‘Inisititiuti
Lēsoni 23 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Nofo ʻAmanaki Lelei ʻi Heʻetau Teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí


“Lēsoni 23 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Nofo ʻAmanaki Lelei ʻi Heʻetau Teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí,” Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Ongoongolelei Taʻengatá – Naunau ʻa e Faiakó (2023)

“Lēsoni 23 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Ongoongolelei Taʻengatá – Naunau ʻa e Faiakó

ʻĪmisi
Ko e Hāʻele ʻAnga Ua Maí, tā ʻe Harry Anderson

Lēsoni 23 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko e Nofo ʻAmanaki Lelei ʻi Heʻetau Teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí

ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau nofo tailiili mo loto-hohaʻa ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau ʻamanaki fiefia atu ki ai. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ʻikai ha meʻa te ne fakaʻaiʻai ʻeku loto-holi ke lea ʻo kau kia Kalaisí ka ko ʻeku fakakaukauloto ki Heʻene liuaki maí” (“ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi,” Liahona, Nōvema 2020, 91). ʻI hoʻo akó, fakakaukau ki he ngaahi ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e toe hāʻele mai ʻa Kalaisí pea mo e founga ʻe lava ai ʻe hoʻo teuteu ʻi he tuí ʻo fakatupulaki hoʻo ʻamanaki leleí.

Konga 1

ʻE lava fēfē nai ʻe ha mahino totonu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne pule ʻi he nofotuʻí, ʻo ʻomi kiate au ha ʻamanaki lelei mo ha nonga?

ʻI he akoʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá ʻi he Moʻunga ʻŌlivé, naʻá Ne fakahā ʻa e ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi tuʻunga ʻe hoko kimuʻa ʻi Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí. Naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ʻe ʻi ai ha kau Kalaisi loi, kau palōfita loi, ngaahi tau, ngaahi ongoongo ʻo e tau, honge, mahaki fakaʻauha, mofuike, faiangahala, mo e ngaahi fakaʻilonga ʻi he langí (vakai, Siosefa Sāmita—Mātiu 1:22–23, 28–30, 33).

Hangē ko e kau ākonga ʻa e ʻEikí he kuonga muʻá, mahalo te ke ongoʻi hohaʻa ʻi he ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻEne toe hāʻele maí. ʻI he 1831, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā naʻá ne ʻomi e fakakaukau ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení.

ʻĪmisi
tokotaha lahi kei talavou ʻoku lotu
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:34–35, 38–39, ʻo kumi e founga ʻe finangalo ai ʻa Sīsū Kalaisi ke tau vakai ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻEne Hāʻele ʻAnga Ua Maí. Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e manavahē ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻi he veesi 39 ki he ʻapasia, moihū, mo e ofo.

ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi ʻoku kau foki ʻi he ngaahi fakaʻilonga ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí ha ngaahi meʻa ne hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongoleleí. Fakakaukau ki he founga ʻoku teuteuʻi ai kitautolu ki he toe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kau ʻaposetolo mo e kau palōfita moʻuí, ngāue fakafaifekaú, ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, pea mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí (vakai, Malakai 4:5–6; Fakahā 14:6–7; 1 Nīfai 21:13–26; 3 Nīfai 21:1–11; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:14, 17–1865).

ʻĪmisi
ʻOkú Ne Toe Hāʻele Mai ke Pule mo Angi, tā fakatātaaʻi ʻe Mary Sauer

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

ʻE fakahoko ʻe hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí ha niʻihi ʻo ʻEne ngaahi ngāue [mafatukituki] tahá ʻi he taimí ni mo e taimi te Ne toe hāʻele mai aí. (“Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 96)

ʻE hoko atu ʻa e Nofotuʻí ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Maí. Lolotonga e Nofotuʻí “ko Kalaisi pē ʻe pule ʻi he māmaní” ʻi ha taʻu ʻe tahaafe (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:10). ʻOku fakahaaʻi mai ʻe ha fakahā naʻe maʻu fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa e moʻuí lolotonga ʻa e Nofotuʻí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:26–32, 35, pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi tūkunga ʻe hoko lolotonga ʻa e Nofotuʻí.

ʻI hoʻo fakakaukau ki he toe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne pule ʻi he nofotuʻí, fakakaukau ki he founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ki hoʻo moʻuí e faleʻi ko ʻeni meia ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Ronald A. Rasband

Neongo pe ko e hā e lahi ʻo e angahalá mo e fonu maveuveu ʻi he māmaní, [ka] ʻoku talaʻofa mai kapau te tau faivelenga he ʻaho kotoa ʻia Sīsū Kalaisi, te tau maʻu e “melino ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake [ʻaupito] ʻi he faʻa ʻiloá” [Filipai 4:7]. Pea ʻi he hāʻele mai ʻa Kalaisi ʻi he mālohi mo e nāunau kotoa pē, ko ʻene ngata ia ʻa e koví, angatuʻú, mo e fakamaau taʻe-totonú. …

… ʻIo, ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga fakatuʻutāmaki, ka he ʻikai fie maʻu ke tau ilifia kapau ʻoku tau nofo maʻu he hala ʻo e fuakavá. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ʻi hoʻomou fai iá, he ʻikai ke mou puputuʻu ʻi he kuonga ʻoku tau moʻui aí pe ngaahi palopalema te mou fouá. … ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne tokaimaʻananga, tokangaekina mo Ne kau mo kitautolu. (“ʻOua ʻe Puputuʻu,” Liahona, Nōvema 2018, 20, 21)

ʻĪmisi
tokotaha lahi ʻoku sio ki ʻolunga
ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi he Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo fakakaukauloto ki he toe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne pule ʻi he nofotuʻí? ʻE fakatupulaki fēfē nai hoʻo ongoʻi e ʻamanaki leleí mo e melinó ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻi hoʻo tokanga taha ki he Fakamoʻuí?

Konga 2

Te u teuteu lelei ange fēfē nai mo e niʻihi kehé ki he toe hāʻele mai ʻa e ʻEikí?

Fekauʻaki mo e ngaahi fakaʻilonga ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua Maí (vakai, Mātiu 24), naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e talanoa fakatātā ʻo e kau taaupoʻou ʻe toko hongofulú. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he talanoa fakatātā ko ʻení ʻa e ngaahi anga fakafonua ʻo e mali ʻa e kau Siú. ʻE ʻalu ʻa e tangata malí, fakataha mo hono ngaahi kaungāmeʻa ofí, ʻi he efiafí ki he fale ʻo e taʻahine malí ke fakahoko ʻa e ouau malí. Hili e kātoanga malí, ʻe ō leva e kakai ʻi he malí ki he fale ʻo e tangata malí ki ha kātoanga kai. Ko e kau fakaafe ko ia ki he malí ne kau ʻi he fonongá, naʻe fie maʻu ke nau takitaha toʻotoʻo ʻene maama ke fakahaaʻi naʻa nau kau he kakai ʻi he malí.

ʻĪmisi
Talanoa Fakatātā ʻo e Kau Taaupoʻou ʻe Toko Hongofulú, tā ʻe Dan Burr

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻoku fakafofongaʻi ʻe he tangata malí ʻa Sīsū Kalaisi, pea ko e kau tāupoʻoú ko e kau mēmipa ia Hono Siasí (vakai, “Preparation for the Second Coming,” Liahona, May 2004, 8).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Mātiu 25:1–13, pea fakakaukau ki hoʻo ngaahi teuteu ki he toe hāʻele mai ʻa e ʻEikí. (Fakatokangaʻi ange: ʻOku pehē ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he Mātiu 25:12 “[ʻOku ʻikai te mou ʻilo au]” kae ʻikai ko e “ʻOku ʻikai te u ʻiloa ʻa kimoutolu.”)  

Kuo folofola e ʻEikí ʻo kau kiate kinautolu naʻe mateuteu ki he kātoanga kai ʻo e malí: “Ko kinautolu ʻoku poto pea nau tali ʻa e moʻoní, pea kuo nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko honau fakahinohinó, pea kuo ʻikai kākaaʻi ʻa kinautolú—ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ke tā hifo ʻa kinautolu pea laku ki he afí ka te nau kātakiʻi ʻa e ʻahó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:57).

ʻĪmisi
Naʻe Poto Honau Toko Nima, tā ʻe Walter Rane

Naʻe toe lea foki ʻa Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau fai fakahinohinó ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo tatau maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. …

ʻOku ou kole atu kiate kimoutolu ke fakatupulaki hoʻomou malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahaá. (“Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 96)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Lekooti hoʻo tali ki he fehuʻi ko ʻeni meia Palesiteni ʻOakesí: “Kapau naʻá [ke] ʻilo te [ke] feʻiloaki mo e ʻEikí ʻapongipongi—ʻo fakafou ʻi [haʻo] mate vave pe ʻi Haʻane hāʻele taʻe-ʻamanekina mai—ko e hā te [ke] fai he ʻaho ní?” (“Preparation for the Second Coming,” Liahona, May 2004, 9).