Konifelenisi Lahi
[Ko e Maama ʻo e Ongoongolelei ʻo e Moʻoní mo e ʻOfá]
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


[Ko e Maama ʻo e Ongoongolelei ʻo e Moʻoní mo e ʻOfá]

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku maama atu e ʻofa mo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he kotoa ʻo e māmaní he ʻahó ni.

ʻOku fakahaaʻi mātuʻaki mahino ʻe he himi fakaʻofoʻofa ʻa e Siasí “Ke Fiefia ʻa Māmaní!” ʻa e loto vēkeveke mo e fiefia ʻi he aʻutaki ko ia ʻo e kakato ʻo e ongoongoleleí ki he kotoa ʻo e māmaní. ʻOku tau hiva ʻi he himí ni ʻo pehē:

Ke fiefia ʻa māmaní! [Fanongo ki he leʻo fakalangí]

[Fonua kotoa pē ke maʻalalí!]

[Kalanga kau ʻāngeló ke holomuí]:

[Kuo toe fakafoki mai ʻa e moʻoní]!1

Ko Luisi F. Mōnisí, ʻa e tokotaha naʻá ne faʻu e ngaahi lea fakafiefiá ni, ko ha papi ului Siamane ia naʻá ne hiki e ngaahi lea ueʻi fakalaumālie ki he himí ʻi heʻene nofo ʻi Suisalani lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi ʻIulopé.2 ʻOku fakahaaʻi ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei hono fakamoʻoniʻi ʻo e liliu fakamāmani lahi ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he ngaahi lea ko ʻeni ʻo e himí:

[Fekumi ʻi he fakapoʻulí, ngaahi fonuá kuo nau tengihiá];

[ʻIkai mamohe heʻenau fakaʻamua ke mafoa ʻa e atá].

[Fiefia kotoa; kuo tolona e poʻulí.]

[Kuo toe ʻi māmani ʻa e moʻoní!3

Fakamālō ki he kamata mo e hokohoko atu ko ia hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he taʻu ʻe 200 kuohilí, ʻoku ulo ngingila atu he taimí ni ʻa e “maama ʻo e ongoongolelei ʻo e moʻoní mo e ʻofá” 4 ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa. Naʻe ʻilo ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1820, mo ha kakai ʻe lauimiliona talu mei ai, ʻoku “ foaki lahi [ʻa e ʻOtuá] ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi pea ʻe foaki ia kiate ia.”5

Hili ha taimi siʻi mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení, ne folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo fakahaaʻi ʻEne ʻofa taʻefakangatangata kiate kitautolú ʻi Heʻene pehē:

“Ko ia, ko au ko e ʻEikí, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻe hoko mai ki he kakai ʻo e māmaní, naʻá ku ui ai ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita, ko e Siʻí, peá u lea kiate ia mei langi, mo fai kiate ia ʻa e ngaahi fekau; …

“Koeʻuhí ke lava ʻeku fuakava taʻengatá ʻo fokotuʻu;

“Koeʻuhí ke lava ʻo malanga ʻaki hono kakato ʻo ʻeku ongoongoleleí ʻe he kau vaivaí mo e kau māʻulaló ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.”6

Hili ha taimi siʻi mei hono maʻu ʻo e fakahā ko ʻení, ne kamata ke ui ha kau faifekau pea tuku atu kinautolu ki ha ngaahi puleʻanga lahi ʻo e māmaní. Hangē ko ia ne kikiteʻi ʻe he palōfita ko Nīfaí, ne kamata ke malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ki he “ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea, mo e kakai fulipē.”7

“Ne fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha kiʻi fale ʻakau papa siʻisiʻi ʻi he tafaʻaki fakatokelau ʻo Niu ʻIoké ʻi he 1830.

Ne feʻunga mo ha taʻu ʻe 117—aʻu ki he 1947—pea tupu e Siasí mei he kau mēmipa ʻe toko ono ne kamata ʻakí ki he toko taha miliona. Ne talu mei he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e Siasí ʻa e ʻi ai ʻa e kau faifekaú, ʻo nau mafola atu ki he ngaahi feituʻu Tuʻufonua ʻo ʻAmeliká, ki Kānata pea, ʻi he 1837, ne nau ope atu ai he konitinēniti ʻAmelika Tokelaú ki ʻIngilani. ʻIkai fuoloa mei ai, ne ngāue e kau faifekaú ʻi he konitinēniti ʻIulopé pea aʻu atu ai ki ʻInitia mo e ʻotu motu ʻo e Pasifikí.

Ne aʻu e tokolahi ʻo e kau mēmipá ki he ua milioná hili pē ha taʻu ʻe 16 mei ai, ʻi he 1963, pea aʻu ki he toko tolu milioná ʻi ha taʻu ʻe valu.”8

ʻI hono fakaʻilongaʻi e tupulaki vave ʻa e Siasí, ne pehē ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kimuí ni mai, “ʻI he ʻaho ní, ʻoku tupulaki ʻaupito e ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻE maʻu ʻe he Siasí ha kahaʻu ʻoku taʻe-hano-tatau hono leleí.”9

Kuo hanga ʻe hono Fakafoki Mai ʻo e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ko hono toe fokotuʻu ʻo e Siasi moʻui ʻo e ʻEikí ʻi he māmaní, pea mo ʻene tupulaki fakaofo talu mei aí, ʻo fakaʻatā e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he kotoa ʻo e funga ʻo e māmaní. ʻOku hanga ʻe he ngaahi ouau toputapu mo e ngaahi fuakava ʻoku nau haʻi kitautolu mo e ʻOtuá pea fokotuʻu kitautolu ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻo fakahaaʻi mahino mai e “mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá.”10 ʻI heʻetau kau ki he ngaahi ouau toputapu ko ʻeni maʻá e kakai moʻuí mo e pekiá, ʻoku tau tānaki fakataha ai ʻa ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí mo teuteuʻi e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí.

ʻI ʻEpeleli ʻo e 1973, ne u folau atu ai mo ʻeku ongomātuʻá mei homau fonuá, ʻĀsenitina, ke sila ʻi he temipalé. Koeʻuhí ne ʻikai ha temipale ʻi he kotoa ʻo ʻAmelika Latiná ʻi he taimi ko iá, ne mau folau atu mo foki mai ʻi ha taki maile ʻe 6,000 tupu (9,700 km) ke mau sila ʻi he Temipale Salt Lake. Neongo ne u kei taʻu ua pea ʻikai ke u manatuʻi kakato e aʻusia makehe ko iá, ka naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻīmisi makehe ʻe tolu mei he folaú ne maʻutangí ʻi heʻeku fakakaukaú pea kuo ʻikai toe ngalo talu mei ai.

ʻĪmisi
vakai atu ki tuʻa mei ha matapā sioʻata ʻi he vakapuná

ʻUluakí, ʻoku ou manatu ki heʻeku heka ofi ki he matapā sioʻata ʻo e vakapuná ʻo vakai ki he ngaahi ʻao hinehina ʻi laló.

Kuó u manatua fuoloa e ʻū konga ʻao fakaʻofoʻofa mo maamangiá ʻo hangē ha ngaahi foʻi pulu vavae fōlalahi he taimi ko iá.

Ko e ʻīmisi ʻe taha kuó u manatua fuoloá ko ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ne ngali hā fakaoli ʻi he paʻake ʻo e feituʻu Losi ʻEniselesí. ʻOku faingataʻa ke ngalo e ngaahi meʻa ko iá.

Ka ko e meʻa ne mahuʻinga angé ko e ʻīmisi fakaofo mo fakangalongataʻa ko ʻení:

ʻĪmisi
Loki sila ʻi he Temipale Salt Lake

ʻOku ou manatuʻi lelei ʻeku ʻi ha loki toputapu ʻi he Temipale Salt Lake ʻa ia ʻoku fakahoko ai hono silaʻi ʻo e ngaahi hoa malí mo e ngaahi fāmilí ki taimi mo e kotoa ʻo e taʻengatá. ʻOku ou manatuʻi e ʻōlita fakaʻofoʻofa ʻo e temipalé mo manatu ki he hulungia ʻe he huelo maama ʻo e laʻaá e ngaahi matapā sioʻata ʻi tuʻa ʻo e lokí. Ne u ongoʻi he taimi ko iá, pea kuó u kei ongoʻi pehē pē talu mei ai, ʻa e māfana, malu mo e nonga ʻo e maama ʻo e ongoongolelei ʻo e moʻoní mo e ʻofá.

Ne u toe maʻu ha ngaahi ongo tatau ʻi hoku lotó hili ha taʻu ʻe 20 mei ai, ʻi he taimi ne u hū ai ki he temipalé ke toe fakahoko ha sila—ka ʻi he taimi ko ʻení ko ʻeku sila ia mo hoku ʻofaʻangá ki taimi mo e kotoa ʻo e taʻengatá. Ka neongo ia, ʻi he taimi ko ʻení, ne ʻikai fie maʻu ia ke ma toe folau ʻi ha ngaahi maile ʻe lauafe, koeʻuhí ne ʻosi langa mo fakatapui e Temipale Buenos Aires Argentina, pea ko ha kiʻi fakaʻuli taimi siʻi pē ki ai mei homau ʻapí.

ʻĪmisi
Fāmili Walker

Hili ha taʻu ʻe uongofulu mā ua mei heʻema malí mo e silá, ne ma maʻu ha tāpuaki ke ma toe foki ki he temipale tatau, ka ʻi he taimi ko iá mo homa ʻofefine fakaʻofoʻofá, pea kuo mau sila ko ha fāmili ki taimi mo e kotoa ʻo e taʻengatá.

ʻI heʻeku fakakaukau ki he ngaahi taimi toputapu moʻoni ko ʻeni ʻo ʻeku moʻuí, kuó u ongoʻi lōmekina ʻi he fiefia lahi mo tuʻuloa. Kuó u ongoʻi pea hokohoko atu ke ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa ha Tamai Hēvani angaʻofa, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí mo e ngaahi holi ʻa hotau lotó.

ʻI he folofola ʻa e ʻEiki ko Sihová fekauʻaki mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí naʻá Ne pehē, “Te u ʻai ʻeku fonó ki honau lotó, pea te u tohi ia ʻi honau laumālié; pea te u hoko ko honau ʻOtua, pea ʻe hoko ʻa kinautolu ko hoku kakai.”11 ʻOku ou mātuʻaki ongoʻi houngaʻia ne kamata heʻeku kei siʻí hono fakatōloloto ki hoku lotó e fono ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻi Hono fale māʻoniʻoní. He toki meʻa mahuʻinga moʻoni ʻetau ʻilo ko Ia hotau ʻOtuá, ko Hono kakaí kitautolu, pea ko e hā pē ha ngaahi tūkunga ʻoku tau feʻao mo ia, kapau ʻoku tau faivelenga mo talangofua ki he ngaahi fuakava kuo tau fakahokó, ʻe lava ke “takatakaiʻi [kitautolu] ʻo taʻengata ʻe he ongo toʻukupu ʻo ʻene ʻofá.”12

Lolotonga e fakatahaʻanga ʻa e houʻeiki fafiné ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019, ne pehē ai ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku fakataumuʻa kotoa ʻetau ngaahi feingá ke fetokoniʻaki, malanga ʻaki e ongoongoleleí, fakahaohaoaʻi e Kāingalotú pea huhuʻi e kau pekiá ʻi he temipale māʻoniʻoní.”13

Naʻe toe akonaki foki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi lahi tatau ʻo pehē, “ʻIo, ko e fungani siueli ʻo [hono] Fakafoki mai e Ongoongoleleí ko e temipale māʻoniʻoní. Ko hono ngaahi ouau mo e fuakava toputapú ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki hono teuteu ha kakai ʻoku mateuteu ke talitali lelei ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne Hāʻele ʻAnga Ua Maí.”14

Kuo fakaʻilongaʻi e hokohoko atu hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi hono langa mo fakatapui ʻo ha ngaahi temipale lahi ʻi ha vahaʻa-taimi siʻisiʻi. ʻI heʻetau tānaki fakataha ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí, ʻi heʻetau fakahoko ha ngaahi feilaulau ke ngāue mo fakamahuʻingaʻi e temipalé ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku teuteuʻi moʻoni ai ʻe he ʻEikí ʻetau moʻuí—ʻokú Ne teuteuʻi ʻEne kakai ʻo e fuakavá.

[ʻOi, ʻoku nāunauʻia e taloni ʻi ʻolungá]

[Ulo ʻa e maama ʻo e ongoongolelei ʻo e moʻoní mo e ʻofá”]

[Ko e huelo fakalangí ni, ngingila hangē ha laʻaá]

[Maamangia he ʻahó ni e fonua kotoá].15

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku maama atu e ʻofa mo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he kotoa ʻo e māmaní he ʻahó ni. Ko e “ngāue fakaofo mo lahi” ne tomuʻa kikiteʻi ʻe he Palōfita ko ʻĪsaiá16 pea mamata ki ai ʻa Nīfai,17 ʻoku fakahoko fakavavevave ia, naʻa mo e ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení. Hangē ko ia ne fakahā fakaepalōfita ʻe Siosefa Sāmitá, “Kuo ʻosi fokotuʻu ʻa e Fuka ʻo e Moʻoní; pea he ʻikai lava ʻe ha nima taʻe māʻoniʻoni ke taʻofi ʻa e ngāué mei heʻene laka ki muʻá … kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, pea ʻe folofola ʻa Sihova Māfimafi kuo lava ʻa e ngāué.”18

Kāinga, fakatauange ke tau loto-fiemālie mo fili he ʻahó ni ke tau kau mo hotau ngaahi fāmilí ʻi he fanongo ki he leʻo mei langí, ʻa e leʻo ʻo hotau Fakamoʻuí. Fakatauange ke tau fakahoko mo tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻa ia te ne tauhi pau kitautolu ʻi he hala foki ki Hono ʻaó, pea fakatauange ke tau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e maama mo e moʻoni nāunauʻia ʻo ʻEne ongoongoleleí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.