Konifelenisi Lahi
Fie Siofia Ha Temipale
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


Fie Siofia Ha Temipale

Ko e temipalé te tau lava ʻo maʻu ai e fakapapau ko ia ʻe hoko atu e ngaahi fehokotaki ʻofa fakafāmilí hili e maté pea tuʻuloa ʻo taʻengatá.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou houngaʻia ke ʻi heni mo kimoutolu ʻi he fuofua fakatahaʻanga ko ‘eni ‘o e konifelenisi lahí. Kuo ʻomi ʻe he kau leá, hivá, mo e lotú ʻa e Laumālié—pea pehē ki ha ongo ʻo e maama mo e ʻamanaki lelei.

Kuo fakamanatu mai ʻe he ongo ko iá ʻa e fuofua ʻaho ne u hū ai ki he Temipale Salt Lake. Naʻá ku kei talavou. Ko ʻeku ongomātuʻá pē ne mau feʻao he ʻaho ko iá. Naʻá na kiʻi tuʻu ʻi loto ʻi hono talitali lelei kinaua ʻe ha taha ngāue temipale. Naʻá ku lue toko taha ʻi muʻa ʻiate kinaua ʻi ha taimi siʻi.

Naʻe fakafeʻiloaki mai ha kiʻi fefine ʻulu tea ʻi ha kofu temipale hinehina fakaʻofoʻofa. Naʻá ne sio hake kiate au mo malimali, peá ne lea leʻo vaivai mai, “Talitali lelei koe ki he temipalé, Misa ʻAealingi.” Ne u fakakaukau ʻi ha momeniti ko ha ʻāngelo ia koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi hoku hingoá. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ne ʻi ai ha kiʻi kaati ʻoku ʻasi ai hoku hingoá pea pineʻi ʻi hoku koté.

Naʻá ku fakalaka atu ʻiate ia peá u tuʻu. Naʻá ku sio hake ki ha ʻaofi hinehina māʻolunga naʻá ne ʻai e lokí ke maama ʻaupito ʻo hangē naʻe fakaava ia ki he langí. Pea ʻi he momeniti ko iá, ne haʻu ai ki heʻeku fakakaukaú ʻa e ngaahi lea mahino ko ʻení: “Kuó u ʻosi ʻi he feituʻu maama ko ʻení kimuʻa.” Ka naʻe haʻu e ngaahi leá ni ki hoku ʻatamaí he taimi pē ko iá: “ʻIkai, kuo teʻeki ke ke haʻu ki heni kimuʻa. ʻOkú ke manatuʻi ha kiʻi taimi siʻi kimuʻa pea fanauʻi koé. Naʻá ke ʻi ha potu toputapu ʻo hangē pē ko ʻení.”

ʻOku tohi ʻi he tafaʻaki ki tuʻa hotau ngaahi temipalé ʻa e ngaahi lea “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.” ʻOku ou ʻiloʻi ʻiate au pē ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi lea ko iá. Ko e temipalé ko ha feituʻu māʻoniʻoni ia ʻe lava ke tau maʻu ngofua ai ʻa e fakahaá ʻo kapau ʻoku fakaava hotau lotó ki ai pea tau moʻui taau ke maʻu ia.

Kimui ange ʻi he ʻuluaki ʻaho ko iá, ne u toe ongoʻi ʻa e Laumālie tatau. ʻOku kau ʻi he ouau fakatemipalé ha ngaahi lea naʻá ne ʻomi ha ongo māfana ki hoku lotó, ʻo fakapapauʻi mai naʻe moʻoni e meʻa ne fakahā maí. Ko e meʻa naʻá ku ongoʻí ne fakatāutaha ia fekauʻaki mo hoku kahaʻú, naʻe hoko ʻo moʻoni e meʻa ne u ongoʻí ʻi ha taʻu ʻe 40 mei ai ʻi ha ui ke ngāue maʻá e ʻEikí.

Naʻá ku aʻusia e ongo tatau ʻi heʻeku mali ʻi he Temipale Logan Utah. Naʻe fakahoko ʻa e silá ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo. ʻI he ngaahi lea siʻi naʻá ne lea ʻakí, naʻá ne fakahoko mai e akonakí ni: “Hale mo Kefi, mo moʻui koeʻuhí ko e taimi pē ʻoku hoko mai ai e uí, ʻe faingofua pē hoʻomo ʻalú.”

ʻI heʻene lea ʻaki e ngaahi lea ko iá, ne hā mahino mai ki hoku ʻatamaí ha tafungofunga mo ha hala ʻoku ʻalu ʻo aʻu ki ʻolunga. Ne ʻi ai ha ʻā hinehina ʻi he tafaʻaki toʻohema ʻo e halá ne ʻalu ʻo puli ki ha ʻuluʻakau he tumuʻaki ʻo e tafungofungá. Naʻe pulipulia ha fale hinehina ʻi he ʻuluʻakaú.

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻá ku ʻiloʻi e tafungofunga ko iá ʻi heʻemau fakaʻuli he hala ko iá mo ʻeku tamai ʻi he fonó. Naʻe tatau tofu pē mo e meʻa ne u mamata ki ai ʻi hono fakahoko mai ʻe Palesiteni Kimipolo ʻa ʻene akonakí ʻi he temipalé.

ʻI heʻemau aʻu ki he tumuʻaki ʻo e tafungofungá, naʻe tuʻu ʻeku tamai ʻi he fonó ʻi he veʻe fale hinehiná. Naʻá ne talamai naʻá na fakatau mo hono uaifí e ʻapí pea naʻá ne loto ke u nofo mo hono ʻofefiné ʻi he fale maʻá e kau ʻaʻahi maí. Te na nofo kinaua ʻi he fale lahí, naʻe ofi mai pē. Ko ia, lolotonga e taʻu ʻe 10 ʻo ʻema nofo ʻi he ʻapi nofoʻanga fakafāmili fakaʻofoʻofa ko iá, naʻá ku faʻa lea ʻaki mo hoku uaifí he meimei ʻaho kotoa pē, “ʻOku fie maʻu ke ta fiefia heni koeʻuhí he ʻikai fuoloa ʻeta ʻi hení.”

Ne fakahoko mai ha ui meia Nila A. Mekisuele, ko e komisiona ʻo e akó ʻa e Siasí. Naʻe hoko ʻo moʻoni e fakatokanga ne fakahoko mai ʻe Palesiteni Kimipoló ke lava ʻo “faingofua ʻema ʻalú.” Ko ha ui ia ke liʻaki e meʻa ne hangē ha tūkunga fakafāmili fakaʻofoʻofá ke fakahoko ha fatongia ʻi ha feituʻu naʻe ʻikai haʻaku ʻilo ki ai. Naʻe mateuteu homau fāmilí ke mavahe mei he taimi mo e feituʻu mohu tāpuekina ko iá koeʻuhí naʻe mamata ha palōfita ʻi ha temipale māʻoniʻoni, ko ha feituʻu ʻo e fakahaá, ki ha meʻa ʻe hoko he kahaʻú ʻa ia ne teuteuʻi kimaua ki ai.

ʻOku ou ʻilo ko e ngaahi temipale ʻo e ʻEikí ko ha ngaahi feituʻu māʻoniʻoni. Ko e taumuʻa ʻo ʻeku lea he ʻahó ni ki he ngaahi temipalé ke fakalahi ʻetau loto-holi ke moʻui taau pea mateuteu ki he ngaahi faingamālie lahi ange ki he ngaahi aʻusia te tau maʻu ʻi he temipalé.

Ko e meʻa ʻoku fakaʻaiʻai lahi taha kiate au ke moʻui taau mo e ngaahi aʻusia he temipalé, ko e folofola ko ia ʻa e ʻEikí ʻo fekauʻaki mo Hono ngaahi fale māʻoniʻoní:

“Fakatatau ki he hanga ʻe hoku kakaí ʻo langa ha fale kiate au ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, pea ʻikai tuku ke hū ki ai ha meʻa taʻe-maʻa, koeʻuhí ke ʻoua naʻa ʻuliʻi iá, ʻe nofo ai ʻa hoku nāunaú;

ʻIo, pea ʻe ʻi ai mo hoku lotolotongá, he te u hū ki ai, pea ko e kakai loto-maʻa kotoa pē ʻe hū ki aí te nau mamata ki he ʻOtuá.

Ka ʻo kapau ʻe ʻuliʻi ia, ʻe ʻikai te u hū ki ai, pea ʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa hoku nāunaú; koeʻuhí ʻe ʻikai te u hū ki he ngaahi temipale taʻe-māʻoniʻoni.”1

Naʻe fakamahino mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kiate kitautolu te tau lava ʻo “mamata” ki he Fakamoʻuí ʻi he temipalé ʻi he ʻuhinga ko ia ʻoku ʻikai ke Ne toe sola kiate kitautolú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻOku tau maʻu ha mahino kiate Ia. ʻOku mahino kiate kitautolu ʻa ʻEne ngāué mo Hono nāunaú. Pea ʻoku kamata ke tau ongoʻi e ola taʻe-fakangatangata ʻo ʻEne moʻui taʻe-mafakatatauá.”2

Kapau te tau ō ki he temipalé ʻoku ʻikai ke tau maʻa feʻunga, he ʻikai ke tau lava ʻo mamata, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ki he akonaki fakalaumālie fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻa ia ʻoku tau lava ke maʻu ʻi he temipalé.

ʻI heʻetau moʻui taau ke maʻu e akonaki peheé, ʻe lava ke tupulaki ʻi heʻetau aʻusia he temipalé ʻa e ʻamanaki leleí, fiefiá, mo e fakatuʻamelié ʻi he kotoa ʻetau moʻuí. ʻOku maʻu pē ʻa e ʻamanaki lelei, fiefia, mo e fakatuʻamelie ko iá ʻo fakafou ʻi he tali e ngaahi ouau ʻoku fakahoko ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoní. Ko e temipalé te tau lava ʻo maʻu ai e fakapapau ko ia ʻe hoko atu e ngaahi fehokotaki ʻofa fakafāmilí hili e maté pea tuʻuloa ʻo taʻengatá.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, lolotonga ʻeku hoko ko ha pīsopé, naʻe fakafisingaʻi ʻe ha talavou ʻeku fakaafe ke moʻui taau ke nofo mo e ʻOtuá ʻi he ngaahi fāmilí ʻo taʻengatá. Naʻá ne talamai ʻi ha founga ʻita fekauʻaki mo e taimi fakalata naʻá ne maʻu mo hono ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ku tuku ke fakamatala. Naʻá ne talanoa leva kau ki ha taimi lolotonga ha taha ʻo ʻene ngaahi fakafiefiá, ʻi he lotolotonga ʻo e longoaʻa leʻolahí, ne fakafokifā ʻene ongoʻi tuenoá. Na‘á ku ʻeke ange pe ko e hā e meʻa ne hokó. Naʻá ne pehē naʻá ne manatuʻi ha taimi ʻi heʻene kei siʻí, ʻene huki he funga ʻo ʻene faʻeé, mo ʻene ʻōʻōfaki ia ʻi hono ongo nimá. Naʻá ne loʻimataʻia ʻi ha kiʻi taimi lolotonga ʻene fakahoko mai e talanoá. Naʻá ku talaange kiate ia ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻoku ou ʻiló: “Ko e founga pē te ke lava ʻo maʻu ai ʻo taʻengata ʻa e ongo ʻofa māfana fakafāmilí, ko hoʻo moʻui taau pea tokoni ki he niʻihi kehé ke nau maʻu e ngaahi ouau sila ʻo e temipalé.”

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo e ngaahi fakaikiiki ki he fetuʻutaki fakafāmili ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié pe ko e meʻa ʻe hoko hili ʻetau toetuʻú. Ka ʻoku tau ʻilo naʻe haʻu e palōfita ko ʻIlaisiaá ʻo hangē ko ia ne talaʻofá, ke liliu e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú mo e fānaú ki he ngaahi tamaí.3 Pea ʻoku tau ʻilo ʻoku makatuʻunga ʻetau fiefia taʻengatá ʻi heʻetau fakahoko hotau lelei taha te tau lavá ke ʻoange e fiefia tuʻuloa tatau ki he tokolahi taha hotau kāingá.

ʻOku ou ongoʻi e loto-holi tatau ke ola lelei hono fakaafeʻi e kau mēmipa moʻui ʻo e fāmilí ke nau maʻu e holi ke moʻui taau ke maʻu pea mo fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi ouau sila ʻo e temipalé. Ko e konga ia ʻo hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí ne talaʻofa maí.

Ko e taha hotau ngaahi faingamālie maʻongoʻonga tahá ko e taimi ʻoku kei iiki ai e kau mēmipa hotau fāmilí. ʻOku fāʻeleʻi mai kinautolu mo e Maama ʻo Kalaisí ko ha meʻaʻofa. ʻOkú ne fakaʻatā ke nau ongoʻi e meʻa ʻoku leleí mo e meʻa ʻoku koví. ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻe lava ʻi he mamata ki ha temipalé pe ko ha tā ʻo e temipalé, ʻo tanumaki ʻiate kinautolu ha holi ke moʻui taau pea maʻu e faingamālie ʻi ha ʻaho ke hū ki loto.

ʻE hokosia mai leva ʻa e ʻaho ʻi heʻenau kei toʻu tupú, te nau maʻu ai ha lekomeni temipale ke fakahoko e ngaahi papitaiso fakafofonga maʻá e kau pekiá ʻi he temipalé. ʻI he aʻusia ko iá, ʻe lava ke tupulaki ʻenau ongo ʻoku fakatamuʻa maʻu pē e ngaahi ouau ʻo e temipalé ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí. ʻI heʻenau ongoʻi ʻoku nau foaki ki ha taha ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ha faingamālie ke fakamaʻa mei he angahalá, ʻe tupulaki ʻenau ongo ki hono tokoniʻi e Fakamoʻuí ʻi Heʻene ngāue toputapu ko hono tāpuekina ha fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

Kuó u mamata ki hono liliu ʻe he mālohi ʻo e aʻusia ko iá ʻa e moʻui ʻa ha tokotaha kei talavou. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u ʻalu ai mo ha ʻofefine ki he temipalé ʻi he hoʻatā efiafí. Ko ia naʻe papitaiso fakafofonga fakaʻosi ʻi he faiʻanga papitaisó. Naʻe fehuʻi ki hoku ʻofefiné pe te ne lava ʻo nofo fuoloa ange ke fakakakato e ngaahi ouaú maʻá e kakai kotoa ne teuteuʻi honau hingoá. Naʻá ne talamai ʻio.

Naʻá ku mamata ʻi he hifo hoku ʻofefiné ki he vai ʻo e papitaisó. Ne kamata ʻa e papitaisó. Ne tafe hifo e vaí he fofonga hoku kiʻi ʻofefiné ʻi he taimi kotoa pē ne fokotuʻu hake ia mei he vaí. Naʻe toutou fehuʻi kiate ia, “Te ke toe lava ʻo hoko atu?” Ko e taimi takitaha naʻá ne tali ange ʻio.

ʻI heʻeku hohaʻa ko e tamaí, ne kamata ke u fakaʻamu ʻe lava ʻo fakaʻatā ia mei he toe hoko atú. Ka ʻoku ou kei manatuʻi pē ʻa ʻene fakapapau ʻi he taimi ne fehuʻi ange ai pe te ne lava ʻo toe hoko atú peá ne tali ange ʻi ha kiʻi leʻo pau, “ʻIo.” Naʻá ne nofo pē kae ʻoua kuo maʻu ʻe he tokotaha fakaʻosi he lisí ʻi he ʻaho ko iá, ʻa e tāpuaki ʻo e papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI heʻema hū ki tuʻa mei he temipalé he pō ko iá, naʻá ku fifili ki he meʻa naʻá ku mamata ki aí. Ne u mamata tonu ki hono hiki hake mo liliu ha kiʻi taʻahine ʻaki ʻene ngāue maʻá e ʻEikí ʻi Hono falé. ʻOku ou kei manatuʻi e ongo ʻo e māmá mo e nongá ʻi heʻema lue fakataha mei he temipalé.

Kuo ʻosi atu ha ngaahi taʻu mei ai. ʻOkú ne kei “io” pē ki he fehuʻi mei he ʻEikí pe te ne lava ʻo fakahoko ha meʻa lahi ange Maʻaná ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku mātuʻaki faingataʻa aí. Ko e meʻa ia ʻoku lava ʻe he ngāue ʻi he temipalé ʻo fakahoko ke liliu mo hiki hake kitautolú. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou fakaʻamu ai kiate koe mo ho fāmili ʻofeiná ke fakatupulaki hoʻomou loto-holi mo e loto-fakapapau ke moʻui taau ke hū ki he fale ʻo e ʻEikí ʻi he lahi taha ʻe malava ʻi homou tūkungá.

ʻOkú Ne fie talitali lelei kimoutolu ʻi ai. ʻOku ou lotua te mou feinga ke langaki ha loto-holi ʻi he loto ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ke ʻalu ki ai, ʻa ia te nau lava ʻo ongoʻi ofi ai kiate Ia, pea te mou fakaafeʻi foki hoʻomou ngaahi kuí ke nau moʻui taau ke nofo mo Ia mo kimoutolu ʻo taʻengata.

ʻE lava ke tau moʻui ʻaki e ngaahi leá ni:

Fie siofia ha temipale,

Te u ʻi ai ha ʻaho

Ongoʻi e Laumālié,

Fanongo mo lotu.

He ko e fale ia ʻo e ʻOtuá

Toka ai e ʻofá.

Te u teuteu heʻeku kei siʻí;

Ko hoku fatongiá.4

ʻOku ou fai ʻeku fakamoʻoni molumalu ko e fānau kitautolu ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa. Naʻá Ne fili Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí ke hoko ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí. Ko e founga pē ke foki ai ʻo nofo mo Kinaua pea mo hotau fāmilí ʻoku fakafou ia he ngaahi ouau ʻo e temipale māʻoniʻoní. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku maʻu mo fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku malava ai ke maʻu e moʻui taʻengatá ʻe he fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.