‘Inisititiuti
Lēsoni 17 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ʻi hono Ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Maté


“Lēsoni 17 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ʻi hono Ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Maté,” Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Ongoongolelei Taʻengatá – Naunau ʻa e Faiakó (2023)

“Lēsoni 17 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Ongoongolelei Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó

ʻĪmisi
Ko e ngeʻesi fonualoto ʻo Sīsū Kalaisí

Lēsoni 17 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko Hono Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ʻi hono Ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Maté

Ko hotau sinó ko ha tāpuaki ia! Kae kehe, ʻoku faingofua ke ongoʻi pehē ʻi he taimi ʻoku tau moʻui lelei aí. Kae fēfē ʻa e taimi ʻoku tau aʻusia ai e ngaahi meʻa hangē ko e fiekaiá, mahakí, laveá, pe faingataʻaʻia fakaesinó? Kuó ke mamata nai he taimi ʻe niʻihi ki he ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo e taʻu motuʻá ʻi ha mēmipa ʻo e fāmilí pe aʻusia ha mate ʻa ha taha ʻokú ke ʻofa ai? ʻI hoʻo fakakaukau ki he mamahi mo e mate fakaesinó, fakakaukau ki he founga ʻe lava ai ʻo ʻomi ha ʻamanaki lelei mo e nonga kiate koe ʻi hono fakaloloto hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne Toetuʻú.

Konga 1

ʻE fakamālohia fēfē ʻeku tuí ʻi hono ako e ngaahi fakamatala ki he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí?

Hili hono tutuki ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe tuku Hono sinó ki ha fonualoto. ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho hono tolú, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Mele Makitaline ʻoku ʻikai ha taha ʻi he fonualotó, pea naʻá ne tangi. Naʻe fehuʻi ange ʻe ha ongo ʻāngelo pe ko e hā ʻoku tangi aí. Naʻá ne tali ange, “Koeʻuhí kuo nau ʻave hoku ʻEikí, pea ʻoku ʻikai te u ʻilo pe kuo nau tuku ki fē ia” (Sione 20:13).

ʻĪmisi
ʻOku tangi ʻa Mele ʻi tuʻa ʻi he fonualotó
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Sione 20:14–18, pea fakakaukau pe naʻe mei fēfē nai ke fuofua mamata tonu ki he Fakamoʻui kuo toetuʻú. (ʻOku liliu e kupuʻi lea “ʻOua naʻa ala kiate au” ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ko e “ʻOua naʻa taʻofi au.” Naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mahalo ko e folofola ʻa e ʻEikí kia Melé, “He ʻikai te ke lava ʻo taʻofi au heni, he te u ʻalu hake ki heʻeku Tamaí” [The Mortal Messiah: From Bethlehem to Calvary (1981), 4:264]. Te ke lava foki ʻo mamata ʻi he vitiō ko e “Toetuʻu ʻa Sīsū” [4:05] ke maʻu ha fakakaukau lahi ange ki he Toetuʻu ʻa Sīsuú.)

Ko e konga ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ko Ia ʻa e fuofua tokotaha ʻi he māmaní ke toetuʻú. Naʻe toe fakataha Hono laumālié mo Hono sino haohaoa mo taʻe-faʻa-maté. Kuo fakamoʻoni ʻa e kau ʻAposetolo ʻi he ʻaho kimui ní ʻo pehē: “ʻI Heʻene hoko ko e ʻEiki kuo Toetuʻú, ne ʻaʻahi ai ki he lotolotonga ʻo kinautolu Ne ʻofa ai ʻi he moʻui ní. Naʻe toe ngāue foki ʻi he lotolotonga ʻo ʻEne ‘fanga sipi kehe’ (Sione 10:16) ʻi he kuonga muʻá ʻi ʻAmelika. ʻI hotau kuongá ni, ne hā ai mo ʻEne Tamaí ki he kiʻi tamasiʻi ko Siosefa Sāmitá” (“Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” ChurchofJesusChrist.org).

Ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa ne hoko ne lekooti lelei taha ʻi he ngaahi folofolá (vakai, Russell M. Nelson, “Life after Life,” Ensign, May 1987, 8–10). Ke fakaloloto hoʻo fakamoʻoni ki he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, lau ha taha pe lahi ange ʻi he ngaahi fakamatala sio tonu ko ʻení pe mamata ʻi he ngaahi vitiō ʻoku fekauʻaki mo iá:

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ke lekooti e meʻa naʻá ke fakakaukau mo ongoʻi ʻi hoʻo ako ha taha pe lahi ange ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻení.

Konga 2

ʻE fakatupulaki fēfē ʻeku tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ʻi ha mahino lahi ange ʻa e Toetuʻú?

ʻOku ʻi ai ha mahuʻinga taʻengata ho sinó pea ʻoku mahuʻinga ia ki hoʻo fiefia ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hokó. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ko e laumālié mo e ʻelemēnití [sinó] ʻo ka fakatahaʻi, ʻo taʻelava ke toe mavahevahe, ʻoku maʻu ʻe ia hono kakato ʻo e fiefiá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:33–34). ʻI ha meʻa-hā-mai ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻoku “lau ʻe he kau pekiá ʻa e mavahe fuoloa ʻa honau laumālié mei honau sinó, ko ha nofo pōpula” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:50). Fakakaukau ki hono mahuʻinga ʻo e Toetuʻú ki he palani ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú.

ʻI he tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he Kāingalotu Kolinitoó, naʻá ne akoʻi ai kapau naʻe ʻikai ke toe tuʻu ʻa Sīsū Kalaisi mei he maté, “ʻoku taʻeʻaonga ʻemau malangá, pea taʻeʻaonga mo hoʻomou tuí foki” (1 Kolinitō 15:14).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e 1 Kolinitō 15:17–22 mo e 2 Nīfai 9:8–9, pea fakakaukau ki he meʻa naʻe mei hoko kiate kitautolu kapau naʻe ʻikai toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi.

ʻĪmisi
Ko e Hā ʻa Sīsū ki he Toko Nimangeaú, tā ʻe Grant Romney Clawson

ʻOku tokoni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke mahino kiate kitautolu ha toe ngaahi ʻuhinga fakatokāteline ʻo e Toetuʻú:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

Fakakaukau angé ki he mahuʻinga ʻo e Toetuʻú ki hono aofangatuku pe ko hai moʻoni koā ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí pea mo e ngaahi fakafekiki fakafilōsefá mo e ngaahi fehuʻi ʻo e moʻuí. Kapau ko e moʻoni naʻe toetuʻu ʻa Sīsū, ʻoku pau pē ke muimui mai ko e tokotaha fakalangi Ia. ʻOku ʻikai maʻu ʻe ha tokotaha matelie ha mālohi ʻiate ia pē ke toe moʻui hili haʻane mate. Ka koeʻuhí naʻá Ne toetuʻu, naʻe ʻikai [lava ai ʻa Sīsū ʻo] hoko ko ha tangata tufunga, faiako, taulaʻeiki pe palōfita pē. Koeʻuhí [naʻe toetuʻu ʻa Sīsū], ne pau pē ko ha ʻOtua [Ia], ʻio, ko e ʻAlo Tofu pē Taha ʻo e Tamaí.

Ko ia ai, ʻoku moʻoni e meʻa naʻá Ne akoʻí; he ʻoku ʻikai lava ke loi ʻa e ʻOtuá.

Ko ia ai, ko Ia ʻa e Fakatupu ʻo māmaní ʻo hangē ko ʻEne folofolá.

Ko ia ai, ʻoku moʻoni ʻa hēvani mo heli, ʻo hangē ko ia naʻá Ne akoʻí.

Ko ia ai, ʻoku ʻi ai ha maama ʻo e ngaahi laumālié ʻa ia naʻá Ne ʻaʻahi ki ai hili ʻEne pekiá.

Ko ia ai, ne pehē ʻe he ʻāngeló, te Ne toe hāʻele mai ʻo “pule ʻi he māmaní” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:10).

Ko ia ai, ʻoku ʻi ai ʻa e Toetuʻu mo e fakamaauʻanga fakaʻosi ki he taha kotoa. (“Ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí,” Liahona, Mē 2014, 113)

ʻĪmisi
ʻOkú Ne Moʻui, tā ʻe Simon Dewey

ʻI he vakai ki he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí mei ha fakakaukau ʻoku taʻengatá, naʻe akonaki ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Ezra Taft Benson

Ko e ngaahi meʻa maʻongoʻonga taha kuo hoko he hisitōliá, ʻa ē ʻokú ne faitokonia e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻi he ngaahi vahaʻataimi lōloa tahá. ʻI he tuʻunga ko ʻení, ʻoku ʻikai mo ha toe meʻa ʻe mahuʻinga ange ki he tokotaha kotoa pē pe ngaahi puleʻangá ʻi he toetuʻu ʻa e ʻEikí. (“The Meaning of Easter,” Ensign, Apr. 1992, 2)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi he Teuteu ki he Kalasí

ʻI hoʻo fakakaukau ki he mahuʻinga ʻo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakamālohia ai hoʻo mahinó mo hoʻo fakamoʻoni ki aí?

Konga 3

ʻE lava fēfē ʻe ha fakamoʻoni ki he Toetuʻú ʻo ʻomi ʻa e melinó mo e ʻamanaki leleí?

Fakakaukau ki he ngaahi faingataʻa fakatuʻasino ʻokú ke fehangahangai mo iá pe fehangahangai mo e kakai ʻoku mou feohí. Fakakaukau ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí pe ngaahi kaungāmeʻa ofi kuo pekiá. Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Paula V. Sionisoni ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e fakakaukau ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia faingataʻa ko ʻeni ʻo e moʻui fakamatelié:

ʻĪmisi
ʻEletā Paul V. Johnson

ʻOku tau takitaha tōnounou fakaesino, fakaʻatamai, fakaeloto pea ʻi ai hotau ngaahi vaivai. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻi he ngaahi palopalemá ni ʻoku ngali faingataʻa ke solova he taimí ni, ka ʻe faifai pē pea lava. He ʻikai uesia ʻe ha taha ʻo kitautolu ʻe he ngaahi palopalemá ni hili ʻetau toetuʻú. …

… Ko e mana ʻo e toetuʻú, ʻa e faitoʻo taupotu tahá, ʻoku mahulu hake ia he mālohi ʻo e faitoʻo fakaonopōní. Ka ʻoku ʻikai mahulu hake ia ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. …

… He ko ia kotoa pē kuó ne tuku hifo ha valevale ki ha faʻitoka pe tangi ʻi he veʻe puha mate ʻo ha hoa pe mamahi ʻi ha mate ʻa ha mātuʻa pe taha ʻoku ʻofa ai, ʻoku hoko e Toetuʻú ko ha maʻuʻanga ʻamanaki lelei maʻongoʻonga. Ko ha aʻusia kāfakafa moʻoni ke te toe mamata kiate kinautolu—ʻo ʻikai ko e ngaahi laumālie pē ka mo e ngaahi sino toetuʻu. (“Pea He “ikai Kei ʻi ai Ha Mate,” Liahona, Mē 2016, 122, 123)

ʻĪmisi
ko e mafao atu e toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí ki ha fefine

ʻI he mamata tonu ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he Kalaisi kuo toetuʻú, naʻá ne fiefia ʻi hono ikunaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e maté.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e 1 Kolinitō 15:53–55, pea fakakaukau ki he founga ʻe lava ai ʻe he falala ki he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻo toʻo ʻa e huhu ʻo e maté.

Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻuhinga heni ʻa e foʻi lea “taʻe-faʻa-ʻauʻauhá” he ʻikai toe moʻulaloa hotau sinó ki he ʻauʻauhá pe maté.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngāue

Ngāue

Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e meʻa kuó ke ako fekauʻaki mo e Toetuʻú ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoní? Ko hai ʻokú ke ʻilo ʻe lava ‘o faitāpuekina ʻi haʻane fanongo ki hoʻo ngaahi fakakaukau mo e ongo fekauʻaki mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí? Fakakaukau ke vahevahe mo e tokotaha ko iá ʻa e meʻa ʻokú ke fakakaukau ki ai mo ongoʻí.