Konifelenisi Lahi
Ko e Fononga Fakataautaha ʻa ha Fānau ʻa e ʻOtuá
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


Ko e Fononga Fakataautaha ʻa ha Fānau ʻa e ʻOtuá

ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he fuakavá, ʻoku tau ʻofa, fakaʻapaʻapaʻi, tanumaki, maluʻi mo talitali lelei ʻa e ngaahi laumālie ʻoku omi mei he maama fakalaumālié.

Kuo uesia takitaha kitautolu ʻe he mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahí, ʻi he hiki taʻeʻamanekina atu ʻa e ngaahi fāmilí mo e kaungāmeʻá mei he moʻui fakamatelié. Tuku ke u fakamālō ki ha toko tolu ʻokú ma ʻofeina, ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa kinautolu kotoa ʻokú ma ʻofa lahi aí.

ʻĪmisi
Brother mo Sisitā Noti

Ko Brother Filipe mo Sisitā Semeini Noti ʻeni. Ne hoko ʻa Brother Noti ko ha pēteliake ʻi he Siteiki Palasavila Lepupelika Kongokoú ʻi he taimi naʻá ne pekia aí. Ko ha toketā fakafaitoʻo ia naʻá ne vahevahe loto-ʻofa hono ngaahi talēnití mo e niʻihi kehé.1

ʻĪmisi
Kelela Luani te Vilaliolo

Ko Sisitā Kelela ʻIlaisa Luani te Vilaliolo ʻeni mei Tulikani, ʻEkuatoa. Naʻá ne kau ki he ongoongolelei ne fakafoki maí ʻi hono taʻu 34 pea naʻá ne hoko ko ha takimuʻa ʻofeina. Naʻe lea māvae hono fāmilí kiate ia ʻaki ʻenau hivaʻi ʻa e himi naʻá ne manako taha aí, “ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí.”2

ʻĪmisi
Lei Tuʻineau mo hono fāmilí

Ko Brother Lei Tuʻineau ʻeni mei ʻIutā, mo hono fāmili fakaʻofoʻofá. Naʻe pehē ʻe hono uaifi ko Sulietí, “ʻOku ou fakaʻamu [ke manatuʻi ʻe hoku ngaahi fohá naʻe feinga maʻu pē ʻenau tamaí] ke fakamuʻomuʻa maʻu pē ʻa e ʻOtuá.”3

Kuo folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Ke mou nofo fakataha ʻi he ʻofa, ʻo aʻu ki hoʻomou tangi koeʻuhí ko e mole ʻa kinautolu ʻoku maté.”4

Neongo ʻetau tangí, ka ʻoku tau fiefia foki ʻi he Toetuʻu nāunauʻia ʻa hotau Fakamoʻuí. Koeʻuhí ko Ia, ʻe hokohoko atu pē ʻa e fononga taʻengata ʻa hotau ngaahi ʻofaʻangá mo e ngaahi kaungāmeʻá. Hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmitá: “He ʻikai lava ke tau fakangaloʻi kinautolu; ʻoku ʻikai ke tuka ai ʻetau ʻofá. … Kuo nau laka ki muʻa; ʻoku tau laka ki muʻa; ʻoku tau tupulaki pē ʻo hangē ko ʻenau tupulakí.” 5 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko hotau loʻimata ʻo e mamahí … ʻe hoko ia ko e loʻimata ʻo e fakatuʻamelie.”6

ʻOku Tau ʻIlo fekauʻaki mo e Moʻui kimuʻa ʻi he Fāʻeleʻí

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he fakalahi ʻe heʻetau fakakaukau taʻengatá ʻa e mahino ʻoku tau maʻu kiate kinautolu ʻoku hokohoko atu ʻenau fonongá ʻi he hili ʻa e moʻui fakamatelié ka ʻokú ne fakaʻā foki ʻa e mahino ʻoku tau maʻu kiate kinautolu ʻoku vave ange ʻenau fonongá pea ʻoku toki fāʻeleʻi mai kinautolu ki he moʻui fakamatelié.

Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku haʻu ki he māmaní ko ha foha pe ʻofefine makehe ia ʻo e ʻOtuá.7 Naʻe ʻikai kamata ʻetau fononga fakatāutahá ʻi he fāʻeleʻi maí. Kimuʻa pea fāʻeleʻi mai kitautolú, ne tau fakataha ʻi ha maama ʻo e teuteu ʻa ia ne tau maʻu ai “ʻa [ʻetau] ngaahi ʻuluaki lēsoní ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié.”8 Naʻe folofola ʻa Sihova kia Selemaia, “Naʻá ku ʻilo koe ʻi he heʻeki ai te u fakatupu koe ʻi he fatú; pea naʻá ku fakatapuʻi koe … ʻi he teʻeki ai te ke haʻu mei he manavá.”9

ʻE lava ke fehuʻia ʻe ha niʻihi pe ʻoku kamata nai e moʻuí ʻi hono faʻu ʻo e fatú, ʻi he taimi ʻoku kamata ke tā ai e mafú, pe ko e taimi ʻoku lava ke moʻui ai e pēpeé ʻi tuʻa mei he manavá, ka kiate kitautolú, ʻoku ʻikai ha toe fakaʻaloʻalongaua ko e ngaahi ʻofefine mo e ngaahi foha fakalaumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku nau haʻu ki he māmaní ʻi ha ngaahi fononga fakataautaha ke maʻu ha sino mo aʻusia ʻa e moʻui fakamatelié.

ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he fuakavá, ʻoku tau ʻofa, fakaʻapaʻapaʻi, tanumaki, maluʻi mo talitali lelei ʻa e ngaahi laumālie ʻoku omi mei he maama fakalaumālié.

Ko e Tokoni Fakaofo ʻa e Houʻeiki Fafiné

Ki ha fefiné ʻe lava ke hoko ʻa hono maʻu ha fānaú ko ha feilaulau lahi ia fakatuʻasino, fakaeloto mo fakaʻekonōmika. ʻOku tau ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kakai fefine fakaofo ʻi he Siasí ni. ʻOkú mou fuesia e ngaahi kavenga ʻo homou fāmilí, ʻaki ʻa e poto mo e ʻilo. ʻOku mou ʻofa. ʻOku mou ngāue tokoni. ʻOku mou feilaulau. ʻOku mou fakamālohia e tuí, ngāue fakaetauhi ki he niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá, pea, ʻoku mou tokoni lahi ki he sōsaietí.

Ko e Fatongia Toputapu ʻo Hono Maluʻi ʻo e Moʻuí

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ʻi he ongoʻi loto-hohaʻa moʻoni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ki he tokolahi e fakatōtama ʻi he māmaní, naʻá ne lea ai ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ʻaki ha ngaahi lea ʻoku fekaungaʻaki ia mo kitautolu ʻi he ʻahó ni. Naʻá ne pehē: “Ko kimoutolu ʻa e ngaahi uaifí mo e ngaahi faʻeé ʻoku mou hoko ko e taula ʻo e fāmilí. ʻOku mou fāʻeleʻi e fānaú. Ko ha fatongia kāfakafa mo toputapu ia. … Ko e hā e meʻa ʻoku hoko ki heʻetau houngaʻia ʻi he toputapu ʻo e moʻui ʻa e tangatá? Ko e fakatōtamá ko ha kovi ia, ʻoku fakalilifu pea ʻoku hoko moʻoni mo fakatupuʻita ia, pea ʻokú ne mafola ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku ou kōlenga atu ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasi ko ʻení ke mou siʻaki ia, fakaʻehiʻehi mei ai, pea fakamamaʻo mei he ngaahi tūkunga ko ia ʻoku fakangaloku ai ia ke hā ngali leleí. Mahalo pē ʻe ʻi ai pē ngaahi tūkunga ʻe ala malava ke hoko, ka ʻoku ʻi ai pē hono ngataʻanga.10 … Ko kimoutolu ʻa e ngaahi faʻē ʻo e ngaahi foha mo e ngaahi ʻōfefine ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku toputapu ʻenau moʻuí. Ko hono maluʻi kinautolú ko ha fatongia ia ne foaki fakalangi pea ʻoku ʻikai totonu ke toʻo maʻamaʻa ia.”11

Naʻe vahevahe mai ʻe ʻEletā Mākisi B. Nasi ha talanoa kau ki ha fefine taʻu 84 ʻa ia naʻe lolotonga hono ʻinitaviu ia ki he papitaisó, naʻá ne “fakahaaʻi naʻá ne fakatōtama [ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí].” ʻI he loto-fakamātoato moʻoni, naʻá ne pehē: “Kuó u ongoʻi loto-halaia moʻoni ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻeku moʻuí ʻi hono fakatooki haʻaku tama ʻi ha taʻu ʻeni ʻe fāngofulu mā ono. … Naʻe ʻikai ha meʻa naʻá ku fai naʻá ne lava ʻo toʻo ʻa e mamahí mo e loto-halaiá. Naʻe mole ʻaupito ʻeku ʻamanakí ka ne taʻeʻoua hono akoʻi kiate au ʻa e ongoongolelei moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ku ako ʻa e founga ke u fakatomala aí … pea naʻe fakafokifā pē kuo fakafonu ʻaki au ʻa e ʻamanaki leleí. Naʻe faifai peá u ʻiloʻi ʻe lava ke fakamolemoleʻi au ʻo kapau te u fakatomala moʻoni mei heʻeku ngaahi angahalá.”12

ʻOku tau houngaʻia koeʻuhí ko e ongo meʻaʻofa fakalangi ʻo e fakatomalá mo e fakamolemolé.

Ko e Hā Te Tau Lava ʻo Fakahokó?

Ko e hā hotau fatongiá ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga fakamelino ʻo Sīsū Kalaisí? Ke tau moʻui ʻaki e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, akoʻi ia ki heʻetau fānaú, pea vahevahe ia mo e niʻihi kehe ʻoku nau fie fanongó.13 Ke tau vahevahe ʻetau ngaahi ongo mālohi fekauʻaki mo e tuʻunga toputapu ʻo e moʻuí mo kinautolu ʻoku nau faituʻutuʻuni ʻi he sosaietí. Mahalo he ʻikai ke nau mahuʻingaʻia kakato ʻi he meʻa ʻoku tau tui ki aí, ka ʻoku tau lotua ke mahino kakato ange kiate kinautolu ʻa e ʻuhingá, he ko e mahino ʻoku ʻiate kitautolú ko e ngaahi fili ko ʻení ʻoku ope atu ia ʻi he meʻa ʻoku fie maʻu ʻe ha taha maʻa ʻene moʻuí.

Kapau ʻoku taʻeʻamanekina hano feitamaʻi ha fānau naʻe ʻikai ha felotoi ki ai, tau ala atu muʻa ʻi he ʻofa, poupou, mo e tokoni fakapaʻanga, ʻo ka fie maʻu, ke fakaivia ʻa e faʻeé ʻi heʻene fakaʻatā ʻene fānaú ke fāʻeleʻi maí pea hokohoko atu ʻene fonongá ʻi he moʻui fakamatelié.14

Ko e Fakaʻofoʻofa ʻo e Ohi Fānaú

Kuo mohu tāpuekina homau fāmilí he ko e taʻu ʻe uofulu kuohilí, naʻe ʻiloʻi ai ʻe ha finemui taʻu 16 ʻokú ne feitama. Naʻe ʻikai ke ne mali mo e tamai ʻa e pēpeé, pea naʻe ʻikai haʻana fakakaukau te na lava ʻo nofo fakataha he kahaʻú. Naʻe tui ʻa e kiʻi finemuí naʻe mahuʻinga ʻa e moʻui ʻi hono manavá. Naʻá ne fāʻeleʻi mai ha kiʻi pēpē fefine peá ne tuku ia ke ohi ʻe ha fāmili angatonu. Naʻá ne hoko ko ha tali ia ki he ngaahi lotu ʻa Palaisi mo Soiliní. Naʻá na fakahingoa ia ko ʻEmelī pea naʻá na akoʻi ia ke ne falala ki heʻene Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
ʻEmelī mo Kalisitiane

Naʻe tupu ʻa ʻEmilī ʻo fuʻu fefine. ʻOku mau houngaʻia ʻi he feʻofaʻaki ʻa ʻEmelī mo homa mokopuna tangata ko Kalisitiané, peá na mali ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku maʻu ʻe ʻEmelī mo Kalisitiane he taimí ni haʻana kiʻi taʻahine.

ʻĪmisi
ʻEmilī mo e ʻōfefiné

Naʻe tohi ʻe ʻEmelī kimuí ni ʻo pehē: “Lolotonga ʻa e māhina ʻe hiva ʻo ʻeku feitamá, naʻá ku maʻu ai ha taimi ke fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ne hoko ʻi hoku fāʻeleʻí. Naʻá ku fakakaukau ki heʻeku faʻē totonú, ʻa ia naʻá ne kei taʻu 16 pē. ʻI heʻeku foua ʻa e ngaahi felāngaaki mo e liliu ʻoku hoko ʻi he feitamá, ne u fakakaukauloto ki he faingataʻa ne ala hoko ʻi he taʻu 16. … ʻOku aʻu ki he taimí ni ʻoku ou kei tangi pē ʻi heʻeku fakakaukau ki heʻeku faʻē totonú, ʻa ia naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai ke ne lava ʻo tauhi au [ʻi he founga naʻá ne fakaʻamuá peá ne fakangofua leva] ke pusiakiʻi au. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo makupusi ʻa e meʻa naʻá ne fouá ʻi he māhina ʻe hiva ko iá; ʻa hono siofi mo fakaangaʻi ia ʻi he liliu hono sinó, ʻa e ngaahi aʻusia naʻe ʻikai ke ne foua ʻi heʻene kei toʻu tupú, ʻa ʻene ʻiloʻi ʻe aʻu ki he fakaʻosinga ʻo ʻene touʻanga fakaefaʻeé, te ne foaki ʻene tamá ki ha taha kehé. ʻOku ou houngaʻia lahi koeʻuhí ko ʻene fili taʻesiokitá, naʻe ʻikai ke ne fili ke fakaʻaongaʻi ʻene tauʻatāina ke filí ʻi ha founga ʻe toʻo ai ʻeku moʻuí.” Ne fakaʻosi ʻaki ʻe ʻEmelī ʻene pehē, “ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko e palani fakalangi ʻa e Tamai Hēvaní, ko ʻeku ongomātuʻa fakaofó ʻa ia naʻá na [ʻofaʻi mo tauhi] aú, pea mo e ngaahi temipalé ʻa ia ʻe lava ke silaʻi ai kitautolu ki hotau ngaahi fāmilí ʻo taʻengatá.”15

ʻĪmisi
ʻŪ tā

Naʻe “toʻo [ʻe he Fakamoʻuí] ha tamasiʻi siʻi ʻo ne tuku ia ki honau haʻohaʻongá: pea kuo fua hake ia ʻi hono nimá, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, Ko ia ia te ne maʻu ha tamasiʻi [peheni] ʻi hoku hingoá, ʻokú ne maʻu au”16

ʻIkai Hoko ʻo Moʻoni ʻa e Ngaahi Holi Māʻoniʻoní

ʻOku ou fakahaaʻi ʻeku ʻofa mo e manavaʻofa ki he ngaahi hoa mali ʻoku mali pea ʻoku ʻikai lava ke nau maʻu ʻa e fānau ʻoku nau fakatuʻamelie loto-vēkeveke ki aí, pea ki he houʻeiki fafine mo tangata kuo teʻeki ke nau maʻu ha faingamālie ke mali ʻo fakatatau mo e fono ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi fakaʻānaua ʻo e moʻuí kuo teʻeki ke hoko ʻo moʻoní, ʻoku faingataʻa ke mahino ia ʻo kapau ʻoku mamataʻi pē ia mei he fakakaukau fakamatelié. ʻI heʻeku hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻoku ou palōmesi atu ʻi hoʻo tauhi faivelenga kia Sīsū Kalaisi mo hoʻo ngaahi fuakavá, te ke maʻu ai ha ngaahi tāpuaki ʻi he moʻuí ni ko hano totongi huhuʻi pea te ke maʻu hoʻo ngaahi holi māʻoniʻoní ʻi he ʻitānití ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻEikí.17 ʻE lava pē ke maʻu ʻa e fiefiá ʻi he fononga fakamatelié ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku ʻikai ke hoko ai ʻo moʻoni ʻa ʻetau ngaahi fakatuʻamelie māʻoniʻoní.18

ʻI he hili e fāʻeleʻi mai ʻa e fānaú, ʻoku hokohoko atu ke nau fie maʻu ʻetau tokoní. Ko ha niʻihi ʻoku nau fuʻu fie maʻu ia. ʻI he taʻu kotoa pē ʻoku tāpuekina ai e moʻui ʻa ha fānau ʻe laui miliona tupu koeʻuhí ko ha kau pīsope ʻoku tokanga pea mo hoʻomou foaki lahi ʻi he ʻaukaí mo e paʻanga tokoni ʻofa fakaetangatá. Ne toki fanongonongo ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí kimuí ni ha paʻanga makehe ʻe 20 miliona ke tokoni ki he UNICEF ʻi heʻenau ngāue ke tufaki ha ngaahi huhu maluʻi ʻe ua piliona.19 ʻOku ʻofeina ʻa e fānaú ʻe he ʻOtuá.

Ko e Fili Toputapu ke Maʻu ha Fānau

ʻOku fakatupu loto-hohaʻa ʻa e tokosiʻi ange ʻa e fānau ʻoku fāʻeleʻi ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi fonua tuʻumālie taha ʻi he māmaní.20 “ʻOku kei tuʻu maʻu pē ʻa e fekau ko ia ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ke nau fanafanau mo fakatokolahi ʻa māmaní.”21 Ko e taimi ke maʻu ai ha fānaú pea mo e tokolahi ʻo e fānaú ko ha fili fakafoʻituitui pē ia ʻi he vahaʻa ʻo ha husepāniti mo ha uaifi pea mo e ʻEikí. ʻI he tui mo e faʻa lotu, ʻe lava ke hoko ʻa e fili toputapu ko ʻení ko ha ngaahi aʻusia fakahā fakalaumālie.22

ʻOku ou loto ke vahevahe ʻa e talanoa ki he fāmili Laingí ʻo Kalefōnia Tongá. ʻOku pehē ʻe Sisitā Laingi:

ʻĪmisi
Fāmili Laingí

“ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 2011, ne hangē naʻe haohaoá ʻa e moʻuí. Naʻá ma nofo-mali fiefia mo ʻema fānau ʻe toko faá—taʻu 9, 7, 5, mo e 3. …

“Naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻeku ngaahi feitamá mo e fāʻelé … [pea] naʻá ma ongoʻi [mohu] tāpuekina ke ma maʻu ha fānau ʻe toko fā, [mo e fakakaukau] kuo kakato homa fāmilí. Lolotonga ʻeku fakafanongo ki he konifelenisi lahí ʻi ʻOkatopá, ne u ongoʻi ha ongo makehe te ma toe maʻu ha pēpē ʻe taha. ʻI heʻema fakalaulauloto mo lotua mo Lekalaní, … ne ma ʻiloʻi ne kehe e palani ʻa e ʻOtuá maʻamauá ʻi he meʻa ne ma palani maʻamauá.

“Hili ha feitama mo ha fāʻele faingataʻa ʻe taha, ne tāpuekina kimaua ʻaki ha kiʻi pēpē fefine fakaʻofoʻofa. Ne ma fakahingoa ia ko Piliela. Naʻá ne hoko ko ha mana. Hili ha ngaahi momeniti mei hono fāʻeleʻí, lolotonga ʻeku kei [ʻi he loki fāʻelé], ne u fanongo ki he leʻo makehe ʻo e Laumālié: ‘ʻOku toe mo e toko taha.’

“Hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, ne toe hoko ha mana ʻe taha, ko Mia. ʻOku hoko ʻa Piliela mo Mia ko ha fakafiefia lahi ki homau fāmilí.” ʻOkú ne fakaʻosi ʻaki ʻene pehē, “ʻE hoko maʻu pē ʻa e fie fanongo ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí mo e muimui ki Heʻene palani maʻamauá ke ma maʻu ai ha fiefia lahi ange ʻi he … fakafalala ki he mahino naʻá ma maʻú.”23

ʻĪmisi
Piliela mo Mia Laingi

ʻOku ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki he fānau maʻongoʻonga takitaha.

“Pea naʻá ne fua hake ʻa ʻenau fānau īkí, takitaha, ʻo ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu, …

Pea … naʻa nau tangaki hake honau matá ki he langí, … pea naʻa nau vakai ki he kau ʻāngelo ʻoku ʻalu hifo mei he langí … ʻi he lotolotonga ʻo e afi; pea ʻalu hifo [ʻa e kau ʻāngeló] ʻo takatakai ʻa e fānau iiki ko iá, … pea naʻe tauhi ʻa kinautolu ʻe he kau ʻāngeló.”24

ʻOku ou fakamoʻoni naʻe ʻikai kamata hoʻo fononga fakataautaha ko ha fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi naʻá ke fuofua mānava ʻaki ai ho maʻamaʻá, pea he ʻikai ke ngata ia ʻi he taimi te ke mate fakamatelie aí.

Fakatauange te tau manatuʻi maʻu pē ko e fānau fakalaumālie kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻoku haʻu ki he māmaní ʻi heʻene fononga fakataautaha pē ʻaʻana.25 Fakatauange te tau talitali lelei, maluʻi, pea ʻofeina maʻu pē kinautolu. ʻI hoʻomou maʻu ʻa e fānau pelepelengesi ko ʻení ʻi he huafa ʻo e Fakamoʻuí pea tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau fononga taʻengatá, ʻoku ou palōmesi atu ʻe tāpuekina kimoutolu ʻe he ʻEikí pea lilingi hifo ʻEne ʻofá mo Hono finangaló kiate kimoutolu. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Fetohiʻaki fakataautaha.

  2. Fetohiʻaki fakataautaha. Vakai, “ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí,” Ngaahi Himi, fika 68.

  3. Fetohiʻaki fakataautaha.

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:45.

  5. Joseph F. Smith, ʻi he Lipooti Konifelenisi, ʻEpeleli 1916, 3.

  6. ʻI he Trent Toone, “‘A Fulness of Joy’: President Nelson Shares Message of Eternal Life at His Daughter’s Funeral,” Church News, 19 Sānuali 2019, thechurchnews.com.

  7. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org.

  8. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:56.

  9. Selemaia 1:5. ʻOku talanoa ʻa e Fuakava Foʻoú ʻo kau ki he valevale teʻeki ke fāʻeleʻi ko Sione Papitaisó ʻi heʻene hopohopo ʻi manavá ʻi he fetaulaki ʻa ʻIlisapeti mo Melé, ʻa ia naʻá ne lolotonga feitamaʻi ʻa e valevale ko Sīsuú (vakai, Luke 1:41).

  10. Ko e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní:

    “ʻOku tui ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he fakalangi ʻo e moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he tuʻunga leva ko iá, ʻoku fakafepakiʻi ʻe he Siasí ʻa e fili ke fakatōtama koeʻuhí ko ha fiemālie fakataautaha pe fakasōsialé, pea ʻokú ne faleʻi ʻa hono kāingalotú ke ʻoua naʻa nau fakavaivai, fakahoko, poupouʻi, totongi, pe fokotuʻutuʻu ke fakahoko e faʻahinga fakatōtama peheé.

    “ʻOku fakangofua ʻe he Siasí ha ngaahi fakaʻatā makehe maʻa hono kāingalotú ʻi he taimi:

    ʻOku tupu ai e feitamá mei ha tohotoho fakamālohi pe angahala fakamalaʻia, pe

    “ʻOku fakapapauʻi ai ʻe ha toketā taukei ʻoku tuʻu fakatuʻutāmaki moʻoni ʻeni ki he moʻui pe moʻui lelei ʻa e faʻeé, pe

    “ʻE fakapapauʻi ʻe ha toketā taukei ʻoku ʻi ai ha palopalema lahi fakaesino ʻo e pēpē ʻoku teʻeki fāʻeleʻí pea he ʻikai ke moʻui ia hili hono fāʻeleʻí.

    “ʻOku akoʻi ʻe he Siasí ʻa hono kāingalotú ʻoku tatau ai pē ʻa e ngaahi fakaʻatā makehe ko ʻení ka ʻoku ʻikai ke ne fakatonuhiaʻi ai ʻa e fakatōtamá. Ko e fakatōtamá ko ha meʻa mātuʻaki mamafa ia pea ʻoku totonu ke toki fakakaukauʻi pē ia hili ha feongoongoi ʻa e kakai ʻoku kaunga ki aí mo ʻenau kau taki fakasiasi fakalotofonuá pea ongoʻi ʻi he hili haʻanau lotua fakataautaha ko e fili ʻoku nau faí ʻoku totonu.

    “Kuo teʻeki ke poupouʻi pe fakafepakiʻi ʻe he Siasí ʻa e ngaahi fokotuʻu fakalao pe fakahāloto ʻa e kakaí fekauʻaki mo e fakatōtamá ” (“Abortion,” Newsroom, newsroom.ChurchofJesusChrist.org; vakai foki Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa: Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 38.6.1, ChurchofJesusChrist.org).

  11. Gordon B. Hinckley, “Walking in the Light of the Lord,” Ensign, Nov. 1998, 99; Liahona, Jan. 1999, 117.

    Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī:

    “Ko e fakatōtamá ko ha meʻa palakū ia, ko ha meʻa fakamā, ko ha meʻa kuo pau ke ne ʻomi ʻa e loto-tauteá mo e mamahí mo e fakaʻiseʻisá.

    “Neongo ʻoku mau fakahalaʻi ia, ka ʻoku mau fakaʻatā ia ʻi he faʻahinga tūkunga hangē ko e feitama tupu mei ha hia fakamalaʻia pe tohotoho, ko e taimi ʻoku pehē ai ʻe ha maʻu mafai fakafaitoʻo falalaʻanga ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki e moʻui ʻa e kiʻi valevalé pe moʻui lelei ʻa e faʻeé, pe ko hano ʻiloʻi ʻe ha maʻu mafai fakafaitoʻo falalaʻanga ʻoku palopalema lahi e sino ʻo e pēpeé pea he ʻikai lava ke moʻui ʻa e pēpeé hili hano fāʻeleʻi mai.

    “Ka ʻoku hāhāmolofia ʻa e faʻahinga tūkunga peheé, pea ʻoku ʻikai ke faʻa hoko ha meʻa pehē. ʻI he ngaahi tūkunga pehení, ko kinautolu ʻoku nau fehangahangai mo e fehuʻi ko iá ʻoku kole ange ke nau talatalaifale mo ʻenau kau taki fakalotu fakalotofonuá pea lotua ʻi he loto-fakamātoato ke nau maʻu ha fakapapau ʻi he faʻa lotu kimuʻa pea nau toki hoko atú” (Gordon B. Hinckley, “What Are People Asking about Us?,” Ensign, Nov. 1998, 71; Liahona, Jan. 1999, 83–84).

  12. Vakai, Neil L. Andersen, The Divine Gift of Forgiveness (2019), 25.

    ʻI ha meʻa ʻe taha ʻi Falanisē, lolotonga ha ʻinitaviu papitaiso, naʻe lea mai ai ha fefine kiate au fekauʻaki mo ʻene fakatōtama ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Naʻá ku houngaʻia ʻi he ngaahi lelei kuó ne fakahoko ʻi he moʻuí. Naʻá ne papitaiso. Hili ha taʻu ʻe taha nai mei ai, ne u maʻu ha fetuʻutaki telefoni mai. Ko e taʻu ʻe taha talu mei hono papitaiso ʻa e fefine fakaofo ko ʻení, naʻe akoʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne tā mai mo e tangí: “ʻOkú ke manatuʻi … naʻá ku talanoa atu fekauʻaki mo haʻaku fakatōtama ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí? Ne u ongoʻi halaia pē ʻi he meʻa ne u faí. Ka kuo liliu au ʻe he taʻu ʻe taha ko ʻeni kuohilí. … Kuo fakatafoki hoku lotó ki he Fakamoʻuí. … ʻOku ou mamahi lahi ʻi he mafatukituki ʻo ʻeku angahalá ʻa ia ʻoku ʻikai ha founga ke u lava ai ʻo fakafoki ʻa e moʻui kuo molé.”

    Ne u ongoʻi ʻa e ʻofa lahi ʻa e ʻEikí maʻá e fefine ko ʻení. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka: “Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e fakalelei ʻa Kalaisí, ko hono toe fakafoki mai ʻo e meʻa he ʻikai ke ke lava ʻo toe fakafoki maí, fakamoʻui ʻa e kafo ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo fakamoʻuí, fakaleleiʻi ʻa e meʻa naʻá ke maumauʻi pea ʻikai ke ke lava ʻo fakaleleiʻí. “ʻI he taimi ʻoku pau ai hoʻo loto-holí peá ke loto-fiemālie ke totongi e ʻtotongi kotoa pē [vakai, Mātiu 5:25–26], ʻoku tukuange e fono ʻo e totongí. ʻOku ʻave ho moʻuá ki he ʻEikí. Te Ne totongi ho ngaahi moʻuá” (“The Brilliant Morning of Forgiveness,” Ensign, Nov. 1995, 19–20). Naʻá ku fakapapauʻi ange kiate ia ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí. Ne ʻikai ngata pē hono toʻo ʻe he ʻEikí ʻa e faiangahalá meiate iá; Ka naʻá Ne toe fakamālohia mo fakatupulaki hono laumālié. (Vakai, Neil L. Andersen, The Divine Gift of Forgiveness, 154–56.)

  13. Vakai, Dallin H. Oaks, “Maluʻi e Fānaú,” Liahona, Nōvema 2012, 43–46.

  14. Ko e fatongia foki ia ʻo e tamaí ke maluʻi ʻa e moʻui ʻo ha ʻofefine pe foha ʻo e ʻOtuá. ʻOku maʻu ʻe he tamai kotoa pē ha fatongia fakaeloto, fakalaumālie, mo fakapaʻanga ke talitali lelei, ʻofa, mo tauhi ʻa e fānau ʻoku haʻu ki he māmaní.

  15. Fetohiʻaki fakataautaha.

  16. Maʻake 9:36–37.

  17. Vakai, Neil L. Andersen, “A Compensatory Spiritual Power for the Righteous” (fakataha lotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, 18 ʻAokosi 2015), speeches.byu.edu.

  18. Vakai, Dallin H. Oaks, “The Great Plan of Happiness,” Ensign, Nov. 1993, 75; vakai foki Russell M. Nelson, “Choices,” Ensign, Nov. 1990, 75.

  19. Vakai, “Bishop Caussé Thanks UNICEF and Church Members for COVID-19 Relief,” Newsroom, Mar. 5, 2021, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  20. Hangē ko ʻení, kapau naʻe tauhi ʻe he ʻIunaiteti Siteití ʻa ʻene tupu ʻi he fakafanaú ʻi he 2008, ko e taʻu pē ia ʻe 13 kuohilí, ʻe tokolahi ange ʻa e fānau te nau kei moʻui he ʻaho ní ʻaki ʻa e toko 5.8 miliona (vakai, Lyman Stone, “5.8 Million Fewer Babies: America’s Lost Decade in Fertility,” Institute for Family Studies, Feb. 3, 2021, ifstudies.org/blog).

  21. Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org. ʻOku lekooti ʻe he folofolá ko e “fānaú ko e tofiʻa mei he ʻEikí” (Saame 127:3). Vakai, Russell M. Nelson, “How Firm Our Foundation,” Liahona, July 2002, 83–84; vakai foki, Dallin H. Oaks, “Moʻoní mo e Palaní,” Liahona, Nōvema 2018, 27.

  22. Vakai, Neil L. Andersen, “Fānaú,” Liahona, Nōvema 2011, 28.

  23. Fetohiʻaki Fakataautaha, 10 Māʻasi 2021.

  24. 3 Nīfai 17:21, 24.

  25. Ko hono moʻoní, ko e kau fononga kotoa pē kitautolu—ko ha kau fakatotolo ʻo e moʻui fakamatelié. ʻOku ʻikai ke tau maʻu ha taukei mei ha meʻa naʻa tau aʻusia fakataautaha kimuʻa. Kuo pau ke tau foua ha ngaahi lilifa loloto pea mo ha ngaahi vai ʻoku tafe mālohi ʻi heʻetau fononga ko ʻeni ʻi māmaní” (Thomas S. Monson, “The Bridge Builder,” Liahona, Nov. 2003, 67).