2010–2019
Haʻisia ki he Fuakavá
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019


Haʻisia ki he Fuakavá

ʻOku ʻuhinga ʻa e faitāpuekina ʻi he hala ʻo e fuakavá ke tau kau mo e ʻOtuá mo ʻaʻeva mo e taha kotoa pē ʻi Hono hala ʻo e fuakavá.

Siʻi kāinga ʻofeina, ne ʻi ai ha talanoa ki ha kiʻi tamasiʻi Palaimeli naʻe ako ke lotu. “Fakamālō atu ko e mataʻitohi ko e A, E, … mo e NG.” Hoko atu e lotu ʻa e kiʻi tamasiʻí, “Fakamālō atu ko e mataʻitohi ko e T, U, V. Tamai Hēvani, fakamālō atu ko e mataʻifika 1, mo e 2.” ʻOku hohaʻa ʻa e faiako Palaimelí ka ʻokú ne tatali pē. ʻOku pehē ʻe he kiʻi tamasiʻí, “Fakamālō atu ko e mataʻifika 5, mo e 6—pea fakamālō atu ko ʻeku faiako Palaimelí. Ko ia tokotaha pē kuó ne tuku ke fakaʻosi ʻeku lotú.”

ʻOku fanongo moʻoni mai ʻa e Tamai Hēvaní ki he lotu ʻa e kiʻi tamasiʻi kotoa pē. ʻOkú Ne fakaafe mai ʻi he ʻofa taʻefakangatangata, ke tau haʻu ʻi he tui pea haʻisia ki he fuakavá.

ʻOku fonu ʻa e māmaní ʻi he ngaahi meʻa kehekehe ke kākaaʻi kitautolú. ʻOku lahi ha ngaahi meʻa hangē ʻoku ʻikai tolonga pea fakangalingalilelei. ʻI heʻetau tukunoaʻi ʻa e ngaahi fakapulí, fakangalingalí, mo e meʻa ʻoku saiʻia pe ʻikai saiʻia ai ʻa e kakaí, ʻoku tau fakaʻamu ai ki ha meʻa ʻoku ope atu ʻi he meʻa ʻoku ʻikai tolongá, ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku fakataimí, pe ko e tulifua ki he fakahōhōloto ʻa e māmaní. Kae fakamālō pē ʻoku ʻi ai ha founga ke tali ʻaki e meʻa ko iá.

ʻI heʻetau fakahoko ʻi he fuakava ʻa e ongo fekau lahi ʻa e ʻOtuá ke ʻofa kiate Ia mo kinautolu ʻoku tau feohí, ʻoku tau fai ia ʻo ʻikai ko ha muli pe fakaafe, ka ko ʻEne fānau ʻoku ʻi ʻapi.1 ʻOku kei moʻoni ʻa e lea fakakuongamuʻá. ʻI hono siʻaki hotau anga fakamāmaní ʻo fakafou ʻi he haʻisia ki he fuakavá, ʻoku tau ʻilo pea aʻusia ai hotau tuʻunga taʻengata lelei tahá2 ʻo tauʻatāina, moʻui, moʻoni—mo fakamatalaʻi hotau ngaahi vā fetuʻutaki mahuʻinga tahá. Ko e haʻisia ki he fuakavá ko hono fakahoko ia mo tauhi ʻa e ngaahi palōmesi molumalu ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé, ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau toputapú, ʻa ia ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e mālohi ʻo e anga fakaʻotuá ke hāsino ʻi heʻetau moʻuí.3 ʻI heʻetau fuakava ʻaki hotau kotoá, te tau lava ai ʻo hoko ʻo lelei ange ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. ʻOku ʻomi ʻe he haʻisia ki he fuakavá ha tuʻunga, fakamatala, mo ha tuʻunga malava ke aʻusia. ʻOkú ne ʻomi ʻa e tui ki he moʻuí mo e fakamoʻuí.4

ʻOku hoko ʻa e ngaahi fuakava fakalangí ko ha maʻuʻanga ʻo e ʻofa ki he pea mei he ʻOtuá, pea mo ʻetau feʻofaʻaki ʻiate kitautolú. ʻOku ʻofaʻi mo ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní, ʻo lahi ange mo lelei ange ʻi heʻetau ʻofa pe ʻiloʻi kitautolú. ʻOku ʻomi ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí mo e liliu fakatāutahá (fakatomala) ʻa e manavaʻofá, ʻaloʻofá, mo e fakamolemolé. ʻOku fakafiemālieʻi ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa e kafo, tuenoa, mo e fakamaau taʻe-totonu ʻoku tau aʻusia ʻi he moʻui fakamatelié. Koeʻuhí ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻokú Ne finangalo ke tau maʻu ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá—ʻa ʻEne fiefiá, mo ʻEne moʻui taʻengatá.5

Ko hotau ʻOtuá ko ha ʻOtua ʻo e fuakava. ʻI Hono natulá, ʻokú Ne “tauhi ki he fuakavá mo fakahā ʻa e ʻaloʻofá.”6 ʻOku tuʻuloa ʻEne ngaahi fuakavá “ʻi he kei laka ʻa e taimí, pe kei tuʻu ʻa e māmaní, pe ʻi he kei ʻi ai ha tangata ʻe toko taha ʻi hono funga ʻoʻoná ke fakamoʻui.”7 ʻOku ʻikai taumuʻa ia ke tau hēhē holo ʻi he moʻui fakamatelie taʻepau mo veiveiuá, ka ke fiefia ʻi he ngaahi vā fetuʻutaki mataʻikoloa ʻo e fuakava ʻoku “mālohi ange … ʻi he ngaahi afo ʻo e maté.”7

ʻOku tatau ki he taha kotoa pē ʻa e fie maʻu ʻo e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻa e ʻOtuá pea fakafoʻituitui hono fakahokó. ʻI he taʻefilifilimānako ʻa e ʻOtuá, ʻoku lava ke maʻu ʻe he fakafoʻituitui takitaha ʻi he feituʻu mo e kuonga kotoa pē ʻa e ngaahi ouau fakamoʻuí. ʻOku kaunga ki ai e tauʻatāina ke filí—ʻoku fili ʻe he fakafoʻituituí pe te nau tali he ʻikai ʻa e ngaahi ouau ʻoku foaki maí. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi ouau ʻa e ʻOtuá ha ngaahi fakahinohino ʻi Hono hala ʻo e fuakavá. ʻOku tau ui ʻa e palani ʻa e ʻOtuá ke ʻomi ʻEne fānaú ki ʻapí ko e palani ʻo e huhuʻí, palani ʻo e fakamoʻuí, mo e palani ʻo e fiefiá. ʻOku malava ʻa e huhuʻí, fakamoʻuí, mo e fiefia fakasilesitialé koeʻuhí ko hono “fakahoko [ʻe Sīsū Kalaisi] ʻa e fakalelei haohaoa ko ʻení.”9

ʻOku ʻuhinga ʻa e faitāpuekina ʻi he hala ʻo e fuakavá ke tau kau mo e ʻOtuá mo ʻaʻeva mo e taha kotoa pē ʻi Hono hala ʻo e fuakavá.

ʻUluakí, ʻoku fakatefito ʻa e haʻisia ki he fuakavá ʻia Sīsū Kalaisi ko e “fakalaloa ʻo e fuakava foʻoú.”10 ʻOku lava ke fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki heʻetau leleí ʻi he taimi ʻoku “fakamāʻoniʻoniʻi [ʻa kitautolu] ʻia Kalaisí … ʻi he fuakava ʻa e Tamaí.”11 ʻOku hoko mai ʻa e lelei mo e tāpuaki kotoa pē kuo talaʻofa maí kiate kinautolu ʻoku nau kei faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Ko e “tuʻunga fakafiefia ʻo kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” ko e “monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa e meʻa fakamāmaní mo e fakalaumālié fakatouʻosi,” pea ke “nofo mo e ʻOtuá ʻi he fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga.”12

ʻI heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻe lava ke tau ongoʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau ʻāngeló. Pea ʻe pehē—ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí pea tāpuakiʻi kitautolu ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e veilí, pea mo kinautolu ʻoku ʻofa mo tāpuakiʻi kitautolu mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.

Ne u mamata kimuí ni mai mo Sisitā Kongo ki he sīpinga lelei taha ʻo e haʻisia ki he fuakavá ʻi ha loki ʻi falemahaki. Naʻe fuʻu fie maʻu vivili ʻe ha tamai kei talavou ke fetongi hono kofuuá. Naʻe fetāngihi, ʻaukai, mo lotua ʻe hono fāmilí ke maʻu hano kofuua. ʻI he taimi naʻe maʻu ai e ongoongo kuo maʻu ha kofuua fakahaofi moʻuí, naʻe pehē loto pē ʻe hono uaifí, “Fakatauange ʻoku SAI pē ʻa e fāmili ʻe tahá.” Ko e haʻisia ko ia ki he fuakavá, ʻi hono fakalea ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “ke tau fiemālie fakataha mo kimoutolu, ʻi he tui pē taha ʻamoutolu mo au.”13

ʻE ala mole ʻetau tui ki he ʻOtuá ʻi he hala fononga ʻo e moʻuí, ka he ʻikai teitei mole ʻEne falala mai kiate kitautolú. ʻI heʻene peheé, ʻoku ulo maʻu pē ʻEne māmá. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu ke tau haʻu pe foki ki he ngaahi fuakava ʻoku nau fakaʻilongaʻi Hono halá. ʻOkú Ne tatali mateuteu ke fāʻofua kiate kitautolu, naʻa mo e taimi ʻoku tau “kei mamaʻo ʻaupito” aí. 14 ʻI he taimi ʻoku tau fekumi ʻaki ai ha e mata ʻo e tuí ki he ngaahi sīpinga, ngaahi meʻa tefito ʻi heʻetau moʻuí, pe ko e fakafehokotaki ʻo ʻetau aʻusiá, ʻoku tau lava ʻo sio ki Heʻene ʻaloʻofa ongongofuá mo e fakalotolahí, tautautefito ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí, mamahí, mo e faingataʻaʻiá, pea pehē ki heʻetau fiefiá. Neongo pe ko e hā hono tuʻo lahi ʻetau humu pe toó, ka ʻo kapau te tau ʻunu pē kiate Ia, te Ne tokoniʻi kitautolu, ke tau laka ʻe taha ki muʻa ʻi he taimi ʻe taha.

Uá, ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ʻo e haʻisia ki he fuakavá ʻoku tau lava ʻo puke ʻi hotau nima. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e meʻangaūe ia kuo talaʻofa mai ki hono tānaki ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá, naʻe kikiteʻi ko ha fuakava foʻoú.15 ʻI heʻetau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻiate kitautolu pē pea mo e niʻihi kehé, neongo pe ʻoku lau fakalongolongo pe leʻolahi, ka te tau lava ʻo kole ki he ʻOtuá “ʻi he loto fakamātoato mo e loto moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi,” pea maʻu ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e fakapapau ʻa e ʻOtuá ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.16 ʻOku kau heni hono fakapapauʻi ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻuí, ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, pea ko e Siasi ʻo e ʻEikí ʻoku ui ia ʻaki Hono huafá—Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. 17

ʻOku lea ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he fuakava fakakuongamuʻá mo fakaonopōní kiate kimoutolu ko e fānau ʻa Līhaí ko e, “fānau ʻa e kau palōfitá.”18 Naʻe maʻu ʻe hoʻomou ngaahi kuí ha fuakava ne talaʻofa mai te mou ʻilo ʻe kimoutolu ko honau hakó, ha leʻo hangē ʻoku lea mei he efú ʻi he Tohi ʻa Molomoná.19 ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he leʻo ko ia ʻoku mou ongoʻi ʻi hoʻomou laú, ko kimoutolú ko e “fānau ʻo e fuakava”20 pea ko Sīsū hoʻomou Tauhisipi Leleí.

ʻOku fakaafeʻi kitautolu takitaha ʻe he Tohi ʻa Molomoná, ʻi he ngaahi lea ʻa ʻAlamaá ke fai “ha fuakava mo e [ʻEikí], ke [tau] tauhi kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú, koeʻuhí ke ne huaʻi hifo ʻa hono Laumālié ʻo lahi ʻaupito kiate [kitautolu].”21 ʻI heʻetau loto ke liliu ʻo lelei angé—hangē ko e lea ʻa e tokotaha, “ke taʻofi ʻa e loto mamahí pea fiefia peé”—te tau lava ai ʻo tali ʻa e fakahinohinó, tokoní, mo e mālohí. Te tau lava ʻo haʻisia ʻi he fuakava ki he ʻOtuá pea mo ha kolo ʻo e kau tui faivelengá, pea maʻu ʻa e tāpuaki naʻe talaʻofa mai ʻi he tokāteline ʻa Kalaisí22—ʻi he taimí ni.

Ko e mafai mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki kuo fakafoki mai ke tāpuakiʻi kotoa ʻEne fānaú, ko ha konga ia hono tolu ʻo e haʻisia ki he fuakavá. ʻI he kuonga fakakosipeli ko ʻení, ne omi ʻa Sione Papitaiso mo e Kau ʻAposetolo ko Pita, Sēmisi, mo Sioné ko ha kau talafekau nāunauʻia mei he ʻOtuá ke fakafoki mai Hono mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.23 ʻOku ʻai ʻe he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi ouaú ke fakafiefia ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki ʻi he māmaní pea lava ʻo silaʻi ʻi he langí ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki ʻi he fuakavá.24

ʻOku lava moʻoni ʻe he lakanga fakataulaʻeikí ʻo tāpuakiʻi mei hono fanauʻí ki he pekiá—mei hono tāpuakiʻi mo fakahingoa ʻo ha valevale ki hono tāpuakiʻi ʻo ha faʻitoká. ʻOku fakamoʻui, fakafiemālie, mo akonaki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe ʻita ha tamai ki hono fohá, kae ʻoua kuo hoko mai ʻa e fakamolemole ʻi he ʻofá ʻi heʻene foaki ki hono fohá ha tāpuaki loto ʻofa moʻoni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe veiveiua ha finemui ko ia tokotaha pē ʻi hono fāmilí naʻe kau ki he Siasí, fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate iá kae ʻoua kuó ne maʻu ha tāpuaki fakalaumālie ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku mateuteu fakalaumālie ʻa e kau pēteliake fakaʻeiʻeikí ʻi he funga ʻo e māmaní, ke foaki ha ngaahi tāpuaki fakapēteliake. ʻI he hili ʻe he pēteliaké hono ongo nimá ʻi ho ʻulú, ʻokú ne ongoʻi mo fakahā ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate koé. ʻOkú ne fakahā atu e hako ʻokú ke haʻu mei ai ʻi he fale ʻo ʻIsilelí. ʻOkú ne fakahā atu ʻa e ngaahi tāpuaki mei he ʻEikí. Naʻe talamai ʻe ha uaifi ʻo ha pēteliake mohu fakakaukau, ʻa e founga ʻoku nau fakaafeʻi ai mo hono fāmilí ʻa e Laumālié, tautautefito ʻi he ngaahi ʻaho ʻoku foaki ai ʻe honau papá ʻa e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké.

Ko e fakaʻosí, ʻoku maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e haʻisia ki he fuakavá ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ki he palōfita ʻa e ʻEikí mo fiefia ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e fuakava ʻo e temipalé, kau ai e [fuakava] ʻi he nofomalí. ʻOku hoko ʻa e mali ʻi he fuakavá ʻo fakalangi mo taʻengata ʻi heʻetau fili fakaʻaho ke fakamuʻomuʻa ʻa e fiefia hotau malí mo e fāmilí ʻi haʻatautolú. ʻOku tau tupulaki fakataha ʻi he hoko ʻa e “ko aú” ko e “kitauá”. ʻOku tau tupulaki mo fakalakalaka fakataha. ʻI heʻetau faitāpuekina ʻa e niʻihi kehé ʻi he ngāue taʻesiokita ʻi he kotoa ʻo e moʻuí, te tau ʻilo ai kuo fakamāʻoniʻoniʻi ʻetau ngaahi ʻamanaki leleí mo e fiefiá ʻi he nofo taimí mo e nofo taʻengatá.

Neongo ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi tūkungá, ka ʻi heʻetau fai e meʻa kotoa ʻi he lelei taha te tau lavá, pea kolea mo fekumi fakamātoato ki Heʻene tokoní ʻi he hala fonongá, ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻEikí, ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi Heʻene taimi mo e founga pē ʻAʻaná.25 ʻOku haʻi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e nofomalí ʻaki ha fili loto-taha ʻa kinautolu ʻoku nau fakahokó—ko ha fakamanatu ʻo e ʻaʻapa ʻa e ʻOtuá mo kitautolu ki he tauʻatāina ke filí mo e tāpuaki ʻo ʻEne tokoní ʻi he taimi ʻoku tau fekumi fakataha ai ki aí.

ʻOku ongoʻi ʻi hotau ʻapí mo hotau lotó ʻa e ngaahi fua ʻo e haʻisia ki he fuakavá ʻo lauʻi toʻu tangata ʻi he fāmilí. Tuku muʻa ke u fakamatalaʻi ʻaki ha ngaahi fakatātā fakataautaha.

ʻI he taimi ne u feʻofaʻaki ai mo Sisitā Kongo ʻo teuteu ki he nofomalí, ne u ako fekauʻaki mo e tauʻatāina ke filí mo e ngaahi filí. Ne ʻi ai ha vahaʻataimi naʻá ma ako ai ʻi ha fonua kehekehe ʻe ua ʻi ha ongo konitinēniti kehekehe. Te u lava ʻo pehē ko e ʻuhinga moʻoni ia naʻe maʻu ai hoku mataʻitohi Toketā ʻi he fengāueʻaki fakavahaʻa-puleʻangá.

ʻI heʻeku fehuʻi ʻo pehē, “Tamai Hēvani, ʻoku totonu nai ke u mali mo Sūsana?” Ne u ongoʻi nonga. Ka ʻi heʻeku ako ke lotu ʻi he loto fakamātoato ʻo pehē, “ʻE Tamai Hēvani, ʻoku ou ʻofa ʻia Sūsana pea ʻoku ou fie mali mo ia. ʻOku ou palōmesi te u hoko ko e husepāniti mo e tamai lelei taha te u lavá”—ʻi he taimi ne u ngāue ai mo fai ʻeku ngaahi fili lelei tahá, ko e taimi ia naʻe mālohi taha ai ʻa e ngaahi fakapapau fakalaumālié.

ʻOku tokoniʻi kimaua ʻe he ngaahi ʻakau fakafāmili, ngaahi talanoa mo e ʻū tā ʻi he FamilySearch ʻo homa fāmili Kongó mo e Linisií, ke ma ʻiloʻi mo fakafehokotaki, ʻi he aʻusia ne moʻui ʻaki ʻe he toʻu tangata ne nau haʻisia ki he fuakavá.26 Kiate kimautolú, ʻoku kau ʻi he ngaahi kui ʻoku fakaʻapaʻapaʻí ʻa:

ʻĪmisi
ʻĀlisi Palaua Pengiketā

Naʻe toki kole kimui ange ʻe he kui-ua fefine ko ʻĀlisi Palaua Pengiketaá, ʻa ia ne fai ha kole mali tuʻo tolu ki ai ʻi ha ʻaho pē ʻe taha, hono husepānití ke ʻai ha meʻa ʻaka ki he meʻa ngaohi patá ke ne ʻaka ʻaki hono vaʻé kae lava ke ne ngaohi pata, niti, pea laukonga ʻi he taimi tatau.

ʻĪmisi
Loi Kuei Sā

Naʻe fafa ʻe he kui-ua tangata ko Loi Kuei Saá ʻa ʻene fānaú pea fakaheka e kiʻi koloa hono fāmilí ki ha ʻasi ʻi heʻenau fononga atu ʻi he ngaahi ʻataʻatā makavela ʻo e Motu Lahi ʻo Hauaiʻí. ʻOku faitāpuekina homau fāmilí he ʻahó ni ʻe he mateaki mo e ngaahi feilaulau ʻo e ngaahi toʻu tangata ʻo e fāmili Saá.

ʻĪmisi
Mele ʻĀlisi Paueli Linisī

Naʻe nofo pē ʻa Kulemi Mele ʻĀlisi Paueli Linisī mo e fānau iiki ʻe toko nima ʻi he taimi naʻe fakatou pekia fakafokifā ai hono husepānití mo hona foha lahi tahá ʻi ha ʻaho ne vāvāofi pē. Naʻe uitou ʻa Kalami he taʻu ʻe 47 pea naʻá ne ohi hake hono fāmilí ʻi he ʻofa mo e poupou ʻa e kau taki mo e kāingalotu fakalotofonuá. ʻI he ngaahi taʻu lahi ko iá, naʻe palōmesi ai ʻe Kalami ki he ʻEikí kapau te Ne tokoniʻi ia, he ʻikai ke ne teitei lāunga ʻi ha taimi. Naʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí. Naʻe ʻikai ke ne teitei lāunga.

ʻE kāinga ʻofeina, hangē ko ia ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ko e meʻa lelei mo taʻengata kotoa pē, ʻoku fakatefito ia ʻi he moʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea mo ʻEne Fakaleleí. Ko hotau ʻEiki, ko Sīsū Kalaisí, ko e Fakalaloa ia ʻo e fuakava foʻoú. Ko e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ko ha taumuʻa fakafuakava ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná.27 ʻI he fakapapau mo e fuakava, ʻoku fakataumuʻa ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá kuo fakafoki maí ke tāpuakiʻi ʻa e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá, ʻo fakafou ʻi he fuakava ʻo e malí, toʻu tangata fakafāmilí, pea mo e ngaahi tāpuaki fakafoʻituituí.

ʻOku folofola hotau Fakamoʻuí, “Ko au ko e ʻĀlifá mo e ʻŌmeká, ko Kalaisi ko e ʻEikí; ʻio, ko au ia, ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní.”28

Naʻá Ne ʻiate kitautolu ʻi he kamataʻangá, ʻokú Ne ʻiate kitautolu, ʻi heʻetau haʻisia ki he fuakavá, ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Ko ‘eku fakamoʻoní ia ‘i he huafa toputapu mo māʻoniʻoni ‘o Sīsū Kalaisí, ‘ēmeni.