2010–2019
Ngaahi Koloa Fakalaumālie
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019


Ngaahi Koloa Fakalaumālie

ʻI hoʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tui ki he ʻEikí mo e mālohi ʻo Hono lakanga fakataulaʻeikí, ʻe fakalahi hoʻo malava ko ia ʻo maʻu ʻa e koloa fakalaumālie ko ʻeni kuo fakaʻatā ʻe he ʻEikí.

Fakamālō atu he hiva fakaʻofoʻofa ko iá. ʻI heʻetau tuʻu kotoa ke hivaʻi e himi, “Fakamālō Ki He ʻOtuá, ” naʻá ku maʻu ha ongo fakakaukau lalahi ʻe ua. Ko e ʻuluakí ʻoku fekauʻaki ia mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa e palōfita ʻo e kuonga fakakosipelí ni. ʻOku tupulaki ʻa ʻeku ʻofa pea mo e tanganeʻia ʻiate iá he ʻaho kotoa pē. Ko e fakakaukau hono uá ne u maʻu ia ʻi heʻeku vakai atu ki hoku uaifí, ngaahi ʻofefiné, makapuna fefiné mo e makapuna fefine hono uá. Naʻá ku ongoʻi ke lau ʻa kimoutolu takitaha ko e konga ʻo hoku fāmilí.

ʻI he ngaahi māhina kuo ʻosí, ʻi he fakaosinga ʻo ha sēsini ʻenitaumeni ʻi he temipalé, ne u pehē ange ki hoku uaifi ko Uenitií, “ʻOku ou fakatauange ʻoku mahino ki he kau fafiné ʻa e ngaahi koloa fakalaumālie ʻoku ʻanautolu ʻi he temipalé.” Kau fefine, ʻOku ou faʻa fakakaukau maʻu pē kiate kimoutolu, ʻo kau ai e taimi ne u ʻaʻahi ai mo Uenitī ki Hāmoni , Penisilivēnia ʻi he māhina ʻe ua kuo ʻosí.

ʻĪmisi
Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné

Ko e tuʻo ua ia ʻo ʻema ʻaʻahi ki ai. Ne ongo moʻoni kiate kimaua ʻi he ongo ʻaʻahi fakatouʻosi ko iá ʻa e taimi naʻá ma ʻeveʻeva ai ʻi he feituʻu toputapu ko iá. Naʻe hā ʻa Sione Papitaiso kia Siosefa Sāmita ʻo ofi ki Hāmoni pea fakafoki mai ai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

ʻĪmisi
Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí

Ne hā mai ʻi he feituʻu ko iá ʻa Pita, Sēmisi mo Sione ʻo fakafoki mai e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

Ne hoko foki ʻa ʻEma Heili Sāmita ʻi Hāmoni ko e fuofua fefine tohi ʻa hono husepānití lolotonga hono liliu ʻe he Palōfitá ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Ne maʻu foki ʻe Siosefa ʻi Hāmoni ha fakahā ʻo fakahaaʻi ai e finangalo ʻo e ʻEikí kia ʻEma. Naʻe fakahinohinoʻi ʻa ʻEma ʻe he ʻEikí ke ne fakamatalaʻi e folofolá, ke akonaki ki he Siasí, ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea tuku hono taimi ke “ako lahi.” Naʻe faleʻi foki ʻa ʻEma ke “liʻaki e ngaahi meʻa ʻo e māmaní pea fekumi ki he ngaahi meʻa ʻo ha maama lelei ange” pea ke pikitai ki heʻene ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. Ne fakaʻosi ʻaki e fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻa e folofola ko ʻení: “Ko hoku leʻó ʻeni ki he kakai kotoa pē.”1

Ko e meʻa kotoa ne hoko ʻi he feituʻú ni ʻoku ʻi ai ʻene fekauʻaki ki hoʻomoumoʻuí. ʻE lava ke tataki mo faitāpuekina kimoutolu ʻe hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, fakataha mo e faleʻi ʻa e ʻEikí kia ʻEmá. ʻOku ou fakaʻamua ke mahino kiate kimoutolu ʻoku mahuʻinga tatau pē hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kiate kimoutolu houʻeiki fafine ʻo hangē pē ki he houʻeiki tangatá. Koeʻuhi kuo fakafoki mai e lakanga fakataulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻoku fakatou malava ʻe he houʻeiki fafine mo tangata tauhi fuakavá ke maʻu e “ngaahi tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ʻo e siasí,”2pe ʻe lava pē ke tau pehē, ki he ngaahi koloa fakalaumālie ʻoku ʻa e ʻEikí maʻa ʻEne fānaú.

ʻE lava ke maʻu hangatonu ʻe he fefine mo e tangata kotoa ʻokú ne fai ha fuakava mo e ʻOtuá pea tauhi e ngaahi fuakava ko iá, pea moʻui taau ‘o kau atu ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku maʻu ʻe kinautolu kuo fakakoloaʻi ʻi he fale ʻo e ʻEikí ha meʻafoaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau fuakavá fakataha mo ha meʻafoaki ʻo e ʻilo ʻa e founga ke maʻu ai e mālohi ko iá.

ʻOku fakaava tatau mai pē ʻa e langí ki he houʻeiki fafine ʻoku fakakoloaʻi ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku tafe mai mei heʻenau ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo hangē pē ko ia ki he houʻeiki tangata ʻoku nau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ou lotua ke mou maʻu e mahino ko iá ʻi homou lotó he ʻoku ou tui te ne liliu homou moʻuí. Ngaahi tuofāfine, ʻoku mou maʻu e totonu ke maʻu ʻo lahi e mālohi ko ia ʻo e Fakamoʻuí ke tokoniʻi homou fāmilí mo e niʻihi kehe ʻoku mou ʻofa aí.

Mahalo ʻoku mou pehē loto, “ʻOku ongo lelei ʻeni, ka ʻe fēfē haʻaku fakahoko ia? ʻE anga fēfē haʻaku maʻu e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻeku moʻuí?”

He ʻikai te ke maʻu ia ʻe koe ʻi ha tohi fakahinohino. ʻE hoko e Laumālie Māʻoniʻoní ko hoʻo faiako fakataautaha ʻi hoʻo fekumi ke mahino ʻa e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke ʻilo mo fakahokó. ʻOku ʻikai vave pe faingofua e foungá ni, ka ʻoku fakaivia fakalaumālie. Ko e hā ha meʻa ʻe toe fakafiefia ange ka ke ngāue mo e Laumālié ke mahino e mālohi ʻo e ʻOtuá—ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

Ko e meʻa pē te u lava ʻo talaatú ʻoku fiemaʻu ʻa e ngaahi meʻa tatau ne fakahinohino ʻe he ʻOtuá kia ʻEma mo kimoutolu kotoa ke mou faí kae lava kemou maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻomou moʻuí.

Ko ia, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke ako ʻi he faʻa lotu ʻa e vahe 25 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe akoʻi kiate koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke maʻu e fiefia ʻi hoʻo ngaahi feinga fakalaumālie fakataautahá ʻi hoʻo maʻu, mahino, pea fakaʻaongaʻi e mālohi kuo fakakoloa ʻaki koé.

ʻE fiemaʻu ʻe he konga ʻo e feinga ko ʻení ke ke siʻaki e ngaahi meʻa lahi ʻo e maama ko ʻení. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakakata ʻaki e mavahe mei he māmaní mo hono ngaahi fakafepakí, ʻahiʻahi taʻetūkuá, pea mo e ngaahi fakakaukau halá. Ka ko hono fakahoko moʻoni iá ʻe fiemaʻu ke mou vakaiʻi fakaʻauliliki maʻu pē hoʻomou moʻuí. ʻI hoʻomou fai iá, ʻe ueʻi kimoutolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo kau ki he meʻa ʻoku ʻikai toe ʻaongá, ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻaonga ke tuku ki ai ho taimí mo e mālohí.

ʻI he liliu e meʻa ʻoku mou tokanga taha ki aí mei he ngaahi meʻa fakamāmani ʻokú ne tohoakiʻi hoʻomou tokangá, ʻe ʻi ai e ngaahi meʻa ʻoku ngali mahuʻinga kiate kimoutolu he taimí ni ʻe ʻikai te ke toe fakamuʻomuʻa. ʻE fie maʻu ke ke ʻikai ki ha ngaahi meʻa, neongo ʻoku ʻikai ke nau ngali fakatuʻutāmaki. ʻI hoʻomou kamata pea hokohoko atu ʻi he founga ko ʻeni ʻo e fakatāpui hoʻomou moʻuí ki he ʻEikí, te ke ofo ʻi he liliu ko ia e anga hoʻo vakaí, ongó, mo e mālohi fakalaumālié!

Ko ha kiʻi fakatokanga ʻeni. ʻOku ʻi ai e niʻihi te nau fakasiʻia hoʻomou malava ko ia ke ui ki he mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai e niʻihi te nau ʻai koe ke ke loto veiveiua pea fakasiʻisiʻi hoʻomou malava fakalaumālie lelei ko ia ko ha kau fafine angatonú.

Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe he filí ke mahino kiate kimoutolu ʻa e fuakava naʻá ke fakahoko ʻi he papitaisó, pe ko e fakakoloa mahuʻinga ʻo e ʻilo mo e mālohi kuo mou maʻu pe te mou maʻu ʻi he temipalé—ʻa e fale ʻo e ʻEikí. Pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻe Sētane ke mahino kiate kimoutolu ko e taimi kotoa pē ʻoku mou ngāue moʻui taau ai pea moihū ʻi he temipalé, ʻoku mou ʻalu atu kuo fakamahafu kimoutolu ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá pea ke “tokangaʻi” kimoutolu ʻe Heʻene kau ʻāngeló.3

ʻE hanga maʻu pē ʻe Sētane mo ʻene kau muimuí ʻo fakafeʻātungiaʻi maʻu pē koe ke ʻoua naʻa mahino kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kuo tāpuekina pea lava ke tāpuekina ʻaki kimoutolú. Meʻapangó, ko e niʻihi ʻo e ngaahi fakafeʻātungiá ko e ola ʻo ha anga kovi ʻa ha taha kehe. ʻOku ou loto mamahi ke fakakaukau atu kuo ongoʻi ʻe hamou niʻihi kuo fakasiʻia pe ʻikai ke tui atu ha taki lakanga fakataulaʻeiki pe kuo ngaohikovia pe lavakiʻi ʻe ha husepāniti, tamai, pe ha taha ne pehē ko hamou kaungāmeʻa. ʻOku ou loto mamahi moʻoni kuo ongoʻi ʻe hamou niʻihi kuo tukunoaʻi, taʻe fakaʻapaʻapaʻi pe ʻikai ke fakamaauʻi totonu kimoutolu. ʻOku ʻikai ha feituʻu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá maʻá e ngaahi faka-lotolavea ko iá.

ʻOku ou fiefia foki ʻi he taimi ʻoku ou ʻilo ai ki ha taki lakanga fakataulaʻeiki ʻokú ne feinga loto vēkeveke ke kau mai ʻa e kau fafiné ki he fakataha alēlea fakauōtí pe fakasiteikí. ʻOku ueʻi fakalaumālie au ʻe he husepāniti kotoa ʻokú ne fakahaaʻi ko hono fatongia lakanga fakataulaʻeiki mahuʻinga tahá ke tokangaʻi hono uaifí.4 ʻOku ou fakahikihikiʻi ʻa e tangata ko ia ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi lahi ʻa e malava ko ia hono uaifí ʻo maʻu fakahā pea mataʻikoloa ʻaki ia ko ha hoa ngāue tuʻunga tatau ʻi heʻena nofo malí.

ʻI he taimi ʻoku mahino ai ki ha tangata ʻa hono fakaʻeiʻeiki mo e mālohi ʻo ha fefine angatonu, fekumi pea fakakoloaʻi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní , ʻoku ʻikai ha ofo ʻi heʻene ongoʻi ke tuʻu ki ʻolunga ʻi heʻene hū mai ki he lokí.

Talu mei he kamataʻanga ʻo taimí, mo hono tāpuekina e houʻeiki fafiné ʻaki ha kāpasa makehe ʻo e angamaʻá—ʻa e malava ko ia ke fakafaikehekeheʻi ʻa e totonú mo e halá. ʻOku mālohi ange e meʻafoaki ko ʻení ʻiate kinautolu ʻoku nau fakahoko pea tauhi e ngaahi fuakavá. Pea ʻoku hōloa ia ʻiate kinautolu ʻoku nau loto fiemālie ke tukunoaʻi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou fakavave ke tānaki atu ʻoku ʻikai ke u fakakau heni ʻa e houʻeiki tangatá mei he ngaahi fiemaʻu ko ia ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu foki ke fakafaikehekeheʻi ʻa e totonú mo e halá. Ka siʻoku ngaahi tuofāfine, ʻoku mahuʻinga ʻi he ngaahi ʻahó ni hoʻo malava ko ia ke ʻilo e moʻoní mei he fehalākí, pea hoko ko e kau tauhi ʻo e tuʻunga fakaeangamaʻa ʻo e sōsaietí. Pea ʻoku mau falala atu ke mou akoʻi e niʻihi kehé ke fai pehē. Tuku ke u fakamahino atu ʻeni: kapau ʻe mole mei he māmaní ʻa e mālohi fakamolale ʻo hono kakai fefiné, he ʻikai toe ake ʻa e māmaní.

Ko kitautolu Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ʻikai ke tau ʻo e māmaní; ʻoku tau kau ki he fuakava ʻo ʻIsilelí. Kuo ui kitautolu ke tau teuteu ha kakai ki he Hāʻele Angaua mai ʻa e “Eikí.

Tuku muʻa ke u fakamahino atu ha ngaahi meʻa makehe fekauʻaki mo e houʻeiki fafiné mo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he taimi ʻoku vaheʻi ai koe ke ngāue ʻi ha fatongia ʻi he fakahinohino ʻa ha taha ʻokú ne maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ʻo hangē ko hoʻo pīsopé pe palesiteni fakasiteikí—ʻoku foaki atu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke ke ngāue ʻi he fatongia ko iá.

ʻOku pehē pē foki, ʻi he ngaahi temipale toputapú, ʻoku fakamafaiʻi kimoutolu ke fakahoko pea ngāue ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he taimi kotoa ʻokú ke ʻalu atu ki aí. ʻOku teuteuʻi koe ʻe homou ʻenitaumeni he temipalé ke fakahoko ia.

Kapau kuó ke maʻu ʻenitaumeni ka ʻoku teʻeki ke ke mali mo ha tangata ʻokú ne maʻu e lakanga fakataulaʻeikí pea pehē atu ha taha kiate koe, “Meʻapango ko e ʻikai ha lakanga fakataulaʻeiki ʻi ho ʻapí,” kātaki ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai moʻoni e fakamatala ko iá. Mahalo ‘e ʻikai ke ʻi ai ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi ho ʻapí, ka kuó ke maʻu pea fakahoko ha fuakava toputapu mo e ʻOtuá ʻi Hono temipalé. ʻOku tafe mei he ngaahi fuakava ko iá, ha fakakoloa ʻo Hono mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kiate koe. Pea manatuʻi, ka pekia ho husepānití, ko koe te ke pule ʻi ho ʻapí.

ʻI hoʻomou hoko ko e kau fafine fakakoloa mo angatonu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku mou lea mo akoʻi ʻi he mālohi mo e mafai mei he ʻOtuá. ʻE tatau ai pē pe ko ha naʻinaʻi pe fepōtalanoaʻaki, ʻoku mau fiemaʻu homou leʻó ke akoʻi e tokāteline ʻo Kalaisí ʻOku mau fie maʻu hoʻomou tokoní ʻi he ngaahi alēleaʻanga fakafāmilí, fakauōtí mo e siteikí. ʻOku mahuʻinga hoʻo kau atú pea ʻikai hoko ko ha teuteu pē!

Siʻoku ngaahi tuofāfine, ʻe tupulaki homou mālohí ʻi hoʻomou tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻE fakaava e langí kiate kimoutolu ʻe hoʻomou ngaahi ʻaukaí, lau folofolá pea ngāue tokoni ʻi he temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.

ʻOku ou kole atu ke mou ako ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi moʻoni kotoa te ke lava ʻo maʻu fekauʻaki mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻE lava ke ke kamata ʻaki ʻa eTokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 84 mo e 107. ʻE tataki kimoutolu ʻe he ngaahi vahé ni ki ha ngaahi potufolofola kehe. ʻOku fonu e ngaahi folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita, kau tangata kikite mo maʻu fakahaá ʻi he ngaahi moʻoni ko ʻení. ʻI he tupulaki hoʻomou mahinó pea mou ngāue ʻi he tui ki he ʻEikí pea mo e mālohi ʻo Hono lakanga fakataulaʻeikí, ʻe fakalahi hoʻo malava ko ia ʻo maʻu ʻa e koloa fakalaumālie ko ʻeni kuo fakaʻatā ʻe he ʻEikí. ʻI hoʻomou fai iá, te mou ʻilo te mou tokoni lelei ange ke tokoni ki hono faʻu ha ngaahi fāmili taʻetanga ʻoku uouangataha, silaʻi ʻi he temipale ʻo e ʻEikí, pea fonu ʻi he ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní pea kia Sīsū Kalaisi

ʻOku fakataumuʻa kotoa ʻetau ngaahi feingá ke fetokoniʻaki, malanga ʻaki e ongoongoleleí, fakahaohaoaʻi e Kāingalotú pea huhuʻi e kau pekiá ʻi he temipale māʻoniʻoní. ʻOku lolotonga ʻi ai hotau ngaahi temipale ʻe 166 ʻi he funga māmaní, pea ʻe toe langa mo ha ngaahi temipale lahi ange.

Hangē ko ia kuo mou meaʻí, ʻe fakafoʻou ʻa e Temipale Sōleki Sití, Temipale Sikueá, pea mo e ngaahi fale takatakai ʻi he Ngaahi ʻŌfisi ʻo e Siasí, ʻi ha ngāue ʻe fakahoko ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻu ní. Kuo pau ke fakatolonga pea teuteuʻi e temipale toputapu ko ʻení ke ne ueʻi fakalaumālie e ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú, ʻo hangē ko ʻene takiekina kitautolu ʻi he toʻu tangata ko ʻení.

ʻI he tupulaki ko ia ʻa e Saisí, ʻe toe lahi ange e ngaahi temipale ʻe langa ke lava ha ngaahi fāmili lahi ange ʻo maʻu ʻa e tāpuaki fungani tahá, ʻa e moʻui taʻengatá.5 ʻOku tau lau ha temipale ko e fale toputapu taha ia ʻi he Siasí. Ko e taimi kotoa ʻoku fakahaaʻi ai e ngaahi palani ki hono langa ha temipale foʻou, ʻoku hoko ia ko ha konga mahuʻinga ʻa hotau hisitōliá. Hangē ko ia kuo tau talanoa ki ai he pōní, ʻoku mou mahuʻinga ki he ngāue fakatemipalé, pea ko e temipalé ʻa e feituʻu te mou maʻu ai hoʻomou ngaahi koloa fakalaumālie maʻolunga tahá.

Kātaki ʻo fakafanongo lelei mai mo ʻapasia ʻi heʻeku fanongonongo atu he taimí ni e ngaahi palani ke langa ha ngaahi temipale foʻou ʻe valu. Kapau te u fakahoko atu ha temipale ʻi ha feituʻu ʻoku mahuʻingamālie kiate koe, tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ke punou pē ho ʻulú ʻo lotu fakalongolongo, ʻi he loto houngaʻia. ʻOku mau fiefia ke fanongonongo atu e ngaahi palani ke langa ha temipale ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻení: Freetown, Sierra Leone; Orem, Utah; Port Moresby, Papua New Guinea; Bentonville, Arkansas; Bacolod, Phillipines; McAllen, Texas; Cobán, Guatemala; ,mo Taylorsville, Utah. Mālō ʻaupito, siʻi kau fafine. ʻOku mau houngaʻia moʻoni ʻi hoʻomou tali e ngahi palani ko ʻení pea mo hoʻomou tali ia ʻi he loto ʻapasiá.

ʻI hono fakaʻosí, ʻoku ou fie tuku hamou tāpuaki, ke lava ke mahino kiate kimoutolu ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻa ia kuo fakakoloaʻi ʻaki kimoutolú ke mou lava ʻo fakamālohia ʻa e mālohi ko iá ʻi hoʻomou ngāueʻi hoʻomou tui ki he ʻEikí mo Hono mālohí.

Siʻi kau fafine, ʻoku ou fakahaaʻi atu ʻa ʻeku ʻofá ʻi he loto fakaʻapaʻapa mo houngaʻia moʻoni. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto fakatōkilalo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá! Ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Ko Hono Siasí ‘eni. Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.