Konifelenisi Lahi
ʻOku ʻIkai ha Mālohi ʻo e Faʻitoká
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


ʻOku ʻIkai ha Mālohi ʻo e Faʻitoká

ʻOku fakafou ʻi he Fakalelei huhuʻi mo e Toetuʻu nāunauʻia ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa e malava ke fakamoʻui e loto kuo kafó, fakanonga e mamahí, pea lava mo e loto-foʻí ʻo maʻu ʻa e ʻamanaki leleí.

ʻI he Sāpate Toetuʻu nāunauʻia ko ʻení, ʻoku hiva fiefia ʻetau fānaú, [“ʻI ha faʻahitaʻu tō taʻu fakaʻofoʻofa, ne ofo hake ʻa Sīsū Kalaisi ʻo mavahe mei he faʻitoka ne telio aí; kuo motuhi e haʻi ʻo e maté.”]1

ʻOku tau houngaʻia ʻi heʻetau ʻilo ki he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. Ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻi heʻetau moʻuí, te tau ongoʻi loto-mamahi ai ʻi he hili ha mole atu ha taha ne tau ʻofa moʻoni ai. ʻOku ʻi ai hatau tokolahi kuo mole ha ngaahi ʻofaʻanga ʻi he mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahi lolotongá—ko ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa.2 ʻOku mau lotua ʻa kinautolu kuo nau tengihia ha faʻahinga mole pehē.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

“Tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá, ʻoku tau tengihia ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa ai ka kuo nau mālōloó. Ko e tengihiá ko e taha ia ʻo hono fakahaaʻi moʻoni ʻo e ʻofa haohaoá. …

“ʻIkai ngata aí, he ʻikai ke tau lava ʻo fakahoungaʻi kakato ʻa e fakataha fiefia ʻamuí taʻe ʻi ai ha māvae loʻimataʻia he taimí ni. Ko e founga pē ʻe taha ke ikunaʻi ai e mamahi ʻo e maté ko hono toʻo e ʻofá mei he moʻuí.”3

ʻĪmisi
Kau ākonga fefine ne nau tengihia ʻa Sīsuú.

ʻOku tau fakakaukau atu ki he ngaahi kaungāmeʻa ʻo Sīsuú ʻa ia ne nau muimui kiate Ia mo tauhi kiate Iá,4 ʻa e ongo ne nau maʻu ʻi heʻenau mamata tonu ki Heʻene pekiá.5 ʻOku tau ʻiloʻi pē naʻa nau “mamahi mo tangi.”6 ʻI he ʻaho ʻo e Tutukí, ʻi he ʻikai ke nau ʻilo e meʻa ʻe hoko he ʻaho Sāpaté, ʻoku mahino pē naʻe lōmekina kinautolu ʻe he loto-mamahí, ʻo nau fifili pe ʻe anga fēfē haʻanau hoko atú he kuo mole honau ʻEikí. Ka neongo ia, ne hoko atu pē ʻenau ngāue kiate Iá ʻo aʻu ki he maté.

Naʻe kole ʻe Siosefa ʻo ʻAlemateá kia Pailato ke foaki ange kiate ia e sino ʻo Sīsuú. Naʻá ne tukuhifo e sinó, fakakoloaʻiʻaki ha ngaahi tupenu mahuʻinga, pea telio ʻi hono fonualoto foʻoú, pea tekaʻi ha fuʻu maka lahi ki he matapā ʻo e fonualotó.7

Naʻe ʻomi ʻe Nikotimasi ʻa e mula mo e ʻālosi. Naʻá ne tokoni kia Siosefa ʻi hono ʻave ʻo e sinó pea fakakoloaʻiʻaki ha tupenu mahuʻinga mo e meʻa namu kakala.8

Naʻe muimui ʻa Mele Makitaline mo e kau fafine kehe ʻia Siosefa mo Nikotimasi, ʻo sio ki he feituʻu ʻokú na fakatokoto ai e sino ʻo Sīsuú, pea teuteu ha ngaahi meʻa namu kakala mo ha lolo ke pani ʻaki ia.9 Fakatatau ki he lao fefeka ʻo e kuonga ko iá, ne nau kiʻi fakatatali hono teuteuʻi mo pani lolo e sinó koeʻuhí ko e ʻaho Tokonakí ko e Sāpaté ia.10 Ka naʻa nau uhu pongipongia ki he fonualotó ʻi he ʻaho Sāpaté. Hili ʻenau ʻilo ʻoku ʻikai ke ʻi ai e sino ʻo e Fakamoʻuí, ne nau ʻalu ʻo tala ki he kau ākongá ʻa ia ko e kau ʻAposetolo ʻa Sīsuú. Naʻa nau ʻalu mo e kau ʻAposetoló ki he fonualotó ʻo sio ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha. Naʻa nau mavahe kotoa kae toe pē ʻa Mele Makitaline, naʻá ne fifili pe ko e hā ne hoko ki he sino ʻo Sīsuú.11

Naʻe nofo toko taha pē ʻa Mele Makitaline ʻi he fonualotó. Naʻá ne mamata tonu ʻi he ʻaho ʻe ua kuo hilí ki he mate fakamamahi ʻa hono kaungāmeʻá mo e ʻEikí. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha taha ʻi Hono fonualotó, pea naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ʻokú Ne ʻalú ki fē. Naʻe ʻikai ke ne kei malava ʻo kātekina, pea naʻá ne tangi. ʻI he taimi ko iá, ne hāʻele mai e ʻEikí kiate ia ʻo folofola ange pe ko e hā e ʻuhinga ʻoku tangi aí pea ko hai ʻokú ne fekumi ki aí. Naʻá ne fakakaukau ko e tauhi ngoué ʻoku lea ange kiate iá, peá ne ʻeke ange pe naʻá ne ʻave ki fē e sino ʻo e ʻEikí, koeʻuhi ke talaange e feituʻu ʻoku ʻi aí ke ne ʻalu ʻo ʻomi ia.12

ʻĪmisi
Mele Makitaline

ʻOku ou fakakaukau atu mahalo naʻe mei tuku pē ʻe he ʻEikí ʻa Mele Makitaline ke tengihia pea fakahaaʻi ʻene mamahí.13 Naʻá Ne toki ui atu ia ʻaki hono hingoá, pea naʻá ne tafoki kiate Ia pea fakatokangaʻi Ia. Naʻá ne mamata ki he Kalaisi kuo toetuʻú ʻo hoko ko ha fakamoʻoni ki Heʻene Toetuʻu nāunauʻiá.14

ʻOku ou hangē pē ko kimoutolú, ʻo ongoʻi e mamahi ʻa Mele Makitaliné mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi heʻenau tengihia e pekia ʻa honau ʻEikí. ʻI hoku taʻu hivá, ne mole hoku tuongaʻane lahí ʻi ha mofuike fakamanavahē. Koeʻuhi naʻe hoko fakatuʻupakē, ne kiʻi fuofuoloa peá u toki makupusi ʻa e moʻoni ʻo e meʻa naʻe hokó. Ne lomekina hoku lotó ʻe he mamahí, ʻo u fehuʻi loto pē, “Ko e hā ne hoko ki hoku tuongaʻané? ʻOkú ne ʻifē? ʻOkú ne ʻalú ki fē? Te u toe sio nai kiate ia?”

Naʻe teʻeki ke u ʻilo ʻe au ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí ʻi he taimi ko iá, pea ne u maʻu ʻa e holi ke ʻilo ki he feituʻu ne tau haʻu mei aí, ko e hā e taumuʻa ʻo e moʻuí, pea ko e hā ʻe hoko kiate kitautolu he hili ʻetau maté. ʻIkai nai ʻoku tau maʻu e faʻahinga fakaʻānaua pehē he taimi ʻoku mole ai ha taha ʻoku tau ʻofa ai pe taimi ʻoku tau faingataʻaʻia ai heʻetau moʻuí?

Hili ha ngaahi taʻu mei ai, ne kamata ke u fakakaukau ki hoku tuongaʻané ʻi ha founga makehe. Ne u fakakaukauloto ʻoku tukituki mai ʻi homau matapaá. Te u fakaava atu e matapaá, pea te ne tuʻu mai ai, pea te ne pehē mai, “ʻOku ʻikai ke u mate au. ʻOku ou moʻui pē au. ʻOku ʻikai te u lava ʻo haʻu kiate koe, ka ʻi he taimi ní te u nofo mo koe pea he ʻikai te u toe mavahe.” Naʻe tokoni e foʻi fakakaukau ko ia hangē ha misí ke u matuʻuaki e mamahi mo e faingataʻa ne u ongoʻi heʻene molé. Ne u toutou maʻu e fakakaukau te ne lava ʻo nofo mo au. Ne ʻi ai e taimi ne u siofi ʻe au e matapaá, ʻo ʻamanaki te ne tukituki mai pea te u toe sio kiate ia.

Hili ha taʻu ʻe 40 mei ai, lolotonga e taimi Toetuʻú, ne u fakalaulauloto ki he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻo kamata fakakaukau ki hoku tuongaʻané. ʻI he taimi ko iá, ne ʻi ai ha meʻa ne mafoa mai ki hoku ʻatamaí. Ne u manatuʻi ʻeku fakakaukauloto ʻokú ne haʻu kiate aú.

ʻI he ʻaho ko iá, ne u ʻiloʻi naʻe fakafiemālieʻi au ʻe he Laumālié ʻi ha taimi faingataʻa. Kuó u maʻu ha fakamoʻoni ʻoku ʻikai ke mate e laumālie ia ʻo hoku tuongaʻané; ʻokú ne moʻui. ʻOkú ne kei fakalakalaka atu pē ʻi hono nofoʻanga taʻengatá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe “toe tuʻu [hoku] tuongaʻané”15 ʻi he momeniti mahuʻinga ko iá, pea koeʻuhi ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, te tau toetuʻu hono kotoa. Makehe mei aí, kuó Ne ʻai ke tau malava kotoa pē ʻo toe fakataha mo hotau ngaahi fāmilí pea maʻu e fiefia taʻengata ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá kapau te tau fili ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapu mo Iá.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē:

“Ko ha konga mahuʻinga e maté ki hotau nofoʻanga taʻengatá. ʻOku ʻikai ke ʻiloʻi ʻe ha taha e taimi ʻe hoko mai aí, ka ʻoku mahuʻinga ia ki he palani lahi ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá. Fakamālō ki he Fakalelei ʻa e ʻEikí, ke malava ʻo hoko ʻa e toetuʻú pea malava e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻo maʻu e moʻui taʻengatá. …

“… Ki he ngaahi ʻofaʻanga loto-mamahi ʻoku ʻi he māmaní … ʻoku fakanonga e ngaahi huhu ʻo e maté ʻe he tui taʻeueʻia kia Kalaisí, ʻa ia ko ha ʻamanaki lelei ʻoku haohaoa, ko ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai kotoa pē, pea mo ha loto-holi moʻoni ke tokoniʻi kinautolu. ʻOku fakafeʻungaʻi kitautolu ʻe he tui ko iá, ʻamanaki lelei ko iá, ʻofa ko iá ke tau haʻu ki he ʻao toputapu ʻo e ʻOtuá, mo hotau ngaahi hoa mo e fāmili taʻengatá, ke nofo mo Ia ʻo tuputupuʻa.”16

ʻĪmisi
Fonualoto he ngoué

ʻOku ou fakamoʻoni “kapau kuo ʻikai toe tuʻu ʻa Kalaisi mei he pekiá, pe motuhi ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ke ʻoua naʻa ikuna ʻa faʻitoka, pea ke ʻoua naʻa ʻi ai hano huhu ʻo e maté, pehē kuo ʻikai ke ʻi ai ha toetuʻu.

“Ka ʻoku ʻi ai ha toetuʻu, ko ia ʻoku ʻikai ha ikuna ʻa e faʻitoká, pea ʻoku folo hifo ʻa e huhu ʻo e maté ʻia Kalaisi.

“Ko ia ʻa e maama mo e moʻui ʻo e māmaní; ʻio, ko ha maama ʻoku ʻikai hano ngataʻanga, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ʻo tāmateʻi; ʻio, kae ʻumaʻā foki ha moʻui ʻa ia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe ʻi ai ha mate.”17

ʻĪmisi
Ko e Fakamoʻui kuo toetuʻú

Naʻe folofola Tonu ʻa Sīsū Kalaisi ʻo pehē: “Ko au ko e toetuʻú, mo e moʻuí: ko ia ʻoku tui kiate aú, ka ne mate ia, ʻe moʻui pē ia.”18

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku lava ʻi he Fakalelei huhuʻi mo e Toetuʻu nāunauʻia ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo fakamoʻui e loto kuo kafó, fakanonga e mamahí, pea lava mo e loto-foʻí ʻo maʻu ʻa e ʻamanaki leleí. Te Ne lava ʻo pukepuke kitautolu ʻi Hono toʻukupu ʻaloʻofá, pea fakafiemālieʻi, fakaivia, mo fakamoʻui takitaha kitautolu. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.