2010–2019
Kakai Fefine ʻo e Fuakavá ʻOku Hoa Ngāue mo e ʻOtuá
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019


Kakai Fefine ʻo e Fuakavá ʻoku Hoa Ngāue mo e ʻOtuá

Ko e hoko ko ia ko ha fefine ʻi he fuakavá ʻoku hoa ngāue mo e ʻOtuá, ʻa e founga kuo tokangaʻi, tataki, mo ngāue fakaetauhi maʻu ai pē e ngaahi ʻofefine lelei mo maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he tāpuaki ke u lea atu ai kiate kimoutolu ko e ngaahi ʻofefine fuakava ʻo e ʻOtuá. ʻI he efiafí ni, ko ʻeku taumuʻá ke poupouʻi kimoutolu ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻoku ui kimoutolu ki aí. ʻIo, kuo maʻu ʻe he ʻofefine kotoa pē ʻo e ʻOtuá ʻoku fanongo mai ki hoku leʻó ha uiuiʻi mei he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe kamata ho uiuiʻí ʻi he taimi naʻá ke haʻu ai ki he moʻui fakamatelié, ʻi ha feituʻu mo ha taimi naʻe fili maʻau ʻe ha ʻOtua ʻokú Ne ʻafioʻi lelei koe pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe ko Hono ʻofefine. ʻI he maama fakalaumālié, naʻá Ne ʻafioʻi mo akoʻi koe pea ʻave koe ki he feituʻu te ke maʻu ai ʻa e faingamālie, ʻa ia ʻoku hāhāmolofia ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní, ke fakaafea ai koe ki ha faiʻanga papitaiso. Te ke fanongo ai ki he ngaahi leá ni ʻi hano lea ʻaki ʻe ha tamaioʻeiki ʻa Sīsū Kalaisi: “Kuo fakamafaiʻi au ʻe Sīsū Kalaisi, pea ʻoku ou papitaiso koe ʻi he huafa ʻo e Tamaí, pea mo e ʻAló, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻĒmeni.”1

Ko e taimi naʻe papitaiso ai koé, naʻá ke tali ha ui ʻe taha ke ngāue. ʻI hoʻo hoko ko e ʻofefine foʻou ʻo e fuakava ʻa e ʻOtuá, naʻá ke fai ai ha palōmesi pea maʻu ha fatongia ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia naʻe hilifakinima ai koe ke ke hoko ko ha mēmipá. Naʻá ke fuakava mo e ʻOtuá te ke toʻo kiate koe ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea ngāue Maʻana.

Ki he tokotaha kotoa pē ʻokú ne fai e ngaahi fuakava ko ʻení, ʻe fakafeʻungaʻi pē e ngāue ʻoku ui ʻe he ʻEikí ke fai ʻe he tokotaha ko iá ki ai. Ka ʻoku tofuhia e ngaahi ʻofefine mo e ngaahi foha fuakava ʻo e ʻOtuá ʻi ha uiuiʻi mahuʻinga mo fakafiefia pē ʻe taha. Ke tokoni ki he niʻihi kehé Maʻana.

ʻI he lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he houʻeiki fafiné, naʻá ne ʻomi ai ha fakamatala fakaofo ʻo e ui ʻa e ʻEikí kiate kimoutolu ke mou kau mo Ia ʻi Heʻene ngāué. Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he foungá ni: “Naʻe folofola ʻe he ʻEikí, ‘Ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.’’ (Mōsese 1:39.) Ko ia ʻe lava moʻoni ke pehē ʻe Hono ʻofefine moʻui fakaākonga līʻoá, ‘Ko ʻeku ngāué mo hoku nāunaú ke tokoniʻi ʻa e niʻihi ʻoku ou ʻofa aí ke nau ikunaʻi ʻa e taumuʻa fakalangi ko iá.’

“Ko hono tokoniʻi ha tokotaha kehe ke ne aʻusia ʻa e mālohi fakasilesitialé te ne malavá ko ha konga ia ʻo e misiona fakalangi ʻo ha fefine. ʻI he fatongia ko e faʻē, faiako, pe tokotaha Tauhí, ʻokú ne fakafuo ʻa e ʻumeá ʻo fakatatau mo ʻene ngaahi ʻamanakí. ʻI heʻene hoa ngāue mo e ʻOtuá, ko hono misiona fakalangí ke tokoniʻi ke moʻui mo langaki hake e ngaahi laumālié. Ko e taumuʻa ʻeni ʻo hono fakatupú. ʻOku fakaʻeiʻeiki, fakamaama, pea langaki moʻui ia.”2

He ʻikai lava ke ke ʻiloʻi ʻa e taimi, pe lōloa ʻo e taimi, ʻe fakatefito hoʻo taumuʻa fakataautahá ʻi he ngāue tokoni he ngaahi uiuiʻi hangē ko e faʻē, takimuʻa, pe fineʻofa ngāue fakaetauhí. Koeʻuhí ko e ʻofa ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻikai ai ke Ne ʻomi ke tau fili ʻa e taimi, fuoloa ʻo e taimi, pe fakahokohoko hotau ngaahi fatongiá. Ka ʻokú ke ʻiloʻi mei he folofolá mo e kau palōfita moʻuí kuo pau ke hoko mai ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení ki he ʻofefine kotoa pē ʻa e ʻOtuá, tatau pē ʻi he moʻuí ni pe ʻi he moʻui ka hoko maí. Pea ʻe hoko kotoa ia ko ha teuteu ki he moʻui taʻengatá ʻi ha ngaahi fāmili ʻofeina—ʻa ia “ko e mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá.”3

ʻE fakapotopoto ke ke foaki ho ivi kotoa pē ke ke teuteu he taimí ni ʻo kamata ʻaki haʻo fakakaukau ki he ikuʻangá. ʻOku fakafaingofuaʻi ange ʻa e ngāue ko iá koeʻuhí ʻoku fie maʻu ki he ngaahi ngāué ni kotoa ʻa e founga teuteu tatau.

Tau kamata ʻaki ʻa e fatongia ke hoko ko ha fineʻofa ngāue fakaetauhí. ʻOku tatau ai pē pe ʻokú ke maʻu ʻa e fatongiá ko ha ʻofefine taʻu 10 ʻi ha fāmili kuo mālōlō ai e tamaí, pe ko ha palesiteni Fineʻofa naʻe toki vela hono koló, pe ʻokú ke lolotonga fakaakeake ʻi falemahakí mei ha tafa fakafaitoʻo—ʻokú ke maʻu ha faingamālie ke fakahoko ai ho uiuiʻi mei he ʻEikí ke hoko ko Hono ʻofefine ngāue fakaetauhi.

ʻOku hā ngali kehekehe e ngaahi fatongia ngāue fakaetauhi ko iá. Ka ʻoku nau fie maʻu kotoa ʻa e tokateu ʻo ha loto mālohi mo ʻofa, ha tui taʻe-toe-veiveiua he ʻikai ʻomi ʻe he ʻEikí ha fekau taʻe te Ne teuteu ha hala, pea mo ha loto holi ke ʻalu atu ai ʻo fakahoko Maʻana.4

Koeʻuhí naʻe mateuteu ʻa e ʻofefine taʻu 10, ʻoku hili atu ai hono nimá ʻi he tuʻa ʻo ʻene faʻē uitoú peá ne lotu ke ʻiloʻi ʻa e founga ke ne tokoniʻi ai hono fāmilí. Peá ne fakahoko maʻu pē ia.

Naʻe mateuteu e palesiteni Fineʻofá ke ngāue fakaetauhi kimuʻa pea hoko fakafokifā ʻa e vela ʻi hono feituʻú. Kuó ne maheni mo ʻofa ʻi he kakaí. Kuo tupulaki ʻene tui kia Sīsū Kalaisí ʻi he fakalau ʻa e taʻú, mei heʻene maʻu ha ngaahi tali ki heʻene ngaahi lotu ke tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí ʻi ha fanga kiʻi ngāue tokoni iiki Maʻana. Koeʻuhí ko e fuoloa ʻene mateuteú, naʻá ne maau mo vēkeveke ai ke fokotuʻutuʻu ʻene kau fefiné ke nau ngāue fakaetauhi ki he kakai mo e ngaahi fāmili ne mamahí.

Naʻe mateuteu ha fefine naʻe fakaakeake he falemahakí mei ha tafa fakafaitoʻo ke ne ngāue fakaetauhi ki hono kaungā-tākoto falemahakí. Kuó ne fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ke ngāue fakaetauhi ai maʻá e ʻEikí, ki he sola kotoa pē ʻo hangē pē ia hano kaungāʻapi pe kaungāmeʻá. ʻI he taimi naʻá ne ongoʻi ai ʻi hono lotó ʻa e ui ke ngāue fakaetauhi ʻi he falemahakí, naʻá ne tokoni ai ki he niʻihi kehé ʻi he loto-toʻa mo e ʻofa moʻoni, ʻo kamata ai ke fakaʻamu e kau mahaki kehé he ʻikai fuʻu vave haʻane ʻatā.

ʻI he founga tatau pē ʻokú ke mateuteu ai ke ngāue fakaetauhí, te ke lava pea kuo pau ke ke mateuteu ki ho uiuiʻi ke hoko ko ha takimuʻa maʻá e ʻEikí he taimi ʻe hoko mai aí. ʻE fie maʻu ai ke fakatōloloto ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, ʻi hoʻo ʻofa moʻoni he folofolá ke tataki ʻaki e kakaí mo akoʻi ʻEne folofolá ʻo ʻikai manavahē. Pea te ke mateuteu leva ai ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho tākaua. Te ke vēkeveke ke pehē, “Ko au, ” ʻi he taimi ʻe fakahoko atu ai ʻe he tokoni ʻo e Kau Palesitenisī Finemuí ʻi ha leʻo hohaʻa, “ʻOku puke ʻa Sisitā ʻAvalisi he ʻahó ni. Ko hai ʻe faiako ʻi heʻene kalasí?”

ʻOku meimei ko e teuteu tatau pē ʻe fie maʻu ki ha ʻaho fakafiefia ʻe ui ai koe ʻe he ʻEikí ki ha fatongia ke hoko ko ha faʻé. Ka ʻe fie maʻu foki ki ai ha loto-ʻofa lahi ange ʻi he ʻofa ne ke maʻu kimuʻá. ʻE fie maʻu ke mahulu hake hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí ʻi he tui kuó ke maʻu ʻi ho lotó ʻi ha toe taimi ange ki muʻa. Pea ʻe fie maʻu ha ivi ke ke lotua ai e takiekina, fakahinohino, mo e fakafiemālie ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo mahulu hake ia ʻi he meʻa ne ke pehē ʻe malavá.

Mahalo te ke fehuʻia ʻa e founga ʻoku malava ai ʻe ha tangata ʻi ha taʻu motuʻa pē ʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ngaahi faʻeé. Ko ha fehuʻi lelei ia. He ʻikai lava ke ʻiloʻi ʻe he houʻeiki tangatá e meʻa kotoa pē, ka ʻoku mau lava ʻo ako ha ngaahi lēsoni ʻo fakafou ʻi he fakahā mei he ʻOtuá. Pea ʻoku mau lava foki ʻo ako ha ngaahi meʻa lahi ʻi heʻemau vakavakai holó, ʻi he taimi ʻoku mau maʻu ai ʻa e faingamālie ke fekumi ki he Laumālié ke tokoni ke mahino kiate kimautolu ʻa e meʻa ʻoku mau vakai ki aí.

Kuó u vakai kia Kefilini Sionisoni ʻAealingi ʻi he taʻu e 57 kuó ma mali aí. Ko e faʻē ia ki ha fānau tangata ʻe toko fā mo ha fānau fefine ʻe toko ua. ʻI he aʻu mai ki he ʻaho ní, kuó ne tali ʻa e ui ke hoko ko ha tākiekina fakaefaʻē ki ha kau mēmipa tonuʻo e fāmií ʻe laungeau pea mo ha toko laungeau kehe kuó ne ohi mai ʻaki ʻene ʻofa fakaefaʻeé.

ʻOku mou manatuʻi ʻa e fakamatala lelei ʻa Palesiteni Nalesoni ki he misiona fakalangi ʻo ha fefiné—kau ai hono misiona fakaefaʻeé: “ʻI he fatongia ko e faʻē, faiako, pe tokotaha Tauhí, ʻokú ne fakafuo ʻa e ʻumeá ʻo fakatatau mo ʻene ngaahi ʻamanakí. ʻI heʻene hoa ngāue mo e ʻOtuá, ko hono misiona fakalangí ke tokoniʻi ke moʻui mo langaki hake e ngaahi laumālié. Ko e taumuʻa ʻeni ʻo hono fakatupú.”5

Mei heʻeku ʻiló, kuo muimui hoku uaifi ko Kefiliní ʻi he fatongia ko ia kuo ʻoange ki he ngaahi ʻofefine ʻo ʻetau Tamaí. Ko e konga mahuʻinga taha kiate aú ʻa e ngaahi lea “ʻokú ne fakafuo ʻa e ʻumeá ʻo fakatatau mo ʻene ngaahi ʻamanakí … ʻi heʻene hoa ngāue mo e ʻOtuá.” Naʻe ʻikai te ne fakamālohiʻi. Ka naʻá ne fakafuo. Pea naʻá ne maʻu ha taumuʻa pau ki heʻene ngaahi ʻamanakí, pea naʻá ne feinga ke tākiekina ʻa kinautolu naʻá ne ʻofa ai mo tauhí. Ko ʻene taumuʻá ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí—ʻo hangē ko ia kuó u vakavakaiʻi ʻi he faʻa lotu he ngaahi taʻu lahi ko ení.

Ko e hoko ko ia ko ha fefine ʻi he fuakavá ʻoku hoa ngāue mo e ʻOtuá, ko e founga ia kuo tokangaʻi, tataki, mo ngāue fakaetauhi maʻu ai pē e ngaahi ʻofefine lelei mo maʻongoʻonga ʻo e ʻOtuá ʻi ha faʻahinga founga pē pe feituʻu kuó Ne teuteuʻi maʻanautolu. ʻOku ou palōmesi te mou maʻu ʻa e fiefiá homou fononga ki homou ʻapi fakalangí, ʻi hoʻomou foki hake kiate Ia ko ha ʻofefine tauhi-fuakava ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kimoutolu. Te Ne tali hoʻomou ngaahi lotú. ʻOku tataki ʻe Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ʻa ʻEne palōfita moʻuí. Pea naʻe mamata mo fefolofolai ʻa Siosefa Sāmita mo e ʻOtua ko e Tamaí pea mo Sīsū Kalaisi ʻi ha vao ʻakau ʻi Palemaila, Niu ʻIoke. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ko homou Fakamoʻui, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kimoutolu. Pea ʻe lava ke fakahaohaoaʻi pea langaki hake koe ʻe Heʻene Fakaleleí ki he ngaahi uiuiʻi maʻolunga mo māʻoniʻoni te ke maʻú. Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.