2010–2019
Falala Maʻu Pē mo Vilitaki
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019


Falala Maʻu Pē mo Vilitaki

ʻOku kau ʻi he falala ki he ʻEikí ʻa e falala ki Heʻene taimí pea ʻoku fie maʻu ʻa e kātaki mo e kātaki fuoloa ʻokú ne matuʻuaki e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.

Naʻe puke lahi homa foha ko Tanielá ʻi heʻene ngāue fakafaifekau ʻi ʻAfiliká, pea naʻe ʻave ia ki ha falemahaki ne siʻisiʻi ai ʻa e maʻuʻanga tokoní. ʻI heʻema lau ʻene fuofua tohi mai hili ʻene puké, naʻá ma ʻamanaki te ne loto-siʻi, ka naʻá ne tohi ʻo pehē, “Neongo ʻeku tokoto ʻi he loki fakatuʻutāmakí, ka naʻá ku nonga. Kuo teʻeki ke u fiefia pehē maʻu pē mo loto-vilitaki ʻi heʻeku moʻuí.”

Naʻe ongo moʻoni kiate au mo hoku uaifí ʻema lau ʻa e ngaahi leá ni. Fiefia maʻu pē mo loto-vilitaki. Kuo teʻeki ke ma fanongo ki hano fakamatalaʻi pehē ʻa e fiefiá, ka naʻe moʻoni ʻene leá. Naʻá ma ʻiloʻi ko e fiefia naʻá ne fakamatalaʻí naʻe ʻikai ko ha fiefia pe ongoʻi fakalakalaka pē ka ko ha nonga mo e fiefia ʻoku maʻu ʻi heʻetau fakavaivaiʻi kitautolu ki he ʻOtuá mo falala kiate Ia ʻi he meʻa kotoa pē.1 Kuó ma aʻusia foki ʻa e ngaahi taimi pehē ʻi heʻema ongoʻi hono fakanonga ʻe he ʻOtuá homa lotó pea foaki mai ʻa e ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí neongo e faingataʻa mo taʻepau ʻa e moʻuí.2

ʻOku akoʻi ʻe Līhai kapau naʻe ʻikai hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, “te na nofo ai ʻi ha anga-taʻehalaia, ʻo ʻikai maʻu ha fiefia, he naʻe ʻikai te na ʻiloʻi ha mamahi; …

“Kae vakai, kuo fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he poto ʻo ia ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.

“Naʻe hinga ʻa ʻĀtamá koeʻuhi ke ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá.”3

ʻI ha founga ngali fehangahangai, ʻoku teuteuʻi kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻá mo e mamahí ke tau aʻusia ʻa e fiefiá kapau te tau falala ki he ʻEikí mo ʻEne palani maʻatautolú. ʻOku fakamatalaʻi lelei e moʻoni ko ʻení ʻe ha punake ʻo e senituli 13: “ʻOku teuteuʻi koe ʻe he mamahí ki he fiefiá. ʻOkú ne toʻo atu e ngaahi meʻa muná, kae ongoʻi ʻa e fiefia foʻou. Tupeʻi mei ho lotó e meʻa motuʻá, kae fetongi ʻaki ha meʻa ʻoku foʻou. ʻOkú ne toʻo e aka kuo taʻeʻaongá kae moʻui ʻafaʻafa ai ha aka foʻou. Ko e hā pē ʻe toʻo ʻe he mamahí mei ho lotó, ʻe fetongi ʻaki ia ha ngaahi meʻa lelei ange.”4

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nlesoni ʻo pehē, “Ko e fiefia [ʻoku foaku mai ʻe he Fakamoʻuí kiate [kitautolú] … ʻoku pau mo fakapapauʻi mai kiate kitautolu ‘ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo mamahí’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7] pea fakatapui ko hotau tāpuaki.”5 ʻE lava ke fakaʻatā ʻe hotau ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻaʻiá ha potu ki he fiefia lahi angé.6

Ko e ongoongo lelei ʻo e ongoongoleleí ʻoku ʻikai ko ha talaʻofa ʻo ha moʻui ʻoku hao mei he mamahí mo e ʻahiʻahí ka ko ha moʻui ʻoku ʻi ai hono taumuʻa pea ʻuhingamālie—ko ha moʻui ʻe lava ai hotau ngaahi mamahí mo e faingataʻaʻiá ʻo “mole atu … ʻi he fiefia ʻa Kalaisí.”7 Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Te mou maʻu ‘a e mamahí ‘i māmani: ka mou loto toʻa; kuó u ikuʻi ‘a māmani.”8 Ko ʻEne ongoongoleleí ko ha pōpoaki ia ʻo e ʻamanaki lelei. Ko e mamahi ʻoku fakatahaʻi mo e ʻamanaki lelei ʻia Sīsū Kalaisí, ʻoku maʻu ai e talaʻofa ʻo e fiefia tuʻuloá.

ʻE lava ʻo fakaʻaongaʻi e fakamatala ʻo e fononga ʻa e kau Sēletí ki he fonua ʻo e talaʻofá ko ha fakatātā ʻo ʻetau fononga ʻi he matelié. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ki he tokoua ʻo Sēletí mo hono kakaí te Ne “muʻomuʻa ʻiate [kinautolu] ki ha fonua ʻoku mahuʻinga lahi hake ʻi he ngaahi fonua kotoa pē ʻo e māmaní.”9 Naʻá Ne fekauʻi kinautolu ke foʻu ha ngaahi vaka lafalafa, pea ne nau talangofua ʻo foʻu kinautolu ‘o fakatatau ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí. Ka ʻi he hoko atu e ngāué, naʻe hohaʻa e tokoua ʻo Sēletí naʻe ʻikai feʻunga e sīpinga ʻa e ʻEikí ki he ngaahi vaka lafalafá. Naʻá ne tangi ʻo pehē:

“ʻE ʻEiki, kuó u fai ʻa e ngāue kuó ke fekau kiate aú, pea kuó u foʻu ʻa e ngaahi vaka lafalafá ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi fakahinohino kiate aú.

“Pea vakai, ʻEiki, ʻoku ʻikai ʻi loto ʻiate kinautolu ha maama.”10

“Vakai, ʻE ʻEiki, te ke tuku koā ke mau folau atu ʻi he fuʻu vai lahí ni ʻi he fakapoʻuli?”11

Kuó ke fakahā hake nai ho lotó ki he ʻOtuá ʻi ha founga pehé ni? ʻI he faifeinga ko ia ke moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí pea ʻikai aʻusia ʻa e ngaahi fie maʻu māʻoniʻoní, kuó ke fifili nai pe kuo pau ke ke fononga fakapoʻuli ʻi he moʻuí ni?12

Naʻe fakahā leva ʻe he tokoua ʻo Sēletí ha hohaʻa lahi ange ki heʻenau malava ko ia ʻo moʻui ʻi he ngaahi vaka lafalafá. Naʻá ne tangi ʻo pehē, “Pea ko e tahá te mau mate foki, he ʻoku ʻikai te mau faʻa mānava, he ko e ʻeá pē ia ʻoku ʻi loto aí.”13 Kuo hanga nai ʻe he faingataʻa ʻo e moʻuí ʻo ʻai ke faingataʻa hoʻo mānavá pea fakatupu ke ke fifili pe te ke ikunaʻi fēfē ʻa e ʻaho ko iá, naʻa mo haʻo foki hake ki ho ʻapi fakalangí?

Hili e ngāue ʻa e ʻEikí mo e tokoua ʻo Sēletí ke fakaleleiʻi e ngaahi meʻa ne hohaʻa ki aí, naʻá Ne folofola leva, “ʻE ʻikai te mou faʻa folau atu ʻi he fuʻu moana ko ʻení, kapau ʻe ʻikai te u teuteuʻi ha founga maʻamoutolu] ki he ngaahi peau ʻo e tahí, mo e ngaahi matangi kuo ʻalu atú, pea mo e ngaahi fuʻu vai ʻa ia ʻe ʻoho maí.”14

Naʻe fakamahino ʻe he ʻEikí ko hono moʻoní he ʻikai aʻu e kau Sēletí ki he fonua ʻo e talaʻofá taʻe te Ne kau ai. Naʻe ʻikai ke nau pule, pea ko e founga pē te nau lava ʻo kolosi ai ʻi he moaná ko ʻenau falala kiate Ia. Naʻe hoko ʻa e ngaahi aʻusia mo e ako ko ʻeni mei he ʻEikí ko ha meʻa ke ne fakaloloto e tui ʻa e tokoua ʻo Sēletí mo fakamālohia ʻene falala ki he ʻEikí.

Fakatokangaʻi ange ʻa e liliu ʻene ngaahi lotú mei he ngaahi fehuʻí mo e hohaʻá ki he fakahaaʻi ʻo e tuí mo e falalá:

“ʻOku ou ʻiloʻi, ʻE ʻEiki, ʻokú ke maʻu ʻa e māfimafi kotoa pē, pea ʻokú ke faʻa fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke finangalo ki aí koeʻuhi ke ʻaonga ki he tangatá; …

“Vakai, ʻE ʻEiki, ʻokú ke faʻa fai ʻeni. ʻOku mau ʻiloʻi ʻokú ke faʻa fakahā atu ha fuʻu māfimafi lahi, ʻa ia ʻoku ngali siʻisiʻi ʻi he anga ʻo e fakakaukau ʻa e tangatá.”15

ʻOku lekooti fekauʻaki mo e kau Sēletí ʻo pehē “naʻa nau heka leva ki honau ngaahi vaká … , ʻo tuku folau atu ki tahi, ʻo tuku atu ʻa ʻenau moʻuí ki he ʻEiki ko honau ʻOtuá.”16 ʻOku ʻuhinga ʻa e tuku atú ke fakafalala pe ke tukulolo. Naʻe ʻikai heka ʻa e kau Sēletí ki he ngaahi vaka lafalafá koeʻuhí ne nau ʻilo pau ʻa e anga ʻo ʻenau fonongá. Ne nau heká koeʻuhí he naʻa nau ako ke falala ki he mālohi, lelei, mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, pea ne nau loto-fiemālie ai ke tukulolo kinautolu mo ha ngaahi veiveiua pe ilifia ki he ʻEikí.

Naʻe ilifia kimuí ni homa mokopuna tangata ko ʻApí ke heka ʻi he taha ʻo e ngaahi meʻa-vaʻinga ʻoku ʻalu hake mo ʻalu hifó. Naʻá ne saiʻia ange ʻi he meʻa ko ia ne ʻikai ngaué. Ne faifai pea fakalotoʻi ia ʻe heʻene kui-fefiné ʻe malu pē ia, ko ia ʻi heʻene falala kiate iá naʻá ne heka ai. Naʻá ne malimali leva mo pehē mai, “ʻOku ʻikai ke u ongoʻi malu, ka ʻoku ou malu.” Mahalo ne ongoʻi pehē ʻa e kau Sēletí. He ʻikai ke ongo malu maʻu pē e falala ki he ʻOtuá ʻi he kamataʻangá, ka ʻoku muiaki mai ai ʻa e fiefiá.

ʻĪmisi
Ko ʻApi ʻi he meʻa vaʻingá (carousel).

Ne ʻikai faingofua e fonongá ki he kau Sēletí. “Naʻe tuʻo lahi ʻenau ngalo hifo ʻi he ngaahi loloto ʻo e tahí, koeʻuhi ko e ngaahi fuʻu peau lalahi naʻe lōmakiʻi ʻa kinautolú.”17 Ka ʻoku lekooti ia ʻo pehē “naʻe ʻikai tuku ʻa e angi [ke teke kinautolu] ki he feituʻu ‘o e fonua ʻo e talaʻofá.”18 Neongo ʻene faingataʻa ke mahinó, tautefito ki he ngaahi taimi ʻi heʻetau moʻuí ʻoku mālohi ai ʻa e matangí pea hou ʻa e tahí, te tau lava ʻo fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ko ia ʻoku tokoni maʻu pē ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene lelei taʻe fakangatangatá, ke tau aʻu ki ʻapi.

ʻOku hoko atu ʻa e lekōtí ʻo pehē, “Naʻe pehē hono tekeʻi atu ʻa kinautolú; pea naʻe ʻikai ha fuʻu manu ʻo e tahí te ne faʻa laiki ʻa kinautolu, pe ha tofuaʻa te ne faʻa maumauʻi ʻa kinautolu; pea naʻa nau maʻu ha maama maʻu ai pē, ʻo tatau ai pē pe naʻe tokamālie pe faingataʻa.”18 ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi peau lalahi ʻo e maté, mahaki fakaesinó mo fakaʻatamaí, pea lōmekina kitautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi mo e faingataʻa kehekehe. Ka ʻoku fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí mo e fili ke falala kiate Iá, te tau lava ʻo maʻu maʻu pē ʻa e māmá, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau ʻi he fukahi vaí pe ʻi lalo. Te tau lava ʻo maʻu e fakapapau ko ia he ʻikai tuku hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau aʻu ki hotauʻapi fakalangí.

Lolotonga hono fepālekina e kau Sēletí ʻi he ngaahi vaka lafalafá, naʻa nau “hiva ʻaki ʻa e ngaahi fakafetaʻi ki he ʻEikí; … pea [naʻa nau] fakamālō mo fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó; pea ʻi he hokosia ʻa e poʻulí, naʻe ʻikai tuku ʻenau fakafetaʻi ki he ʻEikí.”20 Naʻa nau ongoʻi fiefia mo fakamālō neongo ʻa e ngaahi faingataʻá. Naʻe teʻeki ke nau tūʻuta ki he fonua ʻo e talaʻofá, ka naʻa nau fiefia ʻi he tāpuaki ne talaʻofa maí koeʻuhí ko ʻenau falala maʻu pē mo loto-vilitaki kiate Iá.21

Naʻe tēkina ʻa e kau Sēletí ʻi he vaí ʻi ha ʻaho ʻe 344.22 Te ke lava nai ʻo sioloto ki ai? ʻOku kau ʻi he falala ki he ʻEikí ʻa e falala ki Heʻene taimí pea ʻoku fie maʻu ʻa e kātaki mo e kātaki fuoloa ʻokú ne matuʻuaki e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.23

Ne faifai pea “tūʻuta [ʻa e kau Sēletí] ki he matāfanga ʻo e fonua ʻo e talaʻofá. Pea ʻi he tuʻu honau vaʻé ʻi he ngaahi matāfanga ʻo e fonua ʻo e talaʻofá naʻa nau punou hifo ʻi he funga ʻo e fonuá, ʻo nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, pea nau tangi ʻa loʻimata ʻi heʻenau fiefiá ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, koeʻuhi ko hono lahi ʻo ʻene ngaahi ʻaloʻofa ongongofua kiate kinautolú.”24

Kapau te tau faivelenga ʻi hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, te tau aʻu hao ʻi heʻetau foki ki ʻapi ʻi ha ʻaho pea punou ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí mo tangi fiefia koeʻuhí ko ʻEne ʻaloʻofa ongongofua lahi ʻi heʻetau moʻuí, kau ai ʻa e ngaahi mamahi ne mole atu kae maʻu ʻa e fiefiá.25

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau tuku kitautolu ki he ʻEikí pea falala maʻu pē mo vilitaki kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne taumuʻa fakalangí ʻi heʻetau moʻuí, te Ne ʻomi ʻa e ongoʻi fakapapau mo e nonga ki hotau laumālié pea ʻai ke tau “ʻamanaki lelei ki [hotau] fakahaofi ʻiate iá.”26

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Ko Ia e tupuʻanga ʻo e fiefia kotoa pē.27 ʻOku feʻunga ʻa ʻEne ʻaloʻofá, pea ʻokú Ne mafimafi ke fakamoʻuí.28 Ko Ia ʻa e maama, moʻui, pea mo e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní.29 He ʻikai te Ne tuku ke tau ʻauha.30 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.