2010–2019
Kau Ākonga Moʻoni ʻa e Fakamoʻuí
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019


Kau Ākonga Moʻoni ʻa e Fakamoʻuí

Te tau lava ʻo ongoʻi ʻa e fiefia ʻoku tuʻuloá ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí ko e sīpinga ʻoku langa ai ʻa ʻetau moʻuí.

ʻOku fūfūnaki ʻi he tohi ʻo e Fuakava Motuʻa ʻa Hakeaí ha fakamatala ʻo ha falukunga kakai naʻe mei ʻaonga ki ai e faleʻi ʻa ʻEletā Hōlaní. Naʻa nau maʻuhala ai ʻi he ʻikai ke nau fokotuʻu ʻa Kalaisi ʻi he uho ʻo ʻenau moʻuí, mo ʻenau ngāué. Naʻe fakafōtunga ʻe Hakeai ha ngaahi ʻata fakatupu fakakaukau ʻi heʻene valokiʻi e kakaí ni ʻi heʻenau nofo ʻi honau ngaahi fale nongá kae ʻikai langa ʻa e temipale ʻo e ʻEikí:

“Ko e kuonga koā ʻeni kiate kimoutolu, ʻakimoutolu ʻa e kakaí, ke nonofo ʻi homou ngaahi fale kuo ʻaofí, kae tuku liʻaki ʻa e falé ni?

“Pea ko ia ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí] ʻo e ngaahi kau tau: Fakakaukau ki homou ngaahi ʻalungá.

“Kuo lahi hoʻomou tūtūʻí, kae siʻi ʻa e utú; ʻoku mou kai, ka ʻoku ʻikai te mou mākona; ʻoku mou inu, ka ʻoku ʻikai te mou fiu ʻi he inú, ʻoku mou fakakofuʻi ʻakimoutolu, ka ʻoku ʻikai ha taha ʻoku māfana; pea ko ia ʻoku maʻu totongí, ʻoku maʻu totongi ke ne ʻai ia ki he kato ava.

“ʻOku pehē ʻe he ʻEiki ʻo e ngaahi kau taú; Fakakaukau ki homou ngaahi ʻalungá.”1

ʻIkai ʻoku mou saiʻia ʻi he ngaahi fakamatala ki he taʻeʻaonga ʻo hono fakamuʻomuʻa ʻo e meʻa ʻoku ʻikai taʻengatá ʻi he meʻa ʻa e ʻOtuá?

ʻI ha houalotu sākalamēniti naʻá ku toki lava atu ki ai, naʻe lea ʻaki ʻe ha faifekau toki foki mai ha lea ʻa ha tamai, ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi fakalūkufua ai e foʻi fakakaukau ko ʻení ʻi haʻane pehē ange ki heʻene fānaú, “Ko e meʻa ʻoku tau fie maʻú ke fakasiʻisiʻi ʻa e Wi-Fí kae lahilahi kia Nīfai!”

ʻI he taʻu ʻe nima naʻá ku nofo ai ʻi ʻAfilika Hihifó, ne u vakai ki ha ngaahi sīpinga lahi ʻo ha kakai naʻe fakanatula mo ʻikai ke nau mā ʻi hono fakamuʻomuʻa ʻo e ongoongoleleí. Ko e taha ʻo e ngaahi sīpinga ko iá ko e hingoa ʻo ha pisinisi ngaahi vaʻe mo fakapalanisi vaʻe ʻi Kana. Naʻe fakahingoa ia ʻe he pulé ko e “Fakatonutonu ki Ho Finangaló.”

Te tau lava ʻo ongoʻi ʻa e fiefia2 ʻoku tuʻuloá ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí ko e sīpinga ʻoku langa ai ʻa ʻetau moʻuí. Ka neongo ia, ʻoku fuʻu faingofua ke fakahehema e sīpinga ko iá, ʻo hoko ko e ngaahi meʻa ʻo e māmaní, pea hoko leva e ongoongoleleí ko ha tānaki mai pē, pe hangē ko e kehe pē ke ʻalu ʻi ha houa ʻe ua ki he lotú he Sāpaté. ʻI he taimi ʻoku pehē aí, ʻoku tatau ia mo hono faʻo ʻetau vahé ki ha “kato avá.”

ʻOku talamai ʻe Hakeai ke tau moʻui līʻoa, ke fakahoko hotau lelei tahá, ʻo hangē ko ʻemau lea ʻi ʻAositelēliá, ke “faitotonu” ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí. ʻOku faitotonu e kakaí ʻi he taimi ʻoku nau moʻui ʻaki ai e meʻa ʻoku nau lea ʻakí.

Ne u ako ha kiʻi meʻa fekauʻaki mo e faitotonú mo e fai hoku lelei tahá ʻi heʻeku vaʻinga ʻakapulú. Naʻá ku ako, ko e taimi ko ia ʻoku ou vaʻinga tōtōivi ai, mo fai hoku tūkuingatá, ko e taimi ia ʻoku lahi taha ai ʻeku fiefia ʻi he vaʻingá.

ʻĪmisi
Ko ʻEletā Vinisoni mo ʻene timi ʻakapulú

Ko e taʻu fakafiefia taha ʻo ʻeku vaʻinga ʻakapulú ʻa e taʻu hili e ako māʻolungá. Naʻe fakatou talēnitiʻia mo moʻui līʻoa e timi ne u kau ki aí. Ko ʻemau timí naʻe hau ʻi he taʻu ko iá. Ka neongo ia, ne mau vaʻinga mo ha timi naʻe ʻikai ke fuʻu fēfē, pea ʻi he hili ʻa e vaʻingá ne ʻi ai ʻemau takitaha teiti kotoa ke ʻave ki he hulohula lahi fakataʻu ʻa e kolisí. Ne u fakakaukau ʻo pehē, koeʻuhí ʻe kau ʻeni ʻi ha tau faingofua, pea ʻoku totonu ke u feinga ke maluʻi au mei he laveá kae lava ke u fiefia kakato ʻi he hulohulá. ʻI he tau ko iá, ne ʻikai ke mau fuʻu tokanga ki he ngaahi taimi ne mau tau tui mālohi aí ʻo hangē ko ia ne totonu ke mau faí, pea mau foʻi ai. Ko e meʻa ne toe kovi angé, ko e ʻosi ʻa e vaʻingá kuo fufula hoku loungutú, ʻo ʻikai fuʻu matamatalelei fēfē ki heʻeku teití. Mahalo naʻe fie maʻu ke u ako ha meʻa.

Naʻe hoko ha aʻusia mātuʻaki kehe ʻi ha tau ʻe taha kimui ange, ʻa ia ne u mātuʻaki tokanga ʻaupito ai. Ne ʻi ai ha taimi ʻe taha ne u lele fakamaatoato moʻoni ai ke tuiʻi ha taha; ne u ongoʻi he taimi pē ko iá ha mamahi ʻi hoku matá. Koeʻuhí naʻe ʻosi akoʻi au ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻoku ʻikai totonu ke u tuku ke ʻilo ʻe he timi ʻe tahá ʻoku ou laveá, ne hoko atu pē ʻeku vaʻingá. ʻI he pō ko iá, lolotonga ʻeku feinga ke kaí, ne u ʻilo ai ʻoku ʻikai ke u lava ʻo uʻu ha meʻa. ʻI he pongipongi ʻe tahá, ne u ʻalu ki he falemahakí, ʻo fakapapauʻi ai ʻi ha fakaʻata ʻoku motu hoku kaungaó. Naʻe fakamaʻu uaea ai hoku ngutú ʻi ha uike ʻe ono.

Ne u ako ha lēsoni mei he talanoa ko ʻeni ʻo e loungutu fufulá mo e kaungao motú. Neongo ʻeku manatu ki heʻeku ʻuakai ki ha meʻakai fefeka he lolotonga e uike ʻe ono ʻo ʻeku inu vai ʻataʻatā peé, ʻoku ʻikai haʻaku fakaʻiseʻisa ʻi he motu hoku kaungaó tupu mei hono fai hoku tūkuingatá. Ka ʻoku ou fakaʻiseʻisa ʻi he fufula hoku loungutú he ʻokú ne fakataipe ʻeku taʻetokangá.

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻetau fakahoko hotau lelei tahá ʻe faitāpuekina maʻu ai pē kitautolu pe te tau lavameʻa maʻu ai pē. Ka ʻoku ʻuhinga ia te tau fiefia. Ko e fiefiá ʻoku ʻikai ko e nēkeneka fuonounou pe fakataimi. Ko e fiefiá ʻoku tuʻuloa, pea ʻoku maʻu ia ʻi heʻetau ngaahi ngāue ʻoku fakahoifua ki he ʻEikí.3

ʻOku kau ʻi he ngaahi sīpinga fakahoifua ko iá ʻa e talanoa ʻo ʻŌliva Kelenisaá. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Poiti K. Pēká: “ʻI he taimi ne tuli ai e Kāingalotú mei Ketilaní, … naʻe tuku ʻa ʻŌliva ke ne fakatau honau kelekelé ʻi he kihiʻi meʻa te ne lavá. Naʻe ʻikai ha faingamālie fēfē te ne lava ʻo fakahoko ia. Pea ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke ola lelei!”4 Naʻe fekauʻi ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke ne fakahoko ha ngāue naʻe faingataʻa, pea taʻe-malava. Ka naʻe fakamālōʻia ia ʻe he ʻEikí ʻi heʻene ngaahi ngāue naʻe ʻikai ola leleí ʻaki e ngaahi leá ni:

“ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko ʻŌliva Kelenisaá; vakai, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate ia ʻe tauhi hono hingoá ke manatua ʻi he ʻapasia mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata, ʻo taʻengata pea taʻengata, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí.

“Ko ia, tuku ke ne feinga fakamātoato ki hono huhuʻi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo hoku Siasí, … pea ʻo ka ne ka hinga, te ne toe tuʻu hake pē, koeʻuhí he ʻe toputapu ange kiate au ʻa ʻene feilaulaú ʻi heʻene tupulakí, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí.”5

ʻE lava ke hoko ʻeni ʻiate kitautolu kotoa—ʻoku ʻikai ko ʻetau lavameʻá ʻoku mahuʻinga ki he ʻEikí, ka ko ʻetau feilaulaú mo e ngaahi ngāué.

Ko ha sīpinga ʻe taha ʻo ha ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi, ko ha kaungāmeʻa mamae ia kiate kitautolu ʻi Kou Tivoa ʻi ʻAfilika Hihifo. Naʻe feʻao e fefine lelei mo faivelengá ni mo e ngaohikovia fakaelotó, naʻa mo e fakatuʻasinó mei hono husepānití ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa, pea faifai ʻo na vete. Naʻe ʻikai teitei holo ʻene tuí pe ngāue leleí, ka koeʻuhí ko e anga taʻeʻofa hono husepānití kiate iá, naʻá ne mamahi lahi fau ʻi ha vahaʻa taimi lōloa. ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe hokó ʻaki ʻene lea pē ʻaʻana ʻo pehē:

“Neongo ne u talaange kuó u ʻosi fakamolemoleʻi, ka ne u mohe loto mamahi maʻu pē; pea fuoloa ʻeku ongoʻi e kafo ko iá. Naʻe hangē ia ha velá ʻi hoku lotó. Naʻe tuʻo lahi ʻeku lotu ki he ʻEikí ke toʻo atu ia meiate au, ka naʻe mamahi fau peá u tui ai te u pehē ai pē ʻi he toenga ʻeku moʻuí. Naʻe mamahi ange ia ʻi he taimi ne mole ai ʻeku fineʻeikí ʻoku ou kei siʻí; naʻe mamahi ange ia ʻi he taimi ne mālōlō ai ʻeku tangataʻeikí pea naʻa mo e mate hoku fohá. Ne hangē ne fakalalahi ʻo ne kāpui hoku mafutefuá, ʻou ongoʻi ai ʻo hangē ʻe vave pē haʻaku maté.

“Ne u fehuʻi loto ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi pe ko e hā naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi hoku tūkungá, pea naʻe laka ange ke u pehē, ‘ʻEiki, ʻoku fuʻu tōtuʻa eni.’

“Pea ʻi ha pongipongi ʻe taha ne u fekumi ai ki he mamahi ʻi hoku lotó tupu mei he meʻá ni kotoa pea toe loloto ange, ʻo kumi ia ʻi hoku laumālié. Ne ʻikai ke u toe ongoʻi. Naʻe foki vave ʻeku fakakaukaú ke toe fakamanatu e ngaahi ʻuhinga kotoa naʻe [pau] ai ke u ongoʻi mamahí, ka naʻe ʻikai ke u toe ongoʻi ʻa e mamahí. Ne u tatali he ʻahó kotoa ke sio angé pe te u toe ongoʻi ʻa e mamahí ʻi hoku lotó; ka ne ʻikai ke u toe ongoʻi ia. Naʻá ku tūʻulutui leva ʻo fakamālō ki he ʻOtuá ʻi he ʻaonga kiate au e feilaulau huhuʻi ʻa e ʻEikí.”6

Kuo ʻosi silaʻi fiefia he taimí ni ʻa e fefiné ni ki ha tangata lelei mo faivelenga ʻoku ʻofa lahi ʻiate ia.

Ko e hā leva ʻa e faʻahinga ʻulungaanga ʻoku totonu ke tau maʻú kapau ko e ākonga moʻoni kitautolu ʻa Kalaisi? Pea ko e hā e mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau “fakakaukau [ai ki hotau] ngaahi ʻalungá,” ʻo hangē ko ia ne fokotuʻu mai ʻe Hakeaí?

ʻOku ou saiʻia he sīpinga ʻo e ʻulungaanga totonu ko ia ne fakahaaʻi ʻe he tamai ʻa e Tuʻi ko Lamonaí. Te mou manatuʻi ʻene ʻuluaki houhau ʻi heʻene ʻilo naʻe kaungā fononga hono fohá mo ʻĀmoni, ko ha tangata Nīfai—ko ha kakai naʻe fehiʻa ki ai e kakai Leimaná. Naʻá ne unuhi ʻene heletaá ke tau mo ʻĀmoni pea ʻikai fuoloa, kuo ʻai ʻe ʻĀmoni ʻene heletaá ki hono kiá. “Ko ʻeni, ko e meʻa ʻi he manavahē ʻa e tuʻí naʻa mole ʻene moʻuí, naʻá ne folofola ange: Kapau te ke fakamoʻui au, te u foaki kiate koe ʻa ia kotoa pē te ke kole ki aí, ʻo aʻu ki hono vaeua ʻo e puleʻangá.”7

Fakatokangaʻi ange ʻene kolé—ko ha vaeua ʻo hono puleʻangá maʻa ʻene moʻuí.

Ka kimui ange, hili e mahino kiate ia e ongoongoleleí, naʻá ne fai ha kole ʻe taha. “Naʻe folofola e tuʻí: Ko e hā te u fai ke u maʻu ai ʻa e moʻui taʻengata ko ia kuó ke lea ki aí? ʻIo, koe hā te u fai ke u fanauʻi ʻi he ʻOtuá, pea taʻaki fuʻu ʻa e laumālie fai angahala ko ʻení mei hoku lotó, ʻo maʻu hono Laumālié, koeʻuhí ke u fonu ʻi he fiefia, kae ʻikai kapusi atu au ʻi he ʻaho fakaʻosí? Naʻá ne pehē, vakai, te u tukuange ʻa e meʻa kotoa pē ʻa ia ʻoku ou maʻú, ʻio, te u liʻaki hoku puleʻangá, koeʻuhí ke u lava ʻo maʻu ʻa e fuʻu fiefia lahi ko ʻení.”8

ʻI he taimi ko ʻení, naʻá ne ʻosi mateuteu ke siʻaki kotoa hono puleʻangá, koeʻuhí he naʻe mahuʻinga ange e ongoongoleleí ʻi he meʻa kotoa naʻá ne maʻú! Naʻá ne faitotonu ki he ongoongoleleí.

Sai, ko e fehuʻi leva kiate kitautolú: ʻOku tau faitotonu ʻapē mo kitautolu ki he ongoongoleleí? Koeʻuhí, he ʻoku ʻikai kau ʻi he faitotonú ʻa e loto veiveiuá! Pea ʻoku ʻikai fakalangilangiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku loto veiveiuá.9

He ʻikai mo ha koloa, pe ko ha talēniti, pe faʻahinga tuʻunga, pe mītia fakasōsiale, pe ko ha faʻahinga vaʻinga vitiō, pe sipoti, pe feohi mo ha tokotaha manakoa, pe ha faʻahinga meʻa ʻi he māmaní ʻe toe mahuʻinga ange ʻi he moʻui taʻengatá. Ko e faleʻi leva ʻa e ʻEikí ki he tokotaha kotoa pē, ke “fakakaukau ki homou ngaahi ʻalungá.”

ʻOku fakahaaʻi lelei ʻe he ngaahi lea ʻa Nīfaí e ngaahi ongo ʻoku ou maʻú: “ʻOku ou vīkiviki ʻi he lea mahinongofuá; ʻoku ou vīkiviki ʻi he moʻoní; ʻoku ou vīkiviki ʻi hoku Sīsuú, he kuó ne huhuʻi ʻa hoku laumālié mei heli.”10

Ko ha kau muimui moʻoni nai kitautolu ʻo Ia naʻe foaki Hono kotoá maʻatautolú? ʻA Ia ko hotau Huhuʻi mo hotau Taukapo ki he Tamaí ʻA Ia naʻá Ne tukupā kakato Ia ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí pea ʻoku kei pehē ʻi Heʻene ʻofa, ʻEne ʻaloʻofa, mo ʻEne fakaʻamu ke tau maʻu ʻa e fiefia taʻengatá? ʻOku ou kōlenga ki he taha kotoa ʻoku fanongo mo lau e ngaahi leá ni: Kātaki fakamolemole, ʻoua naʻa fakatatali hoʻomou līʻoa kakató ke toki fakahoko ʻi hamou faingamālie ʻi ha taimi he ʻikai te ke maʻu ʻi he kahaʻú. Faitotonu leva he taimí ni pea ongoʻi fiefia! ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.