaivai lelei le paluga ae aua le piipii tele. Palu ma lomilomi lemu. (A faalanu le paluga, ona faaopoopo lea i ai o le vai faalanu i le vai a’o le i sasaaina i le falaoamata ma le masima.)

Ia fai i lou fale lenei paluga faataalo ae e te lei faaaogaina i le vasega pepe, ona teu lea i se fagu/koneteina e le sao i ai se ea, pe a talafeagai ai. Aumai ni pepa (o pepa gao e sili atu ona lelei) e fola i luga o laulau i le mea o le a faaaoga ai e tamaiti le paluga faataalo.

Taaloga ma Pese e Fai Taga

E fiafia tele tamaiti e fai mea e gaoioi ai, e pei o taaloga po o taga o fuaiupu po o pese. E tele fuaiupu faagaoioiga o loo i ai i totonu o lesona, ma o loo faamatala atu i lalo nisi o taaloga faigofie. A fiafia tamaiti i se gaoioiga, e mafai ona faaaoga soo i le tausaga atoa, e le na o le taimi e fai ai lesona o loo ta’ua ai.

O taiala nei e mafai ona fesoasoani e te aoaoina ai fuaiupu fou e fai taga i tamaiti:

  • Ia e taulotoina muamua le fuaiupu mo le gaoioiga a’o lei faia le vasega.

  • Ia fai muamua upu ma fai taga i tamaiti, ia faatele taga. A uma, ona valaaulia lea o tamaiti tou te faia faatasi.

  • Ia faifai malie ina ia malamalama tamaiti i upu ma taga.

  • Ia faaaoga i nisi taimi fesoasoani vaaia e fesoasoani ai i le tuuina atu o pese e fai taga. E gauai atu tamaiti ma lelei le aoao pe a i ai se mea faitino e tilotilo i ai.

  • Faapuupuu le pese po o le fuaiupu e fai taga pe a amata ona le lavava tamaiti. Afai e umi se pese e fai taga, e mafai ona e fesoasoani i tamaiti e fai taga a o e faia na o oe upu.

Fuaiupu Faaaloalo

Ia faaaoga fuaiupu o loo i lalo pe a oo ina ulavavale tamaiti, ma ua e manaomia se fesoasoani ina ia faafifilemu ai ma faaalia le faaaloalo e tamaiti. O le faaaogaina o se tasi o ia fuaiupu i le taimi lava e tasi i vaiaso uma, e mafai ona fesoasoani i tamaiti e iloa ai le taimi e fai ai le tatalo amata po o le tatalo faaiu. Fesoasoani i tamaiti e fai upu ma taga e pei ona fautuaina mai.

Tatala, Tapuni [Lima]

Tatala, tapuni;

Tatala, tapuni;

Patipati lemu.

Tatala, tapuni;

Tatala, tapuni;

Faataoto lelei i ou vae.

Ou te Lulu O’u Lima

Ou te lulu o’u lima.

Ou te faataamilo o’u lima.

E patipati o’u lima.

Ou te sii ae o’u lima,

Ona tuu mai lea i lalo

Ma piilima i luga o o’u vae.

Ou te faamalolo o’u vae.

Ou te lē toe migoi.

Ou te nofo sa’o i lo’u nofoa.

E punou lo’u ulu

E moeiini o’u mata.

Ua ou saunia mo le tatalo.

O Nisi Taimi Ou Te Umī, ma o Nisi Taimi Ou Te Laitiitī

Faaaoga le fuaiupu lea e punonou-ma-falolo ai pe afai sa nonofo tamaiti ma ua manaomia ona gaoioi. Toe fai pe a manaomia.

O nisi taimi ou te umī—–umī lava (tu i luga, ona sosoo ai lea ma le tu tetee).

O nisi taimi ou te laitiitī—-laitiitī lava (faano’uno’u, ona faapupuu ai lea).

O nisi taimi e umī, o nisi taimi e laitiitī (tu i luga, ona faano’uno’u ai lea).

O ai la a’u? (Tu i luga pe faano’uno’u; tuu i tamaiti e ta’u mai pe uumī pe laitī).

O Le Fatu Itiiti

Ta’u i tamaiti pe faapefea ona toto fatu i le eleele, ma fesoasoani i ai faapea o le a totoina fatu i le eleele. Fai atu, “Faapea la o tatou o fatu laiti” (faatutu i lalo pe faapupuu, ma moeiini mata). “Ua oso mai nei le la ma ua velasia ai fatu. Ona maligi ifo ai lea o timuga ma faapea mai, ‘Ala ia i luga, fatu laiti’” (pupula mata ma amata ona faaloaloa lima). “O mai i fafo mai le eleele fatu laiti, ina ia mafai ona outou ola” (tutu i luga ma faaloloa lima i luga ae o le ulu). “Fatu laiti, ua outou tutupu a’e ma avea o ni fugalaau matagofie [po o ni laau].”

Tatou o i le Fale o Tina Matua po o le Fale [o Tama Matua]

Fai atu, “Manatu faapea o lea tatou te o i le fale o Tina Matua [po o Tama Matua] foi. E tatau ona fai faalelei o tatou lavalava” (ia fai taga o le faamauluina o le ofutino po o le faia o lavalava). “Tatou feosofi loa i le taavale [po o le pasi]” (fai taga o le tatalaina o le faitotoa ma le tietiega). “Oi aue, e ese ma le omoomo o lenei auala” (fai taga o le taavale o loo alu i luga o omoomo). “Vaai, tatou talotalo i le leoleo lale” (talotalo lima). “Toeitiiti lava tatou taunuu. Lale ua sau Tina Matua [po o Tama Matua]. Tatou fusi atu ia te ia” (fai taga faapea o la e te fusi atu ia Tina Matua po o Tama Matua).

Fesoasoani i o Tatou Matua

Taitai tamaiti i le faia o taga e faaalia ai o loo fesoasoani i o latou matua. E mafai ona e fai atu, “Manatu faapea o loo tatou fesoasoani e salu le fale.” Ia faia e tamaiti taga o le saluina o le fale. E mafai ona sosoo ai ma le teuina o moega, fufuluina o faamalama, tafiina o le pefu, saluina o laulaau, suaina o le togalaau, fufuluina o le taavale, po o isi gaoioiga e talafeagai ai i lo outou lotoifale.

Taaloga o le Faatavalega Polo

Mea e Manaomia: O Se Polo.

Faanonofo tamaiti i se afali’o. Nofo oe i o latou luma ma faataavale le polo i se tamaitiiti, ma ta’u le igoa o lena tamaitiiti pe fai ni fesili e faatatau i le lesona. Ona toe faataavale atu lea e le tamaitiiti o le polo ia te oe ma ta’u lou igoa pe tali atu foi i le fesili. Ia e mautinoa ua e tuuina le avanoa i tamaiti taitoatasi. E mafai foi ona fai lenei taaloga a o tutu, ma fepasia’i ai le polo.

Faatusatusa Siepi

Mea e manaomia: Pepa lanu, seleulu.

Faaaoga le pepa lanu e otioti ai se ata tele e tasi ma se ata laitiiti e tasi o siepi o loo ta’ua i lalo: sikuea, lio, tafatolu, fatu, siepi e valu ona tulimanu, ma se li’o faalaumiumi. Ia faataatitia i le fola o le fale ia siepi eseese. Ia feauauai tamaiti e faatietie le siepi laitiiti i luga o le siepi tele e tutusa. Ina ia fesuisuiai, ia fai foi siepi lava ia i ni pepa lanu eseese, ona fai lea i tamaiti e faatusatusa i lanu ae le o siepi.

Siepi Faamusika

Mea e manaomia: O ni lio lanu eseese mai pepa lanu po o se ie, musika ua pueina po o laau fai musika, mea faapipii (tuu i le faitalia).

Faapipii pe tuu lio i luga o le fola o le fale i totonu o se lio tele. Fai i tamaiti e savavali faataamilo i fafo o le lio tele a o taina le musika. A taofi loa le musika, ona tau mai lea e le tamaitiiti po o le a le lanu o le lio o loo tu ai o ia i tafatafa. Mo se suiga ia faaaoga siepi eseese ae ta’u mai e le tamaitiiti le lanu ma le igoa o le siepi.

Togiina o le Taga Fatu Pi

Mea e manaomia: Taga fatu pi, o se atigipusa, ato, po o se mea e fai i ai le tau’aiga (e faia i le tipiina lea o se pu i se pepa malo e i ai le ata e faapipii i se mea malo).

Ia togi e tamaiti taga fatu pi i totonu o le atigipusa, ato, po o le mea e fai i ai le tau’aiga. (E mafai ona e faia taga fatu pi po o le mea e fai i ai le tau’aiga ina ia fetaui ma le aso malolo po o le lesona.) E mafai foi e tamaiti ona togi taga fatu pi i poloka po o atigipusa o loo fatu agai i luga.

Faatagata

Mea e manaomia: Musika ua pueina po o mea fai musika.

Fai i tamaiti e savavali faataamilo i totonu o le potu a o tataina le musika. A taofi le musika, ona tutu faasasao lea o tamaiti e pei ni faatagata. E mafai ona toe gaoioi tamaiti pe a amata le musika, ae e tatau lava ona tutu faasasao pe a pe le musika.

Musika i Totonu O le Vasega Pepe

O musika i totonu o le vasega pepe e maua ai se atemosifia mafanafana ma le alofa, e avea ai le Peraimeri ma se nofoaga fiafia e auai. O tamaiti o le vaitausaga o le vasega pepe ua saunia ma e naunau foi e aoao e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, o i latou lava, ma lenei lalolagi matagofie. O se auala taua mo i latou e aoao ai, o musika. E mafai e tamaiti ona fiafia i musika i auala eseese. E mafai ona latou pepese, tata mea fai musika, gaoioi i musika, ma faalogologo i musika. Tagai i le “Musika i Totonu o le Vasega,” itulau vii, mo ni faamatalaga faaopoopo mo le faaaogaina o musika e aoao ai le fanau laiti.

Pesepesega

Atonu o le a le mananao tamaiti laiti e pepese faatasi ma oe (atonu o le a le mafai ona pepese faatasi ma oe tamaiti laiti tele), ae e fiafia lava i latou e faalogologo a’o e pese ma e masani ona latou aoaoina ai mataupu faavae taua i pese. Uunai tamaiti e pepese, ae aua e te popole pe a le pepese. O tamaiti e le mafai ona pepese ma oe, atonu e fiafia e fai ni nai taga faigofie a’o e pese.

E mafai ona e faaaogaina pese lava na i vaiaso taitasi i le amataga o gaoioiga eseese. A faalogo tamaiti i fati e masani ai, o le a latou iloa le gaoioiga o le a amata. E mafai foi ona e suia upu o se pese ina ia fetaui ma tulaga o i ai tamaiti po o gaoioiga. Usuusu soo ma tamaiti i le tausaga atoa a latou pese e fiafia i ai.

O pese nei mai le Tusipese a Tamaiti e talafeagai lelei lava mo le faaaogaina i le vasega pepe. O loo i ai foi ni nai fautuaga mo auala e mafai ona e fetuutuunai ai upu. Atonu e i ai foi nisi au aitia mo ni auala e sui ai nei pese po o nisi foi, i le Tusipese a Tamaiti ina ia talafeagai lelei ma le vasega pepe.

  • “O Se Aiga Fiafia” (i. 104) © 1975 Pioneer Music Press, Inc.). Fatu se fuaiupu e uiga i lau vasega pepe fiafia po o le Peraimeri. Faaaoga e fai ma faafeiloaiga: “Ua ou vaai ia Susi; ua vaai mai foi o ia… .”

  • “Fai Pei Na ou Fai” [“Do As I’m Doing] (i. 276). Faaaoga e fai ai faatonuga: “Faamama le potu; mulimuli mai ia te au!…” po o le “Faapotopoto mai mo pese… .”

  • “Mea Malie e Fai” (i. 129)

  • “Ua Tatou Potopoto Mai” [Here We Are Together] i. 261

  • “Ou te Migoi” [I Wiggle] (i. 271)

  • “Afai Ua e Fiafia” (i. 125)

  • “O o’u Lima” [My Hands] (i. 273)

  • “Sa i ai se Tamaloa Aisa” (i. 121) © 1981 Pioneer Music Press, Inc.). Fatu ni fuaiupu i nisi mea o le natura: “Sa i ai se laau meamata…umī, umī, umī. Ou te mapu i lona paolo,…laitī, laitī, laitī.”

  • “Ua Timu Faasauatoa” (i. 117)

  • Mea Malie e Fai (i. 129) Sui le upu “usu” i gaioiga e pei o le “Oso, oso, oso” po o le “musa, musa, musa.” Pepese e uiga i ofu, o lanu, po o oe lava: “Seevae, seevae, seevae; Ou te fiafia i o’u seevae. E see ai o’u vae; seevae, seevae, seevae!”

  • “Ataata” (i. 128)

  • “Fua o le Vavae” (i. 118)

O Mea Fai Musika

Aumai ni mea fai musika faigofie e faaaoga e tamaiti, pe fai foi ni au lava mea:

Fagufagu po o se pu: Fai ni pu i le autafa o se pepa malo ua taai pei o se faagaau (pei o le ituaiga lea e faaaoga mo pepa afifi, pepa maseesee, po o solo pepa). Ina ia aoga lelei, faapipii se pepa malamalama i le isi itu o le faagaau pepa. A faaaoga, ia hamu pe pese agai i totonu o le faagaau.

Poloka Sanipepa: Ia tipi ni fasipoloka laau e tai 1 inisi lemafiafia, 2 inisi le lautele ae 4 inisi leumi. Ia tipi foi nisi poloka laiti se lua e 1 i le 11/2 inisi. Ia olo faalamolemole pito po o ni patupatu o nei poloka. Ia tuu le poloka laitiiti i le ogatotonu o le poloka lapoa ona tu’i mau lea i le fao. Faapipii se fasi sanipepa i le pito i lalo o poloka lapopoa taitasi. A faaaogaina, ia faafetaui ia poloka laau, pe feoloai ia sanipepa.

Lulu: Tuu ni fatu saga po o ni fatu pi mamago i totonu o se atigipusa po o se atigi apa e le maamaai ona pito. Ia teuteu faamatagofie e tamaiti mea o loo tuu ai fatu. Faapipii ia mau lelei gutu ina ia aua nei aia e tamaiti fatu pe taaalo ai foi. A faaaoga, ia lulu.

Logo: Su’i ni logo i se fasi ie. A faaaoga, ona lulu lea.

Gaoioiga i Musika

O le faia o gaoioiga i musika e fesoasoani i tamaiti e faaaoga lelei ai lo latou malosi ma faatupuina ai lo latou tomai i le faaaogaina ma le maelega o o latou mafaufau. Ia usu se pese, ta le piano po o se isi mea fai musika, pe faaaoga foi se musika ua pueina e gaoioi ai tamaiti.

Ina ia auai tamaiti i gaoioiga i musika, e mafai ona e:

  • Faatonu tamaiti e taufetuli, tulioso, punonou, faataavili, laalaa i tamatamai vae, fetolofi, osooso, pe falolo i musika. Ia feauaua’i tamaiti e taitai le vasega i le faiga o taga.

  • Tata pe usu ni pese ia eseese le saosaoa ae taufetuli pe savavali foi tamaiti e fuafua i le musika.

  • Ia talotalo e tamaiti ni sikafu lanu po o ni fu’a pepa laumiumi a o gaoioi i le musika.

  • Faaaoga pese e fai taga pe a manaomia se suiga o le saosaoa e tamaiti. Afai ua umi ona nonofo tamaiti, e fetaui lelei lava se pese e faaaoga ai musele lapopoa ma gaoioiga tetele. Afai sa gaoioi ma o loo moomia e faafilemu, atonu e sili atu se pese e fai taga e faaaoga ai musele laiti a o nonofo i lalo tamaiti.

Faalogologo

O loo auina atu faatasi lenei tusi lesona ma se kaseti faalogologo e mafai ona faaaoga mo gaoioiga faalogologo. O le kaseti o loo aofia ai ni vaega se lima:

  1. “Pese Lemu” —e tata a’o ulufale mai tamaiti i le vasega pepe po o isi taimi pe a manaomia se atemosifia toafilemu.

  2. “Faalauiloaina o Musika”—e fesoasoani ai i tamaiti ia latou iloa uiga eseese faamusika.

  3. “Musika e Gaoioi Ai”—e tata mo tamaiti a’o latou faia taga e pei o le punou ma le falolo. E mafai ona faaalu e tamaiti le malosi ma faatupuina tomai faaletino e fetaui ma le musika pe a faalogologo ma auai i le faatinoga.

  4. “Taga e Faaalia i Musika”—ia uunai tamaiti e faalogologo ma gaoioi lava latou i le musika. O loo i ai ni nai fatuga eseese pupuu e sefululua, faatasi ai ma faamatalaga o loo fautuaina atu ai auala e gaioi ai i le musika. Ia le sili atu i le tolu ni fatuga e faaaoga i le periota po o le taimi o le vasega.

  5. “Tala Faalemafaufau”—e tatau ona faia e saunia ai gaoioiga mo tamaiti. O le mulimuli i faatonuga ma faalogologo ma le faaeteete i tala, o le a auai tamaiti i le faia o taga faagugu ma isi gaoioiga faatino. O tala o le “O Se Savalivaliga i le Vaomatua,” “O Se Asiasiga i le Nofoaga o Manu,” ma le “O Meataalo i le Pusa o Meataalo.” Faaaoga na o se tala se tasi i se vasega.

E mafai foi ona e faaaogaina kaseti faalogologo o leTusipese a Tamaiti (na o musika, 52505; musika ma upu, 52428) po o tisiketi (na o musika, 50505; musika ma upu, 50428), pe afai e maua.

Atonu o le a faigata ona uai atu tamaiti i musika pe afai o le a na ona faalogologo. Tuu faatasi le faalogologo ma le usuusuina o pese, gaoioi, po o isi gaoioiga, e pei o faataitaiga o i lalo:

  • Fai i tamaiti e taooto i le fola ma faalogologo i ituaiga eseese o musika. Talanoa e uiga i o latou lagona i musika. Ona fai lea i ai e faataitai mai o latou lagona.

  • Tata ni musika e savavali faafitafita ai tamaiti ona tuu lea e savavali faafitafita faataamilo i le potu.

  • Ia patipati tamaiti e faatatau i le pao o le musika o loo faalogologo i ai.

Faataitaiga o le Lesona Faafetaui

O ni faataitaiga nei o le auala e mafai ai ona fetuunai ni lesona se lua o i lenei tusi lesona aua le faaaogaina i le vasega pepe. A’o e iloiloina ia faataitaiga, maitau:

O poloka taitasi o le taimi i le lesona ua tulimatai atu i se savali faigofie o le talalelei. O gaoioiga ma musika e tatau ona fesoasoani i tamaiti ina ia amata malamalama ai i mataupu faavae amata ma o latou faaupuga.

Ua na o ni nai vaega mi le lesona autu ua filifilia. O le a fesoasoani lea e faafaigofie ai le vasega, faagaua’i mai, ma talafeagai foi mo le matutua o le vaega pepe.

O gaoioiga ua filifilia e le faapea e faaaogaina pea lava pea i le faasologa e tasi e pei ona i ai i le lesona autu. O gaoioiga i le taimi o le lesona, e tatau ona faatulagaina i le faasologa e sili ona fesoasoani ai i tamaiti o le vaitausaga o le vasega pepe ia malamalama ai i le savali o le talalelei.

Lesona 6: E Alolofa le Tama Faalelagi ma Iesu ia te Au

Faafeiloaiga

O se tasi auala e faatupu ai se atemosifia faaaloalo mo le vasega pepe o le tataina lea o se musika mai kaseti faalogologo o le Tusipese a Tamaiti. Ina ia faatomua atu le savali o le talalelei i lenei lesona, e mafai ona e tuu atu i tamaiti taitoatasi se pine o tusia ai “E Alolofa le Tama Faalelagi ma Iesu ia te Au” (tagai i le gaoioiga e faamauoa ai 6, itulau 17).

Taimi e Taaalo ai

35 minute

I le taimi e taaalo ai, ia sue ni auala e fesoasoani ai i tamaiti ia mafaufau e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Mo se faataitaiga, e mafai ona e aoao tamaiti e fiafia le Tama Faalelagi ma Iesu pe agalelei le tasi i le isi, ma e alolofa tele i la’ua ia te i tatou. E mafai foi ona e fesoasoani i le fanau ia latou manatua le lesona o le vaiaso ua te’a e ala i lou fesili atu i ai, “O ai le Atalii o le Tama Faalelagi?”

Taimi e Faapotopoto Ai

10 minute

E mafai foi ona faaaoga le taimi e faapotopoto ai e saunia ai le fanau mo le lesona. Amata i le usuina o se pese mo le tatalo ma fesoasoani i se tamaitiiti e fai le tatalo. Ona fesoasoani lea i tamaiti e sauniuni mo le lesona i lou fesili atu i ai po o ai na aumaia lenei lalolagi matagofie mo i tatou ma le talalelei ma le Ekalesia (tagai gaoioiga e faatosina mai ai, itulau 15).

Taimi o Musika

10 minute

E mafai ona aoga lelei musika e fesoasoani ai i tamaiti o le vasega pepe e aoao ai se savali o le talalelei. Mo se faataitaiga, o lenei lesona e mafai ona e fesoasoani i tamaiti e mafaufau i le Tama Faalelagi ma Iesu i le usuina lea “Ou Te Iloa o Loo Soifua Lo’u Tama” po o le “Ou te Lagona le Alofa o Lo’u Faaola” (tagai gaoioiga e faamauoa ai 2, itulau 17). A lava le taimi, ona toe faamanatu lea o pese mai lesona ua mavae pe usuina foi pese filifilia o loo i le itulau e xvii.

Taimi o Nai Meaai Iti

10 minute

E ui lava ina leai se gaoioiga e faaaogaina i le taimi lea e faamalosia ai le savali o le talalelei, ae e mafai ona e faamanatu i tamaiti e alolofa le Tama Faalelagi ma Iesu ia te i tatou ma e tatau ona tatou faafetai atu ia te i la’ua mo mea uma lava e aofia ai meaai. Ona tofi lea o se tamaitiiti e faamanuia meaai.

Taimi o le Lesona

10 minute

O lenei lesona e tele ni ona vaega e mafai ona faaaoga e fesoasoani ai i tamaiti o le vasega pepe ia malamalama e alolofa le Tama Faalelagi ma Iesu ia te i latou. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faaaogaina vaega nei mai le lesona 6:

  • E aumaia e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso faamanuiaga ia te i tatou (ii. 15–16)

  • E alolofa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia i tatou taitoatasi (i. 16)

  • Gaoioiga faaopoopo 2 (i. 17)

  • Gaoioiga e faamauoa ai 1 (i. 17)

Taimi o le Gaoioiga

15 minute

O le taimi o le gaoioiga e maua ai e tamaiti avanoa e fai ai ni mea fou ma faaaoga ai lo latou malosi. O mea e mafai ai ai, e tatau ona fesoasoani gaoioiga e faamalosia ai le savali o le talalelei. Mo se faataitaiga, e mafai ona fai le taaloga faataavale polo (i. xvi) ae fai fesili e faamalosiauina ai le savali o le talalelei sa aoaoina.

Taimi o le Faaiuga

10 minute

Faaaoga le taimi o le faaiuga e toe faamanatu ai i tamaiti e alolofa le Tama Faalelagi ma Iesu ia i latou taitoatasi, ma la te silafiaina i latou i o latou igoa. Faamatala atu i ai ou lagona o le faafetai mo faamanuiaga ua tuuina atu e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te oe. Ona e fesoasoani lea i se tamaitiiti e fai le tatalo faaiu.

Lesona 10: Ou te Faafetai mo Laau Tetele, Laau Toto, ma Fugalaau.

Faafeiloaiga

Faafeiloai atu i tamaiti taitoatasi i o latou igoa a o ulufale mai i le vasega pepe. A o e faafeiloai atu ia te i latou, ia faatomua atu i ai le autu o le lesona i lou ta’uina atu lea i ai o le aso o le a outou aoao ai e uiga i laau toto, o fugalaau, ma laau tetele.

Taimi e Taaalo ai

35 minute

I le taimi e taaalo ai, ia saunia tamaiti mo le lesona i lou ta’uina atu lea i ai e uiga i le tele o mea matagofie o i lenei lalolagi na faia e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mo i tatou ia tatou fiafia ai.

Taimi e Faapotopoto Ai

10 minute

Usu se pese mo le tatalo; ona fesoasoani lea i se tamaitiiti e fai le tatalo. Mo lenei lesona, e mafai ona e aumaia se laau toto mo tamaiti e vaai i ai, tagotago i ai, ma sogisogi foi i ai. Ona faaali atu lea o lou loto faafetai mo laau toto, fugalaau, ma laau tetele (tagai gaoioiga faaopoopo 2, itulau 30).

Taimi o Musika

10 minute

Usu “I Tumutumu o Laau” (tagai gaoioiga faaopoopo 4, itulau 38). O le faia o taga i le pese o le a fesoasoani e faatupuina ai se siosiomaga fiafia ma maua ai e tamaiti se suiga o lagona. A lava le taimi, e mafai ona e toe faamanatuina pese mai lesona ua mavae.

Taimi o Nai Meaai Iti

10 minute

Afai e mafai, ia amata le taimi e aai ai nai meaai iti i se gaoioiga faigofie e fetaui ma le savali o le talalelei. Mo se faataitaiga, o le meaai e mafai ona i ai se ulu po o se falaoa. Ia faamatala i tamaiti o nei mea e gaosia mai i laau tetele, o laau toto, ma fugalaau (tagai i le gaoioiga i le itulau 29). Ona fesoasoani lea i se tamaitiiti e faamanuia meaai.

Taimi o le Lesona

10 minute

Filifili mai vaega mai le lesona e te lagona o le a fesoasoani i tamaiti e malamalama ai i le savali o le talalelei. Mo se faataitaiga, e mafai ona e fesoasoani i tamaiti ia malamalama pe faapefea ona ola laau tetele, o laau toto, ma fugalaau i le vavaeina o se fasi fua ina ia mafai ona vaai tamaiti i fatu. Ia faamatala le mea e tatau ona tupu ina ia ola ai fatu ma maua atili ai isi fua (tagai gaoioiga e faamauoa ai 4, itulau 36). Ona fesoasoani lea i se tamaitiiti e toto ni fatu i ipu pepa ua tutumu i palapala (tagai gaoioiga e faamauoa ai 1, itulau 37).

Taimi o le Gaoioiga

15 minute

A maea le lesona, e mafai ona e tataina se musika malu, a o valivali e tamaiti ata o laau tetele, laau toto, ma fugalaau. O gaoioiga e mafai ona filifili mai le lesona po o gaoioiga foi o loo i itulau xiv–xvii. Atonu e mananao nisi tamaiti e taaalo i meataalo i le taimi lea. Ia i ai ni gaoioiga e fai, ae aua ne’i faamalosia tamaiti e auai.

Taimi o le Faaiuga

10 minute

O le taimi o le faaiuga e faaaoga e aotele ai le savali o le talalelei ma fesoasoani ai foi e saunia tamaiti mo le tatalo. I le lesona lenei, e mafai ona faataitai atu ia te oe tamaiti i le ta’uina o upu o le pese “Fatu Laiti o Loo Taatitia Pea” e faamanatu ai i tamaiti lo tatou agaga faafetai mo laau tetele, o laau toto, ma fugalaau (tagai gaoioiga e faamauoa ai 2, itulau 29). Ona fesoasoani lea i se tamaitiiti e fai le tatalo faaiu.