2010–2019
ʻOua Naʻá ke Kākaaʻi Au
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019


ʻOua Naʻá ke Kākaaʻi Au

ʻI heʻetau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻe tataki maʻu pē kitautolu ʻi he hala totonú pea ʻikai kākaaʻi kitautolu.

ʻOku ou fie fai ha faleʻi he ʻahó ni ki he taha kotoa, kae tautautefito kiate kimoutolu ko e toʻu tangata kei tupu haké—ʻa e fānau Palaimelí, kau talavoú, mo e kau finemuí. ʻOku ʻofeina lahi kimoutolu ʻe he palōfita ʻa e ʻEikí ʻi hotau kuongá ni, ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni—ʻo lahi fau naʻá ne lea ai ki he tokolahi ʻo kimoutolu ʻi he taʻu kuo ʻosí ʻi ha fakamafola fakataha lotu fakamāmanilahi makehe ʻa e toʻu tupú, naʻe ui ko e “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí.”1 ʻOku tau faʻa fanongo kia Palesiteni Nalesoni ʻokú ne ui pehē pē kimoutolu—ko e “ʻamanakiʻanga ʻo ʻIsilelí,” ʻa e toʻu tangata kei tupu hake mo e kahaʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku ou fie kamata ʻaki haʻaku vahevahe ha ongo talanoa fakafāmili ʻe ua.

Ko e Fanga Kulī Pulepule Hinehina mo ʻUliʻuli ʻe 102

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, naʻá ku aʻu atu ki ʻapi mei he ngāué peá u ʻohovale ke sio ki he vali hinehina ʻatā homau ʻapí—ʻi he kelekelé, matapā ʻo e tauʻanga meʻalelé, mo homau fale piliki lanu kulokulá. Naʻá ku toe vakaiʻi lelei ange e meʻa naʻe hokó peá u ʻiloʻi ai naʻe kei viviku e valí. Naʻe ʻi ai ha halanga vali naʻe ʻalu atu ki he konga kimui homau ʻapí, pea naʻá ku muimui ai. Naʻá ku maʻu atu ai hoku foha taʻu nimá mo ha polosi vali ʻi hono nimá, ʻokú ne tuli ʻemau kulií. Naʻe vali hinehina e konga ʻe taha ʻo ʻemau kulī fakaʻofoʻofa lanu ʻuliʻulí!

“Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku faí?” Naʻá ku fehuʻi leʻo fiefia ange.

Naʻe tuʻu hoku fohá, sio mai kiate au, sio ki he kulií, pea toe sio hifo ki he polosi vali ʻoku hafu ai e valí mo pehē mai, “Naʻá ku fie maʻu pē ke ne tatau mo e fanga kulī pulepule ʻuliʻuli mo hinehina he faivá—ʻokú ke ʻilo, ʻa e fanga kulī pulepule ʻuliʻuli mo e hinehina ʻe 101.”

ʻĪmisi
Kulī ʻUliʻulí
ʻĪmisi
Kulī Pulepule ʻUliʻuli mo e hinehiná

Naʻá ku ʻofa ʻi heʻemau kulií. Naʻá ku pehē pē naʻe haohaoa, ka naʻe maʻu ʻe hoku fohá ha fakakaukau kehe ʻi he ʻaho ko iá.

Ko e Pusi Matohitohí

Ko ʻeku talanoa hono uá, ʻoku fakatefito ia ʻi he Faʻētangata Lahi ko Kolová, ʻa ia naʻe nofo ʻi ha fale he feituʻu tukuʻutá, ʻo mamaʻo mei kolo. Naʻe fakaʻau ke motuʻa ʻa e Faʻētangata ko Kolová. Naʻá ma fakakaukau ʻoku totonu ke feʻiloaki homa ngaahi fohá mo ia kimuʻa peá ne pekiá. Ko ia ai, ʻi ha hoʻatā efiafi ʻe taha, naʻa mau fakaʻuli lōloa ai ki hono kiʻi falé. Naʻa mau tangutu ʻo pōtalanoa fakataha pea fakafeʻiloaki ia ki homa ongo fohá. Ne ʻikai fuoloa ʻemau talanoá, kuo fie ʻalu hoku ongo foha taʻu nima mo onó nai, ʻo vaʻinga ʻi tuʻa.

ʻI he fanongo ʻa e Faʻētangata ko Kolová ki heʻena kolé, naʻá ne punou fakahangatonu hifo ki hona fofongá. Naʻe motuʻa hono fofongá pea mata foʻou ʻo kiʻi ilifia ai e ongo tamaiki tangatá. Naʻá ne lea kiate kinaua ʻi hono leʻo matolú, “Mo tokanga—ʻoku lahi ha fanga kiʻi monumanu kinohaʻa (skunk) ʻi tuʻa.” ʻI heʻema fanongo mo Lesa ki hení, naʻá ma fuʻu ʻohovale ʻaupito; naʻá ma hohaʻa naʻa pauʻu e fanga kiʻi monumanú ʻiate kinaua! Naʻe ʻikai fuoloa kuo hū atu ʻa e ongo tamaikí ki tuʻa ʻo vaʻinga, kae hoko atu ʻemau pōtalanoá.

ʻĪmisi
Monumanu kinohaʻa

ʻI heʻemau heka ki he kaá kimui ange ke foki ki ʻapí, naʻá ku fehuʻi ange ki he ongo tamaikí, “Naʻá mo sio ki ha monumanu kinohaʻa?” Naʻe tali mai ʻe ha toko taha, “ʻIkai, naʻe ʻikai ke ma sio ki ai, ka naʻá ma sio ki ha kiʻi pusi ʻuliʻuli ʻoku matohi hinehina hono tuʻá!”

Ko e Tokotaha Kākā Lahí

ʻOku tau malimali ʻi he fanga kiʻi talanoa ko ʻeni ki hono ʻiloʻi ʻe he fānau taʻehalaiá ha meʻa kau ki he moʻuí mo e moʻoní, ka ʻoku nau ʻomi foki ha fakakaukau mahuʻinga ange.

ʻI he talanoa ʻuluakí, naʻe ʻi ai ha kulī fakaʻofoʻofa ne tauhi ʻe homa foha kei siʻí; ka neongo ia, naʻá ne maʻu ha kapa vali, pea fakakaukau te ne vali pē ʻaki ha polosi vali ʻa e meʻa naʻá ne fakakaukau ki aí.

ʻI he talanoa hono uá, naʻe fuʻu fiefia e ongo tamaiki tangatá ʻo ʻikai ke na ʻiloʻi e fakatuʻutāmaki taʻeoli mei he monumanu kinohaʻá. ʻI he ʻikai ke na lava ʻo ʻiloʻi totonu e meʻa naʻá na fetaulaki mo iá, naʻá na mei matuʻutāmaki ai ʻi hono ngaahi nunuʻá. Ko ha ongo talanoa ʻeni ʻo hono maʻu hala e tuʻunga totonú—ʻo e tomuʻa fakakaukau atu ki ha meʻa ʻoku kehe mei he meʻa totonú. ʻI he tūkunga takitaha, naʻe siʻisiʻi pē hono ngaahi nunuʻá.

Ka neongo ia, ʻoku fefaʻuhi ha niʻihi tokolahi he ʻahó ni mo e ngaahi palopalema tatau ʻi ha tuʻunga lahi ange. ʻOku ʻikai ke nau lava ʻo vakai ki he ngaahi meʻá ʻi honau tūkunga totonú pe ʻoku nau taʻefiemālie ki he moʻoní. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻi ai ha ngaahi ivi takiekina mālohi he ʻahó ni naʻe faʻu pē mo e taumuʻa ke tataki atu kitautolu mei he moʻoni totonú. ʻOku toe heva atu e ngaahi kākā mo e loi ko ʻení ʻi he maʻuhala pē ki he tuʻunga totonú, pea iku ai ki ha ngaahi nunuʻa ʻoku ʻikai siʻisiʻi kae kāfakafa fau.

ʻOku fie maʻu ʻe Sētane, ʻa e tamai ʻo e ngaahi loí mo e tokotaha kākā lahí, ke tau fakafehuʻia e tuʻunga totonu ʻo ha meʻa, pea tau tukunoaʻi e ngaahi moʻoni taʻengatá pe fakafetongi kinautolu ʻaki ha meʻa ʻoku hā ngali fakafiefia ange. “ʻOkú ne tauʻi ʻa e kau māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá”2 pea kuó ne fikaʻi mo akoako ʻi ha taʻu ʻe lau afe, ke malava ʻo tohoakiʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau tui ʻoku lelei ʻa e koví pea kovi ʻa e leleí.

Kuo ʻiloa ia ʻi heʻene fakalotoa e kakai fakamatelié ko e fanga kiʻi monumanu kinohaʻá, ko ha fanga kiʻi pusi pē ia, pea ka ke fakaʻaongaʻi e valí, te ke lava ʻo liliu ha kulī ʻuliʻuli ʻataʻatā ki ha kulī pulepule ʻuliʻuli mo e hinehiná!

ʻĪmisi
Naʻe mamata mata-ki-he-mata ʻa Mōsese ki he ʻOtuá

Tau vakai leva ki ha sīpinga ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he folofolá, ʻi ha fehangahangai ha taha ʻo e kau palōfita ʻa e ʻEikí, ʻa Mōsese, mo e meʻa tatau ko ʻení. “Naʻe ʻohake ai ʻa Mōsese ki ha moʻunga māʻolunga ʻaupito, … naʻá ne mamata ki he ʻOtuá ko e mata ki he mata, peá ne fakataufolofola kiate ia.”3 Naʻe akoʻi foki ʻe he ʻOtuá ʻa Mōsese kau ki hono tuʻunga taʻengata totonú. Neongo ko ha taha matelie pea taʻehaohaoa ʻa Mōsese, ka naʻe akoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Mōsese naʻá ne “ʻi he tatau ʻo hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú; pea ko hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú … ʻa e Fakamoʻuí.”4

Ko e aofangatukú, naʻe mamata ʻa Mōsese ʻi he meʻa-hā-mai fakaofo ko ʻení ki he ʻOtuá, peá ne ako foki ha meʻa mahuʻinga kau kiate ia: ko ha foha moʻoni ia ʻo e ʻOtuá.

Fanongo tokanga ki he meʻa naʻe hoko ʻi he fakaʻosinga ʻo e meʻa-hā-mai fakaofo ko ʻení. “Pea naʻe hoko ʻo pehē … naʻe haʻu ʻa Sētane ʻo ʻahiʻahiʻi ia,” ʻo pehē ange “ʻE Mōsese, ko e foha ʻo e tangata,ke ke hū kiate au!”5 Naʻe tali loto-toʻa ange ʻe Mōsese: “Ko hai koe? He vakai, ko e foha au ʻo e ʻOtuá,ʻi he tatau ʻo hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú; pea ko e fē ʻa honāunaú, ke u hū ai kiate koe6

ʻI hono ʻai ʻe tahá, naʻe pehē ange ʻa Mōsese: “He ʻikai ke ke lava ʻo kākaaʻi au, he ʻoku ou ʻiloʻi ko hai au. Naʻe ngaohi au ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke ke maʻu Hono māmá mo e nāunaú. Ko ia ai, ko e hā kau ka hū ai kiate koe pe moʻulaloa ki hoʻo kākaá?”

Tokanga angé he taimí ni ki he hoko atu e tali ʻa Mōsesé. ʻOkú ne pehē, “Ke ke ʻalu mei heni, ʻe Sētane; ʻoua ʻe kākaaʻi au.7

ʻOku lahi fau ha meʻa te tau lava ʻo ako mei he tali fefeka ʻa Mōsese ki he ʻahiʻahi mei he filí. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou tali ʻi he founga tatau, ʻi hoʻomou ongoʻi ʻoku tākiekina kimoutolu ʻe he ʻahiʻahí. Fekauʻi e fili ʻo ho laumālié, ʻaki hoʻo leá, “ʻAlu ki mamaʻo! ʻOku ʻikai haʻo nāunau. ʻOua naʻá ke ʻahiʻahiʻi pe lohiakiʻi au! He ʻoku ou ʻiloʻi ko ha fānau au ʻa e ʻOtuá. Pea te u ui maʻu ai pē ki hoku ʻOtuá ki Heʻene tokoní.”

Ka neongo ia, ʻoku ʻikai siʻaki ngofua ʻe he filí ʻene ngaahi taumuʻa fakaʻauha ke kākaaʻi mo tukuhifoʻi kitautolú. Naʻe ʻikai ke ne fai pehē kia Mōsese, ka naʻá ne holi ke ngalo ʻia Mōsese hono tuʻunga totonu taʻengatá.

Pea hangē haʻane ʻita fakakauleká, “Naʻe kaila ʻa Sētane ʻi ha leʻo-lahi, mo kalanga takai holo ʻi he funga ʻo e māmaní, mo fekau, ʻo pehē: Ko au ʻa e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú, hū kiate au.”8

Tau toe vakai angé ki aí. Naʻa mou fanongo nai ki he meʻa naʻá ne toki lea ʻakí? “Ko au ʻa e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú. Hū kiate au!”

Naʻe pehē ʻe he tokotaha kākā lahí, “ʻOua te ke hohaʻa; he ʻikai ke u fakamamahiʻi koe—ʻoku ʻikai ko ha monumanu kinohaʻa au; ko ha kiʻi pusi matohitohi hinehina mo ʻuliʻuli pē au.”

ʻĪmisi
Ko hono kapusi ʻe Mōsese ʻa Sētané

Naʻe ui leva ʻa Mōsese ki he ʻOtuá peá ne maʻu Hono mālohi fakalangí. Neongo naʻe tetetete ai e filí pea ngalulululu ʻa e māmaní, ka naʻe ʻikai fakavaivai ʻa Mōsese. Naʻe pau pea mahino hono leʻó. Naʻá ne pehē, “ʻAlu meiate au ʻe Sētane, he ko e ʻOtua pē taha ko ʻení te u hū ki aí, ʻa ia ko e ʻOtua ʻo e nāunaú.”9

Ne faifai pea, “naʻá ne ʻalu … mei he ʻao ʻo Mōsesé.”10

Hili e hā ʻa e ʻEikí mo tāpuekina ʻa Mōsese ʻi heʻene talangofuá, naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē:

“ʻOkú ke monūʻia, ʻe Mōsese, he … ʻe ngaohi koe ke ke mālohi ange ʻi he ngaahi vai lahi. …

“Pea vakai, ʻoku ou ʻiate koe, ʻio ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ho ngaahi ʻahó.”11

ʻOku hoko hono fakafisingaʻi ʻe Mōsese ʻa e filí ko ha sīpinga mahino mo ha fakamaama kiate kitautolu, neongo pe ko e hā hotau tuʻunga ʻi he moʻuí. Ko ha pōpoaki mālohi fakataautaha ia maʻau—ke ke ʻiloʻi e meʻa ke fai ʻi he feinga ʻa e filí ke ne kākaaʻi koé. Kuo tāpuekina koe ʻo hangē ko Mōsesé ʻaki ʻa e meʻaʻofa ʻo e tokoni fakalangí.

Ngaahi Fekaú mo e Ngaahi Tāpuakí

ʻE founga fēfē haʻo ʻiloʻi e tokoni fakalangi ko ʻení, ʻo hangē ko ia naʻe ʻilo ʻe Mōsesé, pea ʻikai kākaaʻi pe te ke tukulolo ki he ʻahiʻahí? Naʻe fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí Tonu ha founga mahino ki he tokoni fakalangí ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení, ʻi Heʻene folofola ʻo pehē: “Ko ia, ko au ko e ʻEikí, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻe hoko mai ki he kakai ʻo e māmaní, naʻá ku ui ai ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita, ko e Siʻí, peá u lea kiate ia mei langi, mo fai kiate ia ʻa e ngaahi fekau.”12 ʻI hano fakaʻaongaʻi ha lea mahinongofua angé, mahalo te tau pehē, ko e ʻEikí, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi “ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá,”13 ʻokú Ne ʻafioʻi e ngaahi faingataʻa makehe ʻi hotau kuongá. Ko ia ai, kuó Ne ʻomi ha hala kiate kitautolu ke tau fakafisingaʻi ʻaki ai e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí, ʻa ia ko e lahi taha ʻoku hoko ko ha nunuʻa fakahangatonu ʻo e ngaahi fakatauele kākā mo e ngaahi ʻohofi ʻa e filí.

ʻOku faingofua pē ʻa e halá. ʻOku folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu, ko ʻEne fānau, ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí, mo tuku mai e ngaahi fekaú. Te tau lava ʻo toe fakalea e veesi ne u toki laú ke pehē, “Ko au ko e ʻEikí, … naʻá ku ui ai ki heʻeku tamaioʻeiki ko [Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní], pea lea kiate ia mei langi, mo fai kiate ia ʻa e ngaahi fekau.” ‘Ikai ko ha moʻoni nāunauʻia nai ia?

ʻOku ou fakamoʻoni molumalu naʻe folofola moʻoni ʻa e ʻEikí mei he langí kia Siosefa Sāmita, ʻo kamata ʻaki ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai fakaʻeiʻeikí. ʻOkú Ne folofola mai foki kia Palesiteni Nalesoni ʻi hotau kuongá. ʻOku ou fakamoʻoni naʻe fefolofolai ʻa e ʻOtuá mo e kau palōfita ʻi he ngaahi taʻu kuohilí, pea ʻoange kiate kinautolu ha ngaahi fekau naʻe fakataumuʻa ke tataki ʻEne fānaú ki he fiefia ʻi he moʻuí ni mo e nāunau ʻi he moʻui ka hokó.

ʻOku hokohoko atu hono ʻomi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fekau ki hotau palōfita moʻuí he ʻahó ni. ʻOku lahi hano ngaahi sīpinga—ko ha potupotu tatau ʻa hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻo fakatefito ʻi ʻapi kae poupouʻi ʻe he Siasí; ko e fetongi ʻo e faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí ʻaki e ngāue fakaetauhí; ko e ngaahi liliu ki he ngaahi tuʻutuʻuni fakatemipalé mo e ngaahi ouaú; mo e polokalama foʻou ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú. ʻOku ou ofo ʻi he lelei mo e manavaʻofa ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻo toe fakafoki mai e Siasi ʻo e Fakamoʻuí ki he māmaní, pea uiuiʻi ha palōfita ʻi hotau kuongá. ʻOku fetongi ʻe hono Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi kuonga faingataʻá ʻaki e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

Kuo Teʻeki ai Hoko ʻa e Faiangahalá Ko e Fiefia

Ko ha meʻa mahuʻinga ʻa e talangofua ki he ngaahi fekau kuo ʻomi ki hotau palōfitá, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he fakaʻehiʻehi mei he fakatauele ʻa e tokotaha kākaá, kae pehē foki ki hono aʻusia e fiefia mo e nēkeneka ʻoku tuʻuloá. ʻOku matuʻaki faingofua e kiʻi founga fakalangi ko ʻení: ʻoku ʻomi ʻe he moʻui angatonú, pe talangofua ki he ngaahi fekaú, ʻa e ngaahi tāpuakí, pea ʻomi ʻe he ngaahi tāpuakí e fiefiá pe nēkeneká ki heʻetau moʻuí.

Ka, ʻi he founga tatau pē naʻe feinga ai ʻa e filí ke ne kākaaʻi ʻa Mōsesé, ʻokú ne feinga foki ke kākaaʻi koe. Kuó ne fakakeheʻi maʻu pē hono tuʻunga totonú ki ha meʻa kehe. ʻOkú ne feinga maʻu pē ke fufuuʻi hono tuʻunga totonú. ʻOkú ne pehē ʻe fakamamahiʻi ʻe he talangofuá hoʻo moʻuí pea te ne kaihaʻasi hoʻo fiefiá.

Te ke lava nai ʻo fakakaukau ki ha niʻihi ʻo ʻene ngaahi founga kākaá? Hangē ko ʻení, ʻokú ne feinga ke hā ngali siʻisiʻi e ngaahi nunuʻa fakaʻauha ʻo e faitoʻo konatapu taʻefakalaó pe inu kava mālohí peá ne fokotuʻu atu te ne ʻomi e fiefiá. ʻOkú ne ʻohifo kitautolu ki he ngaahi ʻelemēniti kovi ʻe lava ke maʻu ʻi he mītia fakasōsialé, ʻo kau ai e ngaahi fakafehoanaki ʻoku fakaʻau ke kovi angé, mo e moʻoni ʻoku filioʻí. ʻIkai ngata aí, ka ʻokú ne toe fakaʻali mai ha ngaahi fakamatala fakapoʻuli pe fakaʻauha kehe ʻi he ʻinitanetí ʻo hangē ko e ponokalafí, naʻe faʻufaʻu ke fakatupu mamahi pe fakalavea, ʻohofi fakahangatonu ʻo e niʻihi kehé ʻo fakafou he ʻinitanetí, pea fakatōtō mai ha ngaahi fakamatala hala ke ne fakatupu veiveiua mo ʻai ke tau ilifia ʻi hotau lotó mo e ʻatamaí. ʻOkú ne fanafana fakaoloolo mai, “Haʻu pē ʻo muimui ʻiate au, pea ko e moʻoni te ke fiefia.”

ʻOku matuʻaki ʻuhingamālie e kupuʻi lea naʻe hiki he ngaahi lau senituli kimuʻá, ʻe ha palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hotau kuongá: “Kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko ha fiefia.”14 Fakatauange ke tau fakatokangaʻi e ngaahi kākā ʻa Sētané ʻi honau tuʻunga totonú. Fakatauange ke tau matuʻuaki pea fakatokangaʻi e ngaahi loi mo e fakatauele ʻa e tokotaha ʻokú ne feinga ke fakaʻauha hotau laumālié, mo kaihaʻasi ʻetau fiefia lolotongá mo e nāunau he kahaʻú.

Siʻoku kāinga ʻofeina, kuo pau ke tau hokohoko atu ʻo faivelenga pea tōtōivi, he ko e founga pē ia ke ʻiloʻi ai e moʻoní, pea fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí. “He ʻoku folofola ʻaki ʻe he Laumālié ʻa e moʻoní, pea ʻoku ʻikai loi. … ʻOku fakahā mahinongofua mai ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kitautolu, koeʻuhi ke fakamoʻui ʻa hotau laumālié. … He naʻe folofola ʻaki foki ia ʻe he ʻOtuá ki he kau palōfita ʻi muʻá.”15 Ko e Kāingalotu kitautolu ʻa e ʻOtua Mafimafí, ko e ʻamanakiʻanga ʻo ʻIsilelí! Te tau tukulolo nai? “[Te tau holomui nai pe liʻaki ʻa e taú? ʻIkai! … Te tau tuʻu maʻu mo faivelenga ʻi he fekau ʻa e ʻOtuá, ʻaki e laumālie, loto, mo e nima].”16

ʻOku ou fakamoʻoni ki he Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí—naʻa mo e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ki Heʻene ʻofá, moʻoní, mo e fiefia ʻoku tolongá, ʻa ia ʻoku malava ʻi Heʻene feilaulau taʻefakangatangata mo taʻengatá. ʻI heʻetau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, ʻe tataki maʻu pē kitautolu ʻi he hala totonú pea he ʻikai kākaaʻi kitautolu. ʻI he huafa toputapu ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.