‘Inisititiuti
Lēsoni 27 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ʻi he Maama mo e Moʻui ʻo e Māmaní


“Lēsoni 27 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ʻi he Maama mo e Moʻui ʻo e Māmaní,” Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Ongoongolelei Taʻengatá – Naunau ʻa e Faiakó (2023)

“Lēsoni 27 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Ongoongolelei Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó

ʻĪmisi
Maama ʻo Māmaní, tā fakatātaaʻi ʻe Howard Lyon

Lēsoni 27 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko Hono Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ʻi he Maama mo e Moʻui ʻo e Māmaní

Neongo ʻoku tau fie maʻu ke tau moʻui fiefia, ka ʻoku angamaheni ʻaki kiate kitautolu hono kotoa ʻa e ngaahi ongo ʻo e loto-mafasiá mo e loto-mamahí. ʻE lava ke maʻu e ngaahi ongo ko ʻení mei he angahalá, manavaheé, veiveiuá, pe molé. Ko ha konga pē ia ʻo ʻetau aʻusia ʻi he moʻui fakamatelié. ʻI hoʻo akó, fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo maʻu e mālohí ʻia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ko e “maama, mo e moʻui, pea mo e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní” (“Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” ChurchofJesusChrist.org).

Konga 1

ʻE fakamālohia fēfē nai au ʻe he maama mo e moʻui ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisí?

Naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaia ʻe hoko ʻa e Mīsaiá ko ha maama ki he māmaní (vakai, ʻĪsaia 49:6; 60:1–3). Naʻe fakapapauʻi mai ʻe Sīsū Kalaisi ko Ia ʻa e Mīsaia ne kikiteʻí ʻi Heʻene fakahā, “Ko au ko e maama ʻo māmani: ko ia ʻoku muimui ʻiate aú, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí” (Sione 8:12).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
Palesiteni Dallin H. Oaks

ʻOku hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e maama ʻo e māmaní he ko ia naʻá ne fakatupu ʻa e maama ʻokú ne fakaake ʻetau mahinó, koeʻuhí he ʻoku fakamaama ʻe heʻene ngaahi akonakí mo e faʻifaʻitakiʻangá ʻa hotau halá, pea koeʻuhí he ʻoku fakalotoa ʻe hono mālohí ʻa kitautolu ke tau fai lelei. (“The Light and Life of the World,” Ensign, Nov. 1987, 63, 64)

ʻI he taimi naʻe hā ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he kau Nīfaí mo e kau Leimaná naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Pea vakai, ko au ko e maama mo e moʻui ʻa e māmaní” (3 Nīfai 11:11, tānaki atu hono fakamamafaʻí; vakai foki, Mōsaia 16:9). Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻOakesi fekauʻaki mo e fatongia ʻo e Fakamoʻuí ko e moʻui ʻo e māmaní:

ʻOku hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e moʻui ʻo e māmaní koeʻuhí ko hono tuʻunga makehe ʻoku ui ʻi he folofolá ko e “palani lahi mo taʻengata ʻo e fakahaofi mei he maté” (2 Nīfai 11:5). …

Ko [Ia] ʻa e moʻui ʻo e māmaní koeʻuhí he ʻoku fakahaofi kitautolu ʻe heʻene toetuʻú mo ʻene fakaleleí mei he mate fakatuʻasinó mo fakalaumālié fakatouʻosi. (“The Light and Life of the World,” Ensign, Nov. 1987, 64, 65)

ʻĪmisi
Maama ʻo e Māmaní, tā ʻe Brent Borup

Naʻe vahevahe ʻe Sisitā Seiloni ʻIupangikē, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, ha aʻusia ʻokú ne fakatātaaʻi e mahuʻinga ʻo e hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e maama mo e moʻui ʻo ʻetau moʻuí:

ʻĪmisi
Sisitā Sharon Eubank

ʻOkú te sio lelei mei hoku ʻōfisi he Fale ʻo e Fineʻofá ki he Temipale Sōlekí. ʻI he pō kotoa pea ʻi he taimi tatau ʻoku ulo e ʻuhila tuʻa ʻo e temipalé ʻi he taaitō ʻa e laʻaá. Ko e temipalé ko ha maama kamo ʻoku ulo maʻu pē ʻi tuʻa ʻi hoku matapā siʻoatá.

ʻI ha pō ʻe taha ʻi Fēpueli ne maliu atú ne kei ulo siʻisiʻi pē hoku ʻōfisí ʻi he tō ʻa e laʻaá. Naʻá ku sio atu he matapā sioʻatá ʻoku fakapōpōʻuli mai e temipalé. Ne teʻeki ke fakaulo mai ʻa e māmá. Ne u ongoʻi loto puputuʻu. Ne ʻikai ke u lava ʻo sio ki he ongo taua ʻo e temipalé ʻa ia ne taʻu lahi ʻeku faʻa sio maʻu pē ki aí.

Ne fakamanatu mai ʻe heʻeku sio ki he fakapoʻulí ʻi he feituʻu naʻá ku ʻamanaki ke sio ai ki he māmá ko e taha ia ʻo e ngaahi fiemaʻu tefito ʻoku tau fie maʻu ke tupulakí ko e fehokotaki maʻu pē mo ʻetau maʻuʻanga māmá—ʻa Sīsū Kalaisi. Ko Ia ʻa hotau maʻuʻanga iví, ʻa e Maama mo e Moʻui ʻo e Māmaní. Kapau he ʻikai ke mālohi ʻetau fehokotaki kiate Iá ʻe kamata leva ke tau mate fakalaumālie. ʻI hono ʻiloʻi iá, ʻoku feinga ʻa Sētane ke ngāue ʻaki e ngaahi ivi tākiekina ʻo e māmaní ʻa ia ʻoku tau fehangahangai mo iá. ʻOkú ne ngāue ke ulo siʻisiʻi ʻetau māmá, mo motuhi e ngaahi fehokotakiʻangá, tuʻusi e maʻuʻanga iví, pea tuku ke tau nofo toko taha he fakapoʻulí. (“Ko Kalaisi ʻa e Maama ʻoku Ulo ʻi he Fakapoʻulí,” Liahona, Mē 2019, 73–74)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi he Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke aʻusia ʻi hoʻo moʻuí ʻi he taimi naʻá ke feinga ai ke fakafehokotaki mo e Maama mo e Moʻui ʻo e Māmaní? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke toe mālohi ange ai ʻa e fehokotaki ko iá?

Konga 2

ʻE ʻomi fēfē nai ha ʻamanaki lelei kiate au ʻi he tokanga taha kia Sīsū Kalaisí?

ʻE lava ke faitāpuekina ʻetau moʻuí ʻi ha ngaahi founga lahi ʻi hono ngāue ʻaki e tui kia Sīsū Kalaisi ko e Maama mo e Moʻui ʻo e Māmaní. Ko e taha ʻo e ngaahi founga ko iá ko hono ʻomi ha ʻamanaki lelei kiate kitautolu.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ne hoko ko ha tokoni kimuʻa ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ki he founga ʻoku ʻomi ai ʻe he maama mo e moʻui ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e ʻamanaki leleí:

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

ʻOku moʻoni e maama ʻa e ʻOtuá. ʻOku lava ke maʻu ia ʻe he taha kotoa pē! ʻOkú ne foaki e moʻuí ki he meʻa kotoa pē [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:11–13]. ʻOku ne maʻu e mālohi ke fakanonga e mamahi mei he kafo loloto tahá. Te ne lava ʻo fakamoʻui e ongoʻi liʻekina mo e mahamahaki ʻo hotau lotó. Te ne lava ke ʻomi ha ʻamanaki lelei ange ʻi he taimi ʻo e loto-foʻí. (“Ko e ʻAmanaki Lelei ki he Maama ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2013, 75)

ʻOku tau lau mei he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí: “ʻI heʻetau lea fakaʻahó, ʻoku faʻa ongo veiveiua ʻa e foʻi lea [ʻamanaki leleí]. Hangē ko ʻení, te tau lava ʻo pehē ʻoku tau ʻamanaki lelei ki ha liliu ʻi he ʻeá pe ki ha ʻaʻahi mai ha kaungāmeʻa. Ka ʻi he lea ʻo e ongoongoleleí, ʻoku pau, taʻe-veiveiua, mo longomoʻui ʻa e lea amanaki leleí. ʻOku lea ʻa e kau palōfitá ʻo kau ki hono maʻu ha ʻʻamanaki mālohiʼ (ʻAlamā 34:41) mo ha ʻʻamanaki moʻuiʼ (1 Pita 1:3)” (Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “ʻAmanaki Leleí,” gospeltopics.ChurchofJesusChrist.org).

ʻĪmisi
tokotaha lahi kei talavou ʻoku malimali

ʻI hoʻo fakakaukau ki he ngaahi faingataʻa ʻokú ke aʻusiá, manatuʻi naʻe moʻui ʻa e palōfita ko Molomoná ʻi ha kuonga naʻe kāpui ai ʻe he fakapoʻuli fakalaumālié ʻa e moʻui ʻa e Nīfaí (vakai, Molomona 1–6). Lolotonga e ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení, naʻe akoʻi ʻe Molomona e founga ke fakatupulaki ai ʻetau ʻamanaki leleí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Molonai 7:40–42, pea kumi ki he fekauʻaki ʻa e tuí, ʻamanaki leleí, mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

‘Oku fakaiku ʻa e falala mo e loto falala kia Kalaisí mo e falala loto fiemālie ki Heʻene angaleleí, ‘aloʻofá, mo e angaʻofá, ke tau maʻu ‘a e ‘amanaki lelei tuʻunga ‘i Heʻene Fakaleleí, ‘i he Toetuʻú mo e moʻui taʻengatá (vakai, Molonai 7:41). ‘Oku fakaafeʻi mai ‘e he tui mo e ‘amanaki lelei peheé ‘a e melino fakafiefia ko ia ‘o e konisēnisí ‘a ia ‘oku tau fakaʻamu kotoa ki aí. (“Ko Ia Naʻa Nau Taʻofi ʻEnau Ilifiá,” Liahona, Mē 2015, 47)

Hangē ko Molomoná, naʻe moʻui foki mo e palōfita ko ʻEtá ʻi ha taimi faingataʻa (vakai, ʻEta 11). Pea hangē ko Molomoná, naʻe akoʻi ʻe ʻEta naʻa mo e ngaahi taimi faingataʻa tahá te tau lava ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei ʻia Sīsū Kalaisi.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e ʻEta 12:4, pea kumi ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí ʻa ʻetau moʻui fakaʻahó.

Ke ako lahi ange fekauʻaki mo e mālohi ʻo e ʻamanaki leleí, lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni ʻUkitofá:

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

Ko e ʻamanaki leleí ko ha meʻafoaki ia ʻo e Laumālié [vakai, Molonai 8:26]. …

Ko e tui pau [ia] ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi talaʻofa kiate kitautolú. Ko e ʻilo pau kapau te tau moʻui he taimí ni ʻo fakatatau mo e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá pea mo e ngaahi lea ʻa ʻEne kau palōfitá, te tau maʻu hono ngaahi tāpuakí he kahaʻú. Ko e tui mo e ʻamanaki lelei ia ʻe tali ʻetau ngaahi lotú. ʻOku fakahaaʻi ia ʻi he loto-falalá, fakatuʻamelie ki he kahaʻú, loto-vēkeveké mo e kātaki fuoloá. …

Neongo e fakalotosiʻi ʻetau tuʻunga moʻui he ʻaho ní, ka ʻe ʻi ai ʻa e ʻamanaki lelei mo pau ki hono ikuʻangá koeʻuhí ko e moʻui mo e feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí. [Te tau ala ʻamanaki lelei mo fakapapauʻi ʻe ope atu ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga taha naʻa tau ʻamanaki lelei ki aí ʻi he ngataʻanga ʻo e tohi ʻo ʻetau moʻuí]. XXX (“Ko e Mālohi Taʻe-fakangatangata ʻo e ʻAmanaki Leleí,” Liahona, Nōvema 2008, 21, 22)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ha taha pe lahi ange ʻi he ngaahi fakamatala fakafolofola ko ʻení, pe fili haʻo fakamatala pē ʻaʻau. Kumi ha fakamoʻoni ʻe lava ke ʻomi ʻe he tui ki he ʻEikí ha ʻamanaki lelei kiate kitautolu. Mateuteu ke vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke akó mo hoʻo kalasí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi he Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo e ʻamanaki leleí mei he potufolofola pe ngaahi potufolofola naʻá ke akó? ʻI hoʻo fekumi ki he meʻafoaki fakalaumālie ʻo e ʻamanaki leleí, ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakaafeʻi ai e meʻafoakí ni ki hoʻo moʻuí?