2010–2019
Ivi Fakalaumālié
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019


Ivi Fakalaumālié

ʻI hoʻo hoko ko ha ākonga faivelenga ʻa Sīsū Kalaisí, te ke lava ai ʻo mau ha ueʻi mo ha fakahā fakafoʻituitui ʻo fakatatau mo ʻEne ngaahi fekau ʻoku fakapatonu kiate koé.

ʻI heʻeku mavahe mei ha kemi ʻa e Kau Finemuí he faʻahitaʻu māfana ko ʻení, naʻe mono mai ʻe ha kiʻi finemui fakaʻofoʻofa ha kiʻi tohi. Naʻá ne fehuʻi ai, “Te u lava fēfē ʻo tala ʻa e taimi ʻoku feinga ai ʻa e ʻOtuá ke tala mai ha meʻá?” “ʻOku ou saiʻia ʻi heʻene fehuʻí. ʻOku fakaʻānaua hotau laumālié ki ha fetuʻutaki mo hotau ʻapi fakalangí. ʻOku tau loto ke ongoʻi ʻoku fie maʻu kitautolu mo tau ʻaonga. Ka ʻoku tau faifeinga he taimi ʻe niʻihi ke fakafaikehekeheʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú mei he ngaahi ongo vanavanaiki ʻo e Laumālié. Kuo akoʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopooni kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku “fakaafeʻi mo ueʻi ke failelei, ʻoku haʻu ia meia Kalaisi.”1

Kuo fai ‘e Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha fakaafe faingofua mo mālohi: “ʻE hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu ke mou fakatupulaki homou ivi fakalaumālie ke maʻu fakahaá. … Fili ke ke fai e ngāue fakalaumālie ʻoku fie maʻu ke ke fiefia ai ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo ke toutou ongoʻi mahino ange ai e leʻo ʻo e Laumālié.”2

Ko ʻeku fakaʻamu he pongipongi ní ke lea atu mei hoku lotó fekauʻaki mo ha founga ʻe fā ke fakatupulaki ai ho ivi fakalaumālie ke maʻu fakahaá.

1. Loto Moʻoni ke Fokotuʻu ha Taimi mo ha Feituʻu ke Fanongo ai ki he Leʻo ʻo e ʻOtuá

ʻI hoʻo fakaʻaongaʻi hoʻo tauʻatāina ke filí ke tukupau ai ha taimi ʻi he ʻaho kotoa ke ke ʻunu ofi ange ai ki he leʻo ʻo e ʻOtuá, tautautefito ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻe fakaʻau ke mahino ange mo ke maheni ange ai mo Hono leʻó.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe lava ʻe he ngaahi fakatuta mo e vālau ʻokú ne fakafonu ʻa e māmaní mo hotau ngaahi ʻapí pea mo ʻetau moʻuí ʻo ʻai ke faingataʻa ange ai ʻetau ongoʻi Hono leʻó. ʻE lava ʻe he ngaahi fakatuta ko ʻení ʻo fakafemoʻuekinaʻi hotau ʻatamaí mo e lotó ʻo ʻikai ke tau tuku ai ha potu moʻó e ngaahi ueʻi vanavanaiki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku faʻa fakahā maʻu pē ʻe he ʻOtuá Ia “ʻi he lilo ki ha niʻihi fakafoʻituitui, ʻi honau ngaahi lokí; ʻi he toafá pe ngaahi ngoueʻangá, pea ʻoku meimei ke ʻikai ha longoaʻa pe moveuveu.”3

ʻOku fie fakamāvahevaheʻi kitautolu ʻe Sētane mei he leʻo ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻene taʻofi kitautolu mei he ngaahi potu lōngonoa ko iá. Kapau ʻoku folofola e ʻOtuá ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi, ta ʻoku fie maʻu ke tau ʻunu ke ofi ke ongoʻi Ia. Fakakaukau angé pe ko e hā ʻe hoko kapau ʻoku tau loto ʻaki ke fetuʻutaki maʻu pē mo e langí ʻo hangē ko ʻetau fetuʻutaki maʻu pē mo e Wi-Fi! Fili ha taimi mo ha feituʻu peá ke fanongo ai ki he leʻo ʻo e ʻOtuá he ʻaho kotoa pē. Pea fai pau ʻi hono tauhi e taimi ko ʻení, he ʻoku fakafalala ha meʻa lahi ki ai!

2. Ngāue ʻo ʻIkai Toloi

ʻI hoʻo maʻu e ngaahi ueʻí mo ngāue ʻi he loto moʻoní, ʻe lava leva ke meʻangāue ʻaki koe ʻe he ʻEikí. Ko e lahi ange hoʻo ngāué, ko e lahi ange ia hoʻo maheni mo e leʻo ʻo e Laumālié. ʻE lahi ange hoʻo fakatokangaʻi e fakahinohino ʻa e ʻOtuá pea ʻoku “finangalo ke … fakahā ʻEne fakakaukaú mo e finangaló.”4 Kapau te ke fakatoloi, ʻe ala ngalo ʻiate koe ʻa e ueʻí pe mole e faingamālie ke tokoniʻi ai ha taha maʻá e ʻOtuá.

3. Maʻu Hoʻo Fekaú mei he ʻEikí

Ko e lotu ʻoku ngali vēkeveke ʻa e Tamai Hēvaní ke talí, ko ʻetau tautapa ko ia ke tataki kitautolu ki ha taha ʻokú ne fie maʻu ʻetau tokoní. Kuo ʻosi akoʻi kitautolu ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ke tau fekumi ki he fakahaá ʻaki haʻatau fehuʻi ki he ʻOtuá pe ko hai te tau lava ʻo tokoniʻi Maʻaná. “Kapau te ke fai ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko iá, ʻe hāʻele mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea te ke ongoʻi ai ʻoku ueʻi koe ki ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo fai maʻa ha kakai kehe. Ko e taimi ʻokú ke ʻalu ai ʻo fai e ngaahi meʻa ko iá, ʻokú ke ʻi he ngāue ai ʻa e ʻEikí, pea ko e taimi ʻokú ke ʻi he ngāue ai ʻa e ʻEikí, ʻokú ke taau ai ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”5

Te ke lava ʻo lotu ʻo kole ki he ʻEikí ha ngāue. ʻI hoʻo fai iá, te Ne lava leva ʻo fakaʻaongaʻi hoʻo ngaahi taukei angamahení ke fakahoko ʻEne ngāue maʻongoʻongá.

ʻĪmisi
Ko e kui tangata ʻa Sisitā Kuleiki ko Filitisi Lanikulení

Naʻe hikifonua ʻeku kui tangata ko Filitisi Halema Lanikulení, mei Sueteni ʻi hono taʻu 19. Naʻe tūʻuta toko taha mai ki ʻAmelika, mo ha katoleta pea taʻu pē ʻe ono ʻene akó. Naʻe ʻikai lava ʻo lea faka-Pilitānia, ka naʻe fononga mai ki ʻOlikoni ʻo ngāue ai ko ha taha tā ʻakau papa, pea kau ai kimui ange ki he Siasí mo ʻeku kui fefiné pea mo ʻeku faʻeé. Naʻe ʻikai ke ne teitei puleʻi ha uooti, ka ʻi heʻene hoko ko ha faiako fakaʻapi faivelengá, naʻá ne ʻomi ha ngaahi fāmili kehekehe ʻe 50 tupu ke mālohi ʻi he Siasí. Naʻe founga fēfē ʻene fakahoko iá?

Hili e mālōlō ʻeku Kui Tangatá, naʻá ku vakaiʻi ha puha ʻo ʻene ʻū meʻa fakapepá ʻo maʻu ai ha tohi naʻe fai ʻe ha tangata kuo ʻosi foki mai ki he siasí koeʻuhí ko e ʻofa ʻeku Kui Tangatá. Naʻe pehē ʻe he tohí, “ʻOku ou tui ko e fakapulipuli ʻa Misa Filitisí, ko ʻene femoʻuekina maʻu pē ʻi ha ngāue ʻa e Tamai Hēvaní.”

Ko e tohí meia Misa Ueini Simonisi. Naʻe ʻaʻahi ki ai ʻeku Kui Tangatá pea maheni ai mo e mēmipa kotoa ʻo e fāmilí. Ne faifai pea talaange ʻe heʻeku Kui Tangatá naʻe fie maʻu kinautolu, peá ne fakaafeʻi kinautolu ki he lotú. Ka ʻi he Sāpate ko iá, ne ʻā hake ʻa Misa Simonisi mo ha palopalema—kuo teʻeki ke ne fakaʻosi e ʻato hono falé pea naʻe ʻamanaki ʻuha ʻa e uike ko iá. Naʻá ne fakakaukau ke ʻalu ki he lotú, lulululu mo ʻeku Kui Tangatá, pea foki leva ki ʻapi ke fakaʻosi e ʻató. ʻE lava ke nofo pē hono fāmilí he houalotu sākalamēnití kae foki ia.

Naʻe ngāue lelei pē ʻene palaní kae ʻoua kuó ne ongoʻi ʻi heʻene ʻi he funga falé, ha taha ʻoku kaka hake he tuʻungá. Fakatatau mo ʻene fakamatalá: “ʻI heʻeku vakai haké, … kuo ʻi ʻolunga he tuʻungá ʻa Misa Filitisi. Naʻe malimali mai pē. Naʻá ku ʻuluaki mā mo ongoʻi hangē ha kiʻi leka kuo maʻu ʻene hola he akó. Peá u … ongoʻi ʻita. [Ka naʻe vete pē ʻe Misa Filitisi] e kote hono sutí ʻo tautau ʻi he tuʻungá. ʻI heʻene pelu hake e nima hono sote hiná, naʻá ne tafoki ʻo pehē mai, ʻMisa Simonisi, ʻoku ʻi ai haʻo hāmala ʻe taha? Pau pē ʻoku fuʻu mahuʻinga e ngāué ni ka ne ʻikai he ʻikai ke ke liʻaki ho fāmilí, pea kapau ʻoku fuʻu mahuʻinga pehē, ʻoku ou fie tokoni atu.’ ʻI heʻeku vakai ki hono fofongá, ko e meʻa pē naʻá ku fakatokangaʻí ko e angaʻofa mo e ʻofa faka-Kalaisi. Naʻe mole atu ʻeku ʻitá. … Naʻá ku tuku ʻeku meʻangāué he Sāpate ko iá pea muimui hifo ʻi hoku kaumeʻa leleí he tuʻungá ʻo foki ki he falelotú.”

Naʻe maʻu ʻe heʻeku Kui Tangatá ʻene fekaú mei he ʻEikí, pea naʻá ne ʻilo kuo pau ke ne kumi ʻa e sipi heé. Hangē ko e kau tangata ʻe toko fā naʻa nau fata honau kaumeʻá ki he funga ʻató ʻo tukutukuhifo ke fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisí,6 naʻe pehē foki hono ʻave ʻeku Kui Tangatá ʻe heʻene ngāué ki he funga falé. ʻOku tuku mai ʻe he ʻEikí ha fakahā kiate kinautolu ʻoku feinga ke tokoni ki he niʻihi kehé.

4. Tui mo Falala

Naʻá ku lau kimuí ni ʻi he folofolá fekauʻaki mo ha faifekau maʻongoʻonga ʻe taha naʻe maʻu ʻene fekaú mei he ʻEikí. Naʻe akoʻi ʻe ʻĒlone ʻa e tuʻi ʻo e kau Leimaná, ʻa ia naʻe fifili pe ko e hā naʻe ʻikai haʻu ai e tokoua ʻo ʻĒlone ko ʻĀmoní ke akoʻi iá. “Pea naʻe pehē ʻe ʻĒlone ki he tuʻí: Vakai, kuo ui ia ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ki ha feituʻu kehe.7

Naʻe folofola ʻa e Laumālié ki hoku lotó ʻo pehē: ʻoku tau takitaha moʻona ha misiona ke fakahoko, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe ui kitautolu ʻe he Laumālié ki ha “feituʻu kehe.” ʻOku lahi e ngaahi founga ke langa ai ʻe puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga fakahoko fuakava mo tauhi fuakava ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI hoʻo hoko ko ʻEne ākonga faivelengá, te ke lava ʻo maʻu ha tataki fakafoʻituitui mo ha fakahā ʻoku fenāpasi mo ʻEne ngaahi fekau ʻoku fakapatonu kiate koé. ʻOku ʻi ai hamou ngaahi misiona mo e tufakanga makehe ke fai ʻi he moʻuí pea ʻe ʻoatu ha fakahinohino makehe ke mou fakahoko ai kinautolu.

Naʻe ʻi ai ha tahi ke kolosi ai ʻa Nīfai, tokoua ʻo Sēletí, pea naʻa mo Mōsese—pea naʻe kehekehe pē ʻenau takitaha fakahoko iá. Naʻe ngaohi ʻe Nīfai e “ngaahi ʻakaú ʻi ha founga fakatufunga fakaʻofoʻofa.”8 Naʻe foʻu ʻe he tokoua ʻo Sēletí ha ngaahi vaka lafalafa naʻe “malu ʻo hangē ko ha ngaahi ipú.”9 Naʻe “ʻalu pē [ʻa Mōsese] ʻi he mōmoá ʻi loto tahi.”10

Naʻá na takitaha maʻu ha fakahinohino fakafoʻituitui, fakapatonu kiate kinaua, pea naʻá na takitaha maʻu ha loto-falala peá na ngāue. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá kinautolu ʻoku talangofuá pea ʻi he fakalea ʻe Nīfaí, te Ne “teuteu ha [founga] ke [tau] lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekaú.”11 Fakatokangaʻi ʻoku pehē ʻe Nīfai, “hahala”—kae ʻikai ko e “ ʻa e hala.”

ʻOku ʻi ai nai ha taimi ʻoku ʻikai ke tau fakahoko pe tukunoaʻi ai e ngaahi fekau fakafoʻituitui mei he ʻEikí koeʻuhí kuó Ne teuteu “ha founga” ʻoku kehe ia mei he meʻa ʻoku tau fakakaukau ki aÍ?

Naʻe tataki ʻeku kui tangatá ki ha potu ne ʻikai angamaheni ki ai—ʻi ha suti, ʻi he funga falé, ʻi ha ʻaho Sāpate. Falala ki he ʻOtuá ke Ne tataki koe, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku hā kehe ai e founga ko iá mei hoʻo ʻamanakí pe mei he niʻihi kehé.

Ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku nau fōtunga mo anga kehekehe, ka “ʻoku tau tatau kotoa ki he ʻOtuá”—ʻa e “ʻuliʻuli mo e hinehina, pōpula mo e tauʻatāina, tangata mo e fefine,” koloaʻia mo e masiva, talavou mo e motuʻa, mēmipa fuoloa mo e toki ului mai.12 ʻOku fakaafeʻi koe ki he tēpile ʻa e ʻEikí, tatau ai pē pe ko hai koe, pe ko e hā e meʻa ʻokú ke fekuki mo iá.13

ʻI he taimi ʻoku hoko ai hono fakahoko e finangalo ʻo e Tamaí ko e sīpinga ʻo hoʻo moʻui fakaʻahó, ko e moʻoni, ʻe tataki ai koe ke ke liliu mo fakatomala.

ʻOku langa e polokalama foʻou ʻa e Siasí ki he fānaú mo e toʻu tupú ʻi he tuʻunga ʻo e feinga ke fekumi ki ha fakahaá, ʻilo e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau faí, pea mo ngāueʻi e fakahinohino ko iá. Te tau lava takitaha, neongo pe ko e hā hotau taʻú pe tūkungá, ʻo feinga ke kumi, maʻu, pea mo ngāue. ʻI hoʻo muimui he sīpinga taʻengata ko ʻeni kuo fokotuʻu ki hotau kuongá, te ke ʻunu ʻo ofi ange ai kia Sīsū Kalaisi—ki Heʻene ʻofá, māmá, fakahinohinó, melinó, pea mo Hono mālohi faifakamoʻui mo fakatauʻatāiná. Pea te ke fakatupulaki ai ho ivi fakalaumālie ke hoko ko ha meʻangāue fakaʻaho ʻi Hono toʻukupú ʻi hono fakahoko ʻEne ngāue maʻongoʻongá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.