Seminare
Iunite 9: Aso 3, Iakopo 1–2


Iunite 9: Aso 3

Iakopo 1–2

Folasaga

Ina ua mavae le maliu o Nifae, sa amata e sa Nifae ona “tuu atu i latou lava i le faia o amioga leaga” i le lalo o le nofoaiga a se tupu fou (Iakopo 1:15). O uso laiti ifo a Nifae, o Iakopo ma Iosefa, na faapaiaina e Nifae o ni faitaulaga ma ni aoao i tagata, sa la laua galulue ma le filiga e tauanau tagata ia salamo ma o mai ia Kerio. Sa usitai Iakopo i le poloaiga a Nifae e faamaumau aoaoga paia, faaaliga, ma valoaga i papatusi laiti. O le faamaoni ai i le matafaioi paia na tuuina atu ia te ia, sa valaauina ai e Iakopo ia lona nuu e salamo, ma lapatai atu ia i latou e uiga i agasala o le faamaualuga, o le alolofa i oa, ma le ola le mama i tulaga feusuai. Sa ia aoao atu e uiga i le leaga ma taunuuga o nei agasala taatele e tolu.

Iakopo 1:1–2:11

Ua lapataia e Iakopo le nuu e uiga i a latou amioleaga

Mafaufau i se faamatalaga e te faia i le tulaga lenei: Ua faaalia e se tasi o au uo i le Lotu se uiga le lelei agai i ona taitai perisitua ma faapea atu, “E foliga mai latou te le iloa se mea e uiga i le lalolagi moni. Latou te lapatai soo mai e uigai filifiliga e le o ni mea taua tele. Maimau pe ana latou le faaaluina se taimi tele e ta’u mai ai ia i tatou mea leaga uma e tatau ona tatou aloese ai. E tatau ona latou talanoa mai i na o mea e aoga.”

Ata
Iakopo o loo aoao atu

Mafaufau pe aisea e lapatai mai ai taitai perisitua i nisi o taimi e uiga i agasala. Sa tusia e Iakopo ina ua mavae le maliu o Nifae e faapea (tagai Iakopo 1:9), sa amata ona fai e lona nuu ni amioga leaga faapitoa. Faitau le Iakopo 1:15–16, ma faailoa po o a mea na fai e tagata na faapea ona popole ai Iakopo.

Atonu e te manao e li’o le upu amata i le Iakopo 1:15–16. Aisea e avea ai o se faamanuiaga le i ai o taitai perisitua e lapataia i tatou e uiga i faafitauli i le taimi e [tupu] ai pe a o le’i amata foi ona tutupu?

Faitau le Iakopo 1:6–8, ma faailoa pe aisea sa fautuaina ai e Iakopo ma ona uso a taitai le nuu o Nifae e uiga i le agasala. Aisea e te manatu ai e lapataia e taitai perisitua i lou aiga, faapea foi ma taitai perisitua i le lotoifale ma taitai perisitua aoao, ia oe e uiga i le agasala ma aoao atu ia te oe le talalelei ma le maelega tele? Atonu e te manao e faailoga ia fasifuaitai i le Iakopo 1:7 o loo aoao mai ai le upumoni lenei: E galulue ma le maelega taitai perisitua e fesoasoani ia i tatou ia o mai ia Keriso.

Faitau le Iakopo 1:17–19, ma vaai mo soo se mafuaaga faaopoopo na galulue matuai malolosi ai Iakopo ma lona uso o Iosefa e aoao tagata.

O le a lou manatu o le uiga o le ia maua se “feau mai le Alii” (Iakopo 1:17)?

Atonu e te manao e faailoga ni isi lava fasifuaitau e fesoasoani e aoao mai ai le mataupu faavae lenei: Ua i ai i taitai perisitua se tiutetauave mai le lagi e aoao le upu a le Atua ma lapatai mai e uiga i le agasala.

Mafaufau loloto mo se taimi e uiga i le mafuaaga e taua ai ona malamalama e faapea, e faamasinoina taitai o le Ekalesia i a latou taumafaiga e aoao i tatou i mea ua finagalo le Alii tatou te iloa.

A o e faitau i le Iakopo 2:1–3, 6–7, 10–11, vaavaai mo fasifuaitau o loo faailoa mai ai lagona o Iakopo e uiga i lana galuega faigata o le valaau atu i tagata e salamo.

  1. Mafaufau po o le a se mea o aoao mai e fasifuaitau nei e uiga i le naunau o Iakopo e faataunuu lana galuega faigata: “o a’u i le asō ua sili atu ona mamafa ia te a’u le naunau ma le popole tele mo le manuia o o outou agaga” (Iakopo 2:3) ma le “e ao ina ou faia e tusa ma le poloaiga sa’olele a le Atua” (Iakopo 2:10). Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia se tali i fesili nei:

    1. O le a se taimi na e lagonaina ai le alofa ma le popole o se taitai perisitua ia te oe?

    2. O le a se taimi na e lagonaina ai o upu ma gaoioiga a se taitai perisitua sa musuia e le Atua ina ia fesoasoani ia te oe?

Toe manatunatu i le tulaga na tuuina atu i le amataga o le lesona. Mafaufau pe o le a faapefea ona e tali atu i lau uo e faavae i mea ua e suesueina i le asō.

Iakopo 2:12–21

Ua aoai e Iakopo lona nuu ona o lo latou faamaualuga

Ina ia fesoasoani ia e saunia e suesue i le mea na poloaiina e le Alii ia Iakopo e aoao atu, mafaufau i faamanuiaga ua tuuina atu e le Alii ia te oe i vaega nei: aiga, uo, taitai ma faiaoga o le Ekalesia, taleni fatufatuai ma taleni faamusika, tomai faaafeleti, taleni, aoaoga, avanoa e tuputupu ae ai, malamalama o el talalelei, ma mea o le olaga nei. Mafaufau i nisi auala ua faamanuiaina ai oe e le Alii.

Faitau le Iakopo 2:12–13, ma faailoa mai le mea na sailia e sa Nifae. Ia matau na aoao mai Iakopo “o le aao o le Atua” na faamanuiaina sa Nifae i oa. O lenei fasifuaitau e faatatau i lo tatou Tama oi le Lagi.

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia pe aisea e taua ai ona e manatua o le Alii na tuuina atu ia oe faamanuiaga ma tomai ua e maua.

Afai tatou te le faaeteete, e mafai ona tatou tuuina i tatou lava ina ia faafefeteina i le faamaualuga pe a uma ona tatou maua faamanuiaga tatou te sailia, e pei ona sa faia e sa Nifae. I le avanoa ua tuuina atu, tusi ai lou manatu o le uiga o le “faafefeteina ai outou i le faamaualuluga o o outou loto.”

E pei ona tusia i le Iakopo 2:13, o le a le tala a Iakopo o nisi o mafuaaga o le faamaualuluga o sa Nifae?

Mafaufau i se tagata i onaponei po se vaega o tagata o e na sauaina, le amanaia, pe faasalaina isi tagata ona ua latou “maua ni oloa e sili atu” nai lo o i latou ua latou sauaina (Iakopo 2:13). Mo se faataitaiga, ona o nisi o tagata ua tele atu a latou tupe, tele atu a latou uo, ma sili atu o latou gafatia faaafeleti, pe oo foi i le sili atu o le malamalama o le talalelei nai o se isi tagata, latou te ono mafaufau sese ai e faapea ua sili atu lo latou lelei nai lo isi pe oo foi ina latou faasalaina i latou. Mafaufau pe na i ai se taimi o lou olaga na e faia ai se gaoioiga ma se uiga faamaualuga.

Faitau le Iakopo 2:17–21, ma faailoa ia fasifuaitau e mafai ona fesoasoani ia te oe e faatoilalo ai le faamaualuga.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai ni fasifuaitau se lua pe sili atu e te maua i le Iakopo 2:17–21, ma faamatala pe faapefea ona fesoasoani nei fasifuaitau ia te oe e faatoilalo ai le faamaualuga. O nisi o fesili o loo i lalo e aoga ona mafaufau i ai a o e faamaeaina lenei galuega: O le a lou manatu o le uiga o le saili o le malo o le Atua? Ia maua le faamoemoe ia Keriso? E faapefea ona faatosiina oe e le sailia o le malo o le Atua ma le mauaina o se faamoemoe ia Keriso, i le auala e te vaai atu ai ma faia ai isi tagata?

Vaaifaalemafaufau e faapea ua fesili atu lou tina, tama, po o le taitai po o le a le mea na e aoaoina ananei. Tusi i lalo se mataupu faavae se tasi mai le Iakopo 2:17–21 e mafai ona e faaaogaina e tali atu ai ia i latou.

O le mataupu faavae e tasi i le Iakopo 2:17–21 o le: E tatau ona tatou sailia le malo o le Atua nai lo isi mea uma tatou te mananao i ai.

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia se auala se tasi e mafai ona e faaaoga ai faamanuiaga ma avanoa ua tuuina atu e le Alii ia te oe e fausia ai le malo o le Atua ma faamanuia ai olaga o isi.

Iakopo 2:22–30

Ua aoai e Iakopo lona nuu ona o le le mama i tulaga feusuai

O le faamatalaga lenei sa tuuina mai e Peresitene Ezra Taft Benson. Mate po o a upu e lua e tuu i avanoa:

“O le agasala faataumaoi a lenei augatupulaga o le ” (“Cleansing the Inner Vessel,” Ensign, Me 1986, 4; ma vaai i le faaiuga o le lesona mo le tali sa’o).

Faitau le Iakopo 2:22–23, 28, ma faailoga fasifuaitau na faaaoga e Iakopo e faamatala ai le ogaoga o le le mama i tulaga feusuai. Atonu e aoga le malamalama o le upu faitaaga e faatatau i agasala o feusuaiga.

Sa faamalamalama mai e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua nisi o amioga e solia ai le tulafono a le Alii o le legavia: “Soo se faatinoaga o uiga feusuai i fafo atu o noataga ole faaipoipoga—o le uiga o la’u tala soo se fesootaiga e faia ma le iloa o itutino paia ma sa o le tino o se isi tagata, a o faia pe e le o faia foi ni lavalava—o se agasala ma ua faasāina e le Atua. O se solitulafono foi le faaosoina ma le iloa o nei lagona loloto i lo oe lava tino” (“Making the Right Choices,” Ensign, Nov. 1994, 38).

O amioga feusuai ma le itupa tutusa ma le matamata i ponokalafi o le solia lava foi lea o le tulafono a le Alii o le legavia.

Ia matau le ala na saili ai sa Nifae e fai ‘alofaga i a latou agasala, e pei ona tusia i le Iakopo 2:23–24. Faaalu se taimi e mafaufau ai i le ala e taumafai ai tagata e saili e fai ‘alofaga mo feusuaiga le mama i aso nei.

O le tasi o agasala a sa Nifae o le faia ae e le faatagaina o autau nonofo. Na aoao mai Iakopo o le poloaiga a le Alii e faapea e tatau i se alii ona faaipoipo atu i se ava e toatasi (tagai Iakopo 2:27). O le faia o ni ava e sili atu ma le toatasi e aunoa ma le faatagaga a le Alii e ala mai i Ana taitai perisitua ua tofiaina o se faataitaiga o se agasala o feusuaiga. I fofoga o le Atua, o agasala o feusuaiga e matuai matuia lava (tagai Alema 39:5).

E pau lava le taimi e faatagaina ai tagata o le Alii e fai autau nonofo, pe afai lena e poloaiina ai e le Alii (tagai Iakopo 2:30). I ni taimi faapitoa i le talafaasolopito o le lalolagi, na poloaiina ai e le Alii ia Ona tagata e faatino autaunonofo. Mo se faataitaiga, o autaunonofo sa faia i taimi o le Feagaiga Tuai e Aperaamo ma Sarai (tagai Kenese 16:1–3; MF&F 132:34–35, 37) ma le tama a le la tama o Iakopo (tagai MF&F 132:37), ma sa faia mo se taimi i aso popofou o le Ekalesia toefuataiina, lea na amataina e le Perofeta o Iosefa Samita (tagai MF&F 132:32–33, 53). Ae peitai, sa poloaiina e le Atua Lana perofeta o Uilifoti Uitilafi e faagata le faiga o autaunonofo (tagai Folafolaga Aloaia 1 i le Mataupu Faavae ma Feagaiga).

Faitau le Iakopo 2:31–35, ma faailoga fasifuaitau e faaalia ai nisi o taunuuga le lelei o agasala o feusuaiga.

  1. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E tusa ai ma le faamatalaga a Iakopo, e faapefea ona aafia aiga i le le mama i feusuaiga?

    2. Atonu e faapea ni isi o le autalavou e mafai ona latou faia amioga le mama o feusuaiga ona e le’i faaipoipo ma, o lea, e le o le faamaoni ai i se toalua, ma e le o i ai ni a latou fanau. E mafai faapefea ona aafia se tupulaga talavou ma lona aiga i amioga le mama?

    3. Aisea e te manatu ai ua fai mai le Alii o le ola le mama o se agasala matuia?

Toe faamanatu le amataga o le Iakopo 2:28, ma faailoga le mea e fiafia i ai le Alii. (Ia manatua e ui ina sa faapitoa ona ta’ua e Iakopo ia tamaitai i le fuaiupu lenei, e tutusa lava le moni e fiafia le Alii i le legavia o alii.) Ua aoao mai e le fuaiupu lenei le mataupu faavae: E fiafia le Alii i le legavia.

E faavae i mea ua uma ona aoaoina i le asō, mafaufau pe aisea e fiafia ai le Alii i le legavia o Lana fanau. Mafaufau i lou aiga, faapea ma le aiga ua e faamoemoe e atinae i le lumanai. O le a faapefea ona faamanuiaina oe ma i latou i le ola e tusa ai ma le tulafono o a le Alii o le legavia? Mafaufau loloto pe faapefea ona fiafia le Alii i filifiliga ua e faia ina ia e faamaoni ma mama.

E mafai ona e tumau i le mama. Afai ua e agasala i le solia o le tulafono o le legavia, e mafai ona e salamo ma toe mama e ala i le Togiola a Iesu Keriso. Saili le taitaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i se auala se tasi pe sili atu e mafai ona faalelei atili ai lou puipuia o oe lava mai le solia o le tulafono o le legavia. Afai ua e solia soo se solitulafono e tau i feusuaiga, ia mea soo se mea e talafeagai, e aofia ai le feiloai ma lou epikopo po o le peresitene o le paranesi, e ta’uta’u atu mea sa e faia ua solia ai le tulafono a le Alii o le legavia.

Ata
Lo’u Tama e
  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Iakopo 1 2 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga:

Tali upu o loo misi i le upusii i le amataga o le lesona lenei: na saunoa Peresitene Benson, “O le agasala faataumaoi a lenei tupulaga o le ola le mama i tulaga feusuai.