2010–2019
Māʻoniʻoní mo e Palani ʻo e Fiefiá
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019


Māʻoniʻoní mo e Palani ʻo e Fiefiá

ʻOku maʻu ʻa e fiefia ʻoku lahi angé mei he māʻoniʻoni ange fakatāutahá.

Siʻoku kāinga ʻofeina, kuó u lotua ke tokoni atu e Laumālié ʻi hoʻomou fekumi fakataautaha ki he fiefiá. Mahalo ʻoku ʻi ai ha niʻihi kuo nau pehē kuo ʻosi feʻunga pē ʻenau fiefiá, ka ko hono moʻoní he ʻikai fakafisingaʻi ʻe ha taha ha fiefia ʻoku lahi angé. ʻE loto-vēkeveke ha taha pē ke ne tali hano fakapapauʻi ange ha fiefia ʻe tuʻuloá.

Ko e meʻa ia kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní; mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí; pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní maʻá e fānau fakalaumālie kotoa ʻa e Tamai Hēvaní ʻa ia ʻoku lolotonga moʻuí, pea ʻe moʻui pe kuo moʻui ʻi he māmani ko ʻení. ʻOku ui e meʻa foaki ko iá he taimi ʻe niʻihi ko e palani ʻo e fiefiá. Ne ui ʻaki ia ʻe he palōfita ko ʻAlamaá ʻi heʻene akoʻi hono fohá, ʻa ia ne ʻi he mamahi ʻo e faiangahalá. Ne ʻiloʻi ʻe ʻAlamā he ʻikai ke teitei hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia ki hono fohá—pe ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní.1

Naʻá ne akoʻi ʻa hono fohá ko e founga pē ke maʻu ai e fiefiá ko e tupulaki ʻi he māʻoniʻoní. Naʻá ne fakamatalaʻi mahino ʻoku malava ʻa e māʻoniʻoni ange ko ia ʻi hono fakamaʻa mo fakahaohaoaʻi kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.2 Te tau toki lava pē ʻo maʻu ʻa e fiefia tuʻuloa ʻoku tau fakaʻamua kotoa ke tau aʻusia mo maʻú ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, hokohoko atu ʻi he fakatomalá, pea mo hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá.

Ko ʻeku lotu he ʻaho ní ke u lava ʻo tokoni ke mahino atu ʻoku maʻu ʻa e fiefia lahi angé ʻi heʻetau anga māʻoniʻoni ange fakataautahá kae lava ke tau ngāue ʻo fakatatau ki he tui ko iá. Te u vahevahe atu leva ʻa e ʻilo ʻoku ou maʻu ʻiate au pē ʻo kau ki he meʻa te tau lava ʻo fai ke taau mo e meʻafoaki ko ia ke hoko ʻo toe māʻoniʻoni angé.

ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá, ʻe lava ke fakatapui kitautolu pe hoko ʻo māʻoniʻoni ange ʻi heʻetau ngāue ʻi he tui kia Kalaisí,3 mo fakahaaʻi ʻetau talangofuá,4 fakatomala,5 feilaulau Maʻana,6 maʻu ʻa e ngaahi ouau toputapú, pea tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo Iá.7 ʻOku fie maʻu ʻa e loto-fakatōkilaló,8 angavaivaí,9 mo e faʻa kātakí.10 ka tau taau mo e meʻafoaki ʻo e māʻoniʻoní,

Naʻá ku aʻusia ha holi ke māʻoniʻoni ange ʻi he Temipale Salt Lake. Ne siʻisiʻi ha fakamatala ne fai mai ki he meʻa ʻe hokó ʻi heʻeku fuofua hū ʻi he temipalé. Kuó u ʻosi sio ʻi he ngaahi lea ʻi he falé: “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí” pea mo e “Ko e Fale ʻo e ʻEikí.” Naʻá ku ongoʻi ha loto-vēkeveke. Ka naʻá ku fakakaukau pe ne u mateuteu koā ke hū.

Ne muʻomuʻa atu ʻeku ongomātuʻá ‘iate au ʻi heʻemau hū ki he temipalé. Ne kole mai ke fakahā ange ʻemau lekomení, ko hono fakapapauʻi ʻo ʻemau moʻui tāú.

Ne ʻiloʻi ʻe heʻeku ongomātuʻá ʻa e tangata ʻi he tesi lekomení. Ko ia naʻá na kiʻi pōtalanoa mo ia. Ne u muʻomuʻa toko taha atu au ki ha feituʻu ʻatā ne ngingila mo hinehina ai e meʻa kotoa. Ne u vakai hake ki he ʻato māʻolungá naʻe hangē ha langi kuo fakaava maí. ʻI he taimi ko iá, naʻe mahino ʻa e ongo ne u maʻú ne u ʻosi ʻi ai kimuʻa.

Ka, ne u fanongo ki ha kihiʻi leʻo siʻi moʻoni—ne ʻikai ko hoku leʻó. Ko e ngaahi lea ʻeni ne u fanongo ki aí: “Kuo teʻeki ke ke ʻi heni kimuʻa. ʻOkú ke manatuʻi ha kiʻi taimi siʻi kimuʻa pea fanauʻi koé. Naʻá ke ʻi ha potu toputapu ʻo hangē pē ko ʻení. Naʻá ke ongoʻi ne ʻamanaki ke hāʻele atu ʻa e Fakamoʻuí ki he potu naʻá ke tuʻu aí. Pea naʻá ke ongoʻi fiefia he naʻá ke vēkeveke ke mamata kiate Ia.”

Ne taimi siʻi pē ʻa e aʻusia ko iá ʻi he Temipale Salt Lake. Ka ʻoku kei ʻomi ʻe he manatu ko iá ʻa e nonga, nēkeneka mo e fiefia ʻoku fakafiemālié.

Ne u ako ha meʻa lahi ʻi he ʻaho ko iá. Ko e taha, ʻoku folofola mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi. ʻE lava ke u fanongo kiate Ia ʻi he taimi ʻoku nonga fakalaumālie ai hoku lotó. ʻOkú Ne ʻomi ʻa e ongo fakafiefia mo e fakapapau ʻoku ou māʻoniʻoni ange. Pea ʻokú ne ʻomi maʻu pē ʻa e fiefia ne u ongoʻi ʻi he fuofua taimi ne u ʻi ha temipale ai ʻo e ʻOtuá.

Kuó ke mātā ʻi hoʻo moʻuí pea ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻa e mana ʻo e fiefiá ʻoku maʻu mei he tupulaki ʻo māʻoniʻoni angé, pea hoko ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí. ʻI he ngaahi uike siʻi kuo hilí, kuó u ʻaʻahi ki ha kakai mahaki ʻa ia ne nau fehangahangai mo e maté ʻaki e tui kakato ki he Fakamoʻuí pea mo ha fofonga fiefia.

Ko e taha ʻo kinautolu ko ha tangata ne haʻohaʻo takai ai hono fāmilí. Naʻá ku hū atu mo hoku fohá ʻokú ne pōtalanoa leʻo siʻi pē mo hono uaifí. Kuó u maheni mo kinaua ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Kuó u mamata ki he ngāue ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻena moʻuí pea ʻi he moʻui ʻa e kau mēmipa hona fāmilí.

Naʻá na fili ke taʻofi e ngaahi feinga fakafaitoʻo ke fakatolonga ʻene moʻuí. Naʻe ʻi ai ha ongoʻi nonga ʻi heʻene talanoa mai kiate kimauá. Naʻá ne malimali ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻa ʻene houngaʻia ʻi he ongoongoleleí pea mo hono ngaahi lelei fakahaohaoá kiate ia mo hono fāmili naʻá ne ʻofa aí. Naʻá ne talanoa ki he ngaahi taʻu fakafiefia ne ngāue ai ʻi he temipalé. Ne tākai ʻe hoku fohá ʻa e ʻulu ʻo e tangatá ni ʻaki e lolo kuo fakatapuí makatuʻunga heʻene kolé. Naʻá ku fakamaʻu e tākaí. ʻI heʻeku fai iá, naʻe mahino ʻa e ongo naʻá ku maʻú ʻe vavé ni haʻane mamata tonu ki he Fakamoʻuí.

Naʻá ku palōmesi ange te ne ongoʻi ʻa e fiefia, ʻofa pea mo e hōifua mai ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ne malimali angaʻofa mai ʻi heʻema mavahe maí. Ko ʻene lea fakaʻosi kiate aú naʻe pehē, “Talaange kia Kefi ʻoku ou ʻofa atu ki ai.” Kuo taʻu lahi ʻa hono poupouʻi ʻe hoku uaifi ko Kefiliní ʻa e ngaahi toʻu tangata ʻo hono fāmilí ke nau tali ʻa e fakaafe ko ia ʻa e Fakamoʻuí ke haʻu kiate Iá, fakahoko pea tauhi e ngaahi fuakava toputapú, pea taau ai ke maʻu ʻa e fiefiá ko e ola ia ʻo e [moʻui] māʻoniʻoni angé.

Naʻá ne mālōlō hili ha ngaahi houa siʻi mei ai. Hili ha ngaahi uike ʻo ʻene mālōloó, ne haʻu ʻa e uitoú ʻo ʻomi ha meʻaʻofa kiate au mo hoku uaifí. Naʻá ne malimali ʻi heʻemau pōtalanoá. Naʻá ne pehē mai, “Ne u fakakaukau te u ongoʻi loto-mamahi mo taʻelata. ʻOku ou ongoʻi fiefia ʻaupito. ʻOkú mo pehē ʻoku sai pē ia?”

ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo ʻene ʻofa ki hono husepānití pea mo ʻena ʻiloʻi, ʻofa, pea ngāue maʻá e ʻEikí, naʻá ku talaange ko e ongoʻi fiefia naʻá ne maʻú ko ha meʻaʻofa ia ne talaʻofa mai, he naʻe hoko ʻa ʻene ngāue faivelengá ke ne māʻoniʻoni ange ai. Ne fakafeʻungaʻi ia ʻe heʻene māʻoniʻoní ke ne maʻu e fiefia ko iá.

Mahalo ʻe fakakaukau ha niʻihi ʻoku fanongo maí: “Ko e hā ʻoku ʻikai ke u ongoʻi ai ʻa e nonga mo e fiefia kuo talaʻofa kiate kinautolu kuo faivelengá? Kuó u faivelenga ʻi ha ngaahi faingataʻa fakalilifu moʻoni, ka ʻoku ʻikai pē ke u ongoʻi fiefia.”

Ne fehangahangai foki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e ʻahiʻahi ko ʻení. Naʻá ne lotua ha fakafiemālie ʻi hono fakahū ia ʻi ha pilīsone ʻi Lipetī, Mīsulí. Naʻá ne tauhi faivelenga ki he ʻEikí. Naʻá ne tupulaki ʻi he māʻoniʻoní. Ka naʻá ne ongoʻi ne ʻikai ke foaki ange ha fiefia.

Ne akoʻi kiate ia ʻe he ʻEikí ʻa e lēsoni ʻo e faʻa kātakí ʻa ia te tau fie maʻu kotoa pē ʻi ha taimi, pea mahalo ʻi ha vahaʻataimi lōloa, lolotonga hotau siviʻi fakamatelié. Ko e pōpoaki ʻeni ʻa e ʻEikí ki Heʻene palōfita faivelenga mo faingataʻaʻiá:

“Pea kapau ʻe lī koe ki he luó, pe ki he nima ʻo e kau fakapō, pea fakamaaumatea koe; kapau ʻe lī koe ki he loto moaná; kapau ʻe feinga ʻa e hou ʻo e peaú ke fakaʻauha koe; kapau ʻe hoko ʻa e ngaahi matangi fakailifiá ko ho fili; kapau ʻe fakatahataha ʻe he langí ʻa e ngaahi ʻao ʻuliʻulí, pea fakatahataha ʻa e ngaahi ʻelemēniti kotoa pē ke fakaʻefiʻefi ʻa e halá; pea ko e meʻa tēpuú, kapau ʻe fakamanga mai ʻa e ngutu ʻo helí kiate koe, ke ke ʻiloʻi, ʻe hoku foha, ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e poto kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe.

“Naʻe ʻalu hifo ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻo maʻulalo ange ʻiate kinautolu kotoa pē. ʻOkú ke lahi ange koe ʻiate ia?

“Ko ia, nofo maʻu ʻi ho halá, pea ʻe nofo ʻiate koe ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, he kuo fokotuʻu maʻu honau ngaahi ngataʻangá, ʻoku ʻikai te nau lava ke lakasi ia. ʻOku ʻiloʻi ʻa ho ngaahi ʻahó, pea ʻe ʻikai ke lau ʻo siʻi hifo ʻa ho ngaahi taʻú; ko ia, ʻoua te ke manavahē ki he meʻa ʻe lava ʻe he tangatá ʻo faí, koeʻuhí he ʻe ʻiate koe ʻa e ʻOtuá ʻo taʻengata pea taʻengata.”11

Ko e lēsoni mo e fakahinohino tatau ia ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kia Siopé, ʻa ia naʻá ne aʻusia ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa kae lava ke fakaʻatā ia ʻe he Fakaleleí ke ngaohi ia ke ne māʻoniʻoni ange. ʻOku tau ʻiloʻi ne māʻoniʻoni ʻa Siope mei hono fakafeʻiloakí: “Naʻe ʻi ai ha tangata ʻi he fonua ko Usá, naʻe hingoa ko Siope; pea naʻe haohaoa mo angatonu ʻa e tangata ko iá, pea ne manavahē ia ki he ʻOtuá, pea afe mei he koví.”12

Pea naʻe mole meia Siope ʻa e koloá, fāmilí, pea aʻu pē ki heʻene moʻui leleí. Mahalo te mou manatuʻi ʻa e veiveiua ʻa Siope pe kuo hoko nai ʻene māʻoniʻoni angé, ʻa ia ne maʻu mei ha ngaahi faingataʻa lahi angé, ke ne feʻunga ai mo ha fiefia lahi angé. Ne hangē kia Siope ne ʻomi ʻe he māʻoniʻoní ʻa e mamahí.

Ka naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kia Siope ʻa e fakatonutonu tatau naʻá Ne ʻoange kia Siosefa Sāmitá. Naʻá Ne tuku ke vakai ʻa Siope ki hono tūkunga fakamamahí ʻaki ha mata fakalaumālie. Naʻá Ne folofola:

“Ko ʻeni, ke ke nonoʻo ho noʻotanga valá ʻo ngali mo e tangatá: he te u ʻeke kiate koe, peá ke fakamatala mai kiate au.

“Naʻá ke ʻi fē koe ʻi heʻeku ʻai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo māmaní? fakahā mai, kapau ʻoku ʻiate koe ʻa e faʻa ʻiló.

“Ko hai naʻá ne ʻai hono ngaahi fuofua ʻo iá, ʻo kapau ʻokú ke ʻilo? pe ko hai naʻá ne falō ʻa e afo ki aí?

“ʻOku fakamaʻu ki he hā ʻa hono ngaahi tuʻunga ʻo iá? pe ko hai naʻá ne ʻai ʻa hono makatuliki ʻo iá:

“ʻA ia naʻe hiva fiefia fakataha ai ʻa e ngaahi fetuʻu ʻo e pongipongí, pea kalanga fakafiefia ai ʻa e ngaahi foha kotoa pē ʻo e ʻOtuá?”13

Pea ʻi he hili ʻa e fakatomala ʻa Siope ʻi heʻene tala ʻoku filifilimānako ʻa e ʻOtuá, ne fakaʻatā leva ʻa Siope ke vakai ki hono ngaahi ʻahiʻahí ʻi ha founga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange. Kuó ne fakatomala.

“Pea naʻe toki tali ʻe Siope [ki he ʻEikí], ʻo ne pehē,

“ʻOku ou ʻilo ʻokú ke faʻa fai ʻa e meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ha mahalo ʻe faʻa puli meiate koe.

“Ko hai ia ʻokú ne fufū ʻa e fakakaukau ʻi he taʻeʻiló? ko ia, kuó u puʻaki ʻa ia naʻe ʻikai te u ʻiloʻí; ʻa e ngaahi meʻa lahi hake fau ʻiate au, ʻa ia ne ʻikai te u ʻiloá.

“ʻOku ou kole kiate koe ke ke fanongo mai, pea te u lea: te u ʻeke kiate koe, peá ke fakahā mai kiate au

“Kuó u fanongo kiate koe ʻi he fanongo ʻo e telingá: ka ko ʻeni kuo mamata ʻe hoku matá kiate koe.

“Ko ia ʻoku ou fehiʻa ai kiate au, ʻo fakatomala ʻi he efu mo e efuefu.”14

Hili e fakatomala ʻa Siope pea hoko ʻo māʻoniʻoni angé, ne tāpuekina ia ʻe he ʻEikí ʻo lahi ange ʻi he meʻa kotoa ne mole meiate iá. Kae mahalo ko e tāpuaki maʻongoʻonga taha kia Siopé ko hono fakatupulaki e māʻoniʻoní ʻi he faingataʻá mo e fakatomalá. Naʻá ne feʻunga ke maʻu ha fiefia lahi ange ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.

He ʻikai hoko mai e māʻoniʻoni angé ʻi hano kole pē. ʻE hoko mai ia ʻi hono fai e meʻa ʻoku fie maʻu ke liliu ai kitautolu ʻe he ʻOtuá.

Kuo ʻomi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e meʻa ʻoku hangē kiate au koe faleʻi lelei taha ʻo e founga ke fakalakalaka ai ʻi he hala ʻo e fuakavá ki he māʻoniʻoni lahi angé. Naʻá ne fakahinohino mai e halá ʻi heʻene poupou ke tau:

“Foua e mālohi fakaivia ʻo e fakatomala fakaʻaho—ʻo e fakahoko mo toe kiʻi lelei ange ʻi he ʻaho takitahá.

“Ko e taimi ʻoku tau fili ai ke fakatomalá, ʻoku tau fili ke liliu! ʻOku tau fakaʻatā ke liliu kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ki hotau tuʻunga lelei tahá. ʻOku tau fili ke tupulaki fakalaumālie mo fiefia—ʻa e fiefia ʻo e huhuʻi ʻiate Iá. Ko e taimi ʻoku tau fili ai ke fakatomalá, ʻoku tau fili ke tatau ange mo Sīsū Kalaisi!”

Ne hoko atu foki ʻa Palesiteni Nalesoni ke ʻomi e poupou ko ʻeni ʻi heʻetau feinga ke māʻoniʻoni angé: “ʻOku ʻikai ʻamanaki e ʻEikí ia te tau haohaoa ʻi he tuʻunga ko ʻení. … Ka ʻokú Ne ʻamanaki ke fakautuutu ange ʻetau haohaoá. Ko e fakatomala fakaʻahó ko e hala ia ki he maʻá.”15

Ne tokoni foki ha lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻi ha konifelenisi kimuʻa ke u vakai lelei ange ki he founga ʻoku tau tupulaki ai ʻi he māʻoniʻoní pea mo e founga te tau ʻilo ai ʻoku tau ngaʻunu atu ki aí. Naʻá ne pehē: “Te tau aʻusia fēfē ʻa e tuʻunga fakalaumālié? Te tau maʻu fēfē ʻa e tuʻunga māʻoniʻoni ko ia te tau lava ai ke maʻu maʻu pē ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? Te tau lava fēfē ke tau vakai pea fakafuofuaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ʻení ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá?”16

ʻOku kamata ʻaki ʻa e tali ʻa Palesiteni ʻOakesí ʻa e tui lahi ange kia Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻui ʻofá. ʻOkú ne taki leva kitautolu ke fekumi ki he fakamolemolé ʻi he ʻaho kotoa pē pea manatu kiate Ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻaki hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku tau maʻu ʻa e tui lahi ange ko ia kia Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau keinanga ʻi Heʻene folofolá.

ʻOku fokotuʻu mai ʻe he himi “Fakatapuʻi Au” ha founga ke lotua ai ha tokoni ke hoko ʻo māʻoniʻoni angé. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he punaké ko e māʻoniʻoni ko ia ʻoku tau fekumi ki aí ko ha meʻaʻofa ia mei ha Tamai Hēvani ʻofa, pea ʻoku foaki mai ia hili ʻetau fai ʻa e meʻa kotoa te tau ala lavá. ʻOku mou manatuʻi ʻa e veesi fakaʻosí:

[ʻOmi ʻe he haohaoá],

[Mālohi ke ikuná].

[Tauʻatāina mei he angahalá],

[Ko ʻapi ʻeku fakaʻānauá].

[Feʻunga ange mo ho puleʻangá],

[Toe lahi ange hoku ʻaongá],

[Māʻoniʻoni ange mo hoku tāpuekiná]—

[Hangē ange ko e Fakamoʻuí].17

Neongo pe ko e hā hotau tūkunga fakatāutahá, pe feituʻu ʻoku tau ʻi ai ʻi he hala ʻo e fuakava ki ʻapí, fakatauange ke tali ʻetau lotu ke tau māʻoniʻoni angé. ʻOku ou ʻilo ʻi hono tali ko ia ʻetau tautapá, ʻe toe tupulaki ai ʻetau fiefiá. Mahalo ʻe tuai ʻa ʻene hokó, ka ʻe hoko ia. ʻOku ou maʻu ʻa e fakapapau ko iá mei ha Tamai Hēvani ʻofa pea mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa Sīsū Kalaisi.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá naʻe hoko ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, pea ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ko hotau palōfita moʻui ia ʻi he ngaahi ʻaho ní. ʻOku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOkú Ne finangalo ke tau foki ange ki ʻapi kiate Ia ʻi ha ngaahi fāmili. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe hotau Fakamoʻui ʻofá ke tau muimui kiate Ia ʻi heʻetau fononga ki aí. Kuó Na teuteuʻi ʻa e halá. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.