Seminare
Iunite 24: Aso 3, 3 Nifae 6–10


Iunite 24: Aso 3

3 Nifae 6–10

Folasaga

Ina ua mavae lo latou laveaiina ofoofogia mai le au faomea a Katianetona, na fiafia sa Nifaē ma sa Lamana i le filemu mo le tusa o le tolu tausaga. O le faamaualuga, faavasegaga i vasega, ma sauaga na tulai mai ma taitai atu ai i le amioleaga tele ma faatoilaloina mulimuli ane ai le faigamalo a sa Nifae. Na aofia i faailoga o le maliu o Iesu Keriso i Ierusalema le faatamaiaga tele na faaumatia ai le toatele o aai o sa Nifae, ma fasiotia ai tagata amioleaga na nonofo ai. Ua ufitia le laueleele i le pouliuli mo aso e tolu. I le lotolotoi o le pogisa, na valaaulia e le siufofoga o le Faaola ia tagata ia toe foi atu ia te Ia. Ina ua alu ese le pouliuli, na liua le auega a tagata i le olioli ma viiga ia Iesu Keriso.

3 Nifae 6–7

Ua oo ina faamaualuluga sa Nifae, ua fevaevaeai le Ekalesia, ua faaumatia e faiga faalilolilo le faigamalo, ma na vaevaeina tagata i ituaiga

Mafaufau i se taimi na tatau ai ona e faia se filifiliga pe o le a e mulimuli i le perofeta pe leai. E pei ona faamaumauina i le 3 Nifae 6–7, na aafia nisi o sa Nifae i taunuuga matautia o le tetee i perofeta, a o isi na maua faamanuiaga na oo mai mai le salamo ma le faalogo i auauna filifilia a le Alii.

A o e faitau i le 3 Nifae 5, na salamo sa Nifae ma auauna atu ma le naunautai i le Atua ma na laveai mai le lagi mai le au faomea a Katianetona. Ona manuia ai lea o sa Nifae mo se taimi puupuu. Ae peitai, na vave ona ulufale le faamaualuga i loto o le toatele o tagata, lea na mafua ai le fevaevaeaiga i totonu o le Ekalesia. Na auina atu perofeta e talai atu e uiga i le amioleaga o tagata, ae na ave i latou e faamasino ma fasiotia faalilolilo i latou (tagai 3 Nifae 6:4–23). I totonu pe tusa ma le ono tausaga, na gauai atu tagata “i latou lava i le mana o Satani” (3 Nifae 7:5) ma na oo ina matua amioleaga na latou tau ai e faasagatau i le amiotonu uma. O pulega faalilolilo na faaumatia ai le faigamalo o le laueleele ma amata ai ona fevaevaeai tagata i ituaiga.

E ui i le amioleaga o tagata, na faaauau pea ona molimau atu Nifae i a latou agasala ma valaau atu ia i latou ia salamo (tagai 3 Nifae 7:15–20). Faitau le 3 Nifae 7:21–22, ma faailoga ni nai faataitaiga o le auala na faamanuia ai tagata ona o le mulimuli ia Nifae. Mai i nei fuaiupu ua tatou aoao ai e faapea afai e tatou te salamo ma mulimuli i auauna a le Alii, o le a tatou fiafia i uunaiga a le Agaga Paia i o tatou olaga.

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia e uiga i se taimi na e filifili ai e mulimuli i le fautuaga a le perofeta po o isi taitai perisitua. Na faapefea ona faamanuiaina oe mo le faia o lena mea?

3 Nifae 8:1–18

O faatamaiaga e tele ua faataunuu ai le faailoga o le maliu o Iesu Keriso

Vaai faalemafaufau i le aso o le a oo mai ai le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. O le a sou manatu i ou lagona o le a i ai pe a oo mai lena taimi? I se auala lava e tasi, na leva ona faatalitali e sa Nifae le afio mai o Iesu Keriso. Na valoia e Samuelu le sa Lamana ia faailoga o le a tutupu i le maliu o Iesu Keriso (tagai Helamana 14:20–27). Faitau le 3 Nifae 8:3–4, ma matau le eseesega o lagona o nisi o sa Nifae e uiga i faailoga.

Faitau le 3 Nifae 8:5–7, ma vaavaai mo mea na tutupu i le tausaga lona 34 mai le aso o le faailoga o le soifua mai o le Faaola. Tagai vave i le 3 Nifae 8:8–18, ma vaavaai mo mea na tutupu i tagata o aai sa aafia i le afā ma mafuie na o mai faatasi ai. Faitau le 3 Nifae 10:11–12, ma faailoga po o ai sa mafai ona faasaoina mai i lenei faatafunaga. E ui lava o e na faasaoina o ni “vaega o tagata sa sili atu ona amiotonu” o sa Nifae, ae na manaomia pea ona latou salamo ma o mai ia Iesu Keriso.

  1. Faaaoga se itulau o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia e fatu ai se tusiga o le nusipepa e lipotia ai mea na tutupu i le 3 Nifae 8:5–18. Ia aofia ai se ulutala, tusi se ata, ona tusi lea o se lipoti o le faatafunaga.

3 Nifae 8:19–25

Ua ufitia le laueleele i le pouliuli mo aso e tolu

Mafaufau i se taimi na e i ai i se nofoaga na pogisa atoa, e pei o se ana po o se potu e aunoa ma ni faamalama ina ua tape e se tasi ia moli (pe vaai faalemafaufau pe o le a faapeī). Na faapeī ni lagona i le i ai i le pogisa ma le le mafai ona iloa se mea? Faitau le 3 Nifae 8:19–23, ma vaavaai mo mea na oo mai ina ua mavae afā ma uma le faatafunaga. (Atonu e te manao e faailoga soo se upu po o ni fasifuaitau o ta’ua ai le matautia o le pouliuli.)

Faitau le 3 Nifae 8:24–25, ma vaavaai mo mea na tau mai e sa Nifae na semanu e mafai ona puipuia ai le maliliu ma le faatafunaga o le toatele o o latou tagata.

  1. Tali fesili nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E faapefea ona pei aafiaga o le agasala i ai i le pogisa?

    2. E faapefea ona pei le salamo o le faatagaina o le malamalama i totonu o se potu pogisa?

3 Nifae 9:1–14

I le pouliuli, ua valaaulia ai e le siufofoga o Iesu Keriso i latou o e na faasaoina mai le faatafunaga ina ia salamo ma o mai ia te Ia

I le aluga o aso e tolu o le pogisa, na fetalai atu le siufofoga o le Faaola ia i latou o e na faasaoina. Faitau le 3 Nifae 9:1–2, 7, ma vaavaai mo le mafuaaga na fetalai ane ai le Faaola o lenei faatafunaga e tutupu i tagata. Ona faitau lea o le 3 Nifae 9:13–14, ma vaavaai mo le fetalaiga a le Faaola e faamafanafana ai tagata i a latou mafatiaga. Atonu e te manao e faailoga vaega o nei fuaiupu e anoa ia te oe.

Na molimau Elder C. Scott Grow o le Fitugafulu ua valaaulia i tatou uma e le Faaola e o mai ia te Ia ma ia faamaloloina:

“O Iesu Keriso o le Fomai Sili o o tatou agaga. Vagana ai agasala o le malaia e faavavau, e leai se agasala po o se solitulafono, tiga po o le faanoanoa, e le mafai ona faamagaloina i le mana faamalolo o Lana Togiola.

“A tatou agasala, e ta’u mai e Satani ua tatou leiloloa. I se eseesega, ua ofo mai e lo tatou Togiola le faaolataga mo tagata uma—e tusa lava po o le a le mea sese ua tatou faia—o lena ofo e mo oe ma au ” (“O Le Vavega o le Togiola,” Ensignpo o le Liahona, Me 2011, 109).

O le valaaulia a le Faaola i le 3 Nifae 9:13 ia o mai ia te Ia ma maua Lona mana faamalolo e faatatau ia i tatou taitoatasi. Ina ia mafai e le Faaola ona faamaloloina i tatou, e ao ona tatou talia Lana valaaulia e o mai ia te Ia, salamo mai a tatou agasala, ma ia liuaina.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi e uiga i se aafiaga o lou olaga e mafai ona manuia mai le mana faamalolo o le Faaola. O le a le mea e manaomia ona e faia e valaaulia ai o Ia e faamalolo oe?

3 Nifae 9:15–22

Ua folafola mai e le siufofoga o le Faaola e faapea, e ala i Lana taulaga, ua faataunuuina ai le tulafono a Mose

I le avea o se vaega o le tulafono a Mose, lea na ola ai sa Nifae e tau mai i le tulaga lenei, na poloaiina e le Alii Ona tagata e ofo atu taulaga o manu o se ituaiga ma se faatusa o le taulaga tupito o le a Ia tuuina mai mulimuli e ala i Lana Togiola. Faaaoga fetalaiga a le Faaola i le 3 Nifae 9:17 e faauma ai le fuaiupu lenei: “O au e oo mai ai le togiola, ma o au ua .”

Na tautino mai e le Faaola o sauniga uma, tulafono, ma faatusa o le tulafono a Mose, lea na tuuina mai e taitai atu ai tagata ia te Ia, na faataunuuina a o Ia faamaeaina Lana taulaga togiola. Faitau le 3 Nifae 9:19, ma faailoa mai le mea na fetalai mai le Faaola e le toe ositaulagaina atu e sa Nifae. Ona saili lea i le 3 Nifae 9:20, ma faailoga mea na tatau ona latou ofoina atu o se taulaga.

O le a sou manatu i le uiga o le osi atu o se taulaga “o le loto momomo ma le agaga salamo? O se agaga salamo o se tasi e lotomaualalo, aoaogofie, ma ua salamo. Ina ia faalolotoina lou malamalamaaga i le uiga o le i ai o se loto momomo ma le agaga salamo, faitau le faamatalaga lenei a Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma faailoga upu na ia faaaoga e faamatala ai le “loto momomo” ma le “agaga salamo”:

“I aso anamua, pe a mananao tagata e tapuai i le Alii ma saili Ana faamanuiaga, e masani ona latou aumaia se meaalofa. … A e sailia le faamanuiaga o le liua, e mafai ona e ofoina atu i le Alii le meaalofa o lou loto momomo po o le loto salamo, ma lou agaga nutimomoia po o le agaga usiusitai. O le mea moni lava, o le meaalofa o oe lava—o le tagata o e i ai ma le ituaiga tagata ua avea ai oe.

“Pe o i ai ea se mea i lou olaga e le o mama, pe le o agavaa? Pe a mafai ona e lafoa’ia, o se meaalofa lena i le Faaola. Pe o i ai ea se mausa lelei po o se uiga tausaafia e le o maua i lou olaga? Pe afai e te taliaina ma avea o se vaega o lau amio, ua e avatua se meaalofa i le Alii” (“Pe a Liua Mai Oe” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 12).

Faitau le 3 Nifae 9:21–22, ma vaavaai mo mea na aoao atu e le Faaola lea e tatou te manaomia ona avea ai i tatou ina ia o mai ia te Ia.

  1. Mafaufau i nisi o fanau laiti e te iloaina. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia faamatala ni uiga e i ai i fanau laiti lea e tatou te manaomia ina ia o mai i le Faaola.

Ata
O Anafea na Ia Silafia Ai

Faamaea le mataupu faavae lenei i ni upu po o ni fasifuaitau talafeagai ua e vaaia i le 3 Nifae 9:13–14, 20–22: Afai tatou te o mai ia Iesu Keriso ma se loto momomo ma le agaga salamo, o le a Ia . (E tele ni tali sa’o o loo i ai.)

  1. Ina ia fesoasoani ia te oe e faaaoga lenei upumoni, tali ia fesili nei:

    1. O a ni uiga e ono taofia ai i tatou mai le ofoina atu o o tatou loto momomo ma le agaga salamo i le Alii?

    2. O a ni auala ua e vaaia ua faamanuia ai oe e le Alii a o e sau ia te Ia ma se loto salamo ma le agaga usiusitai?

    3. E mafai faapefea ona sili atu ona e ofoina atu se loto momomo ma se agaga salamo i le Alii?

3 Nifae 10

Ua folafola mai le Alii e faapotopoto Lona nuu e faapei o se matuamoa ona ofaofata’i i lana toloai

Ata
E Faafia ia Taimi

I le mavae o le faalogoina o le siufofoga o le Faaola, na matua ofo tagata ma sa taaligoligoa le laueleele mo le tele o itula. Ona toe fetalai mai lea o le siufofoga i tagata (tagai 3 Nifae 10:1–3). Faitau le 3 Nifae 10:4–6, ma faailoa mai mea na ta’u mai e le Faaola sa Ia taumafai e fai e puipuia ai ma tausia ai tagata. Faailoga le folafolaga na tuuina atu e le Faaola i le fuaiupu 6 ia i latou o e salamo ma o mai ia te Ia ma se faamoemoega atoa o le loto.

Sa faaaoga e le Faaola le faatusa o se matuamoa o loo ofaofata’i i lana toloai i lalo o ona apaau ia puipuia ai i latou mai tulaga matautia. Mafaufau i auala e faapei ai le Faaola o se matuamoa o le e taumafai e puipuia lana toloai mai tulaga matautia. Ma le isi, e tusa ai ma le 3 Nifae 10:4–6, aisea na le’i faapotopotoina ai le aiga atoa o Isaraelu?

Faitau le 3 Nifae 10:8–10, ma vaavaai mo le mea na tutupu ina ua maea ona faalogo tagata i le siufofoga o le Faaola.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 3 Nifae 6–10 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: