Konifelenisi Lahi
Mafao atu ki he Fakaʻilongá
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2021


Mafao atu ki he Fakaʻilongá

ʻOku ʻikai ke fuʻu mahuʻinga e meʻa ʻoku tau foua ʻi he moʻuí ka ko e meʻa te tau aʻusiá.

ʻI heʻeku lau he tohi ʻa Ngāué mo e ngaahi ʻipiseli ʻa Paulá, ʻoku ou ofo ʻi he anga hono tākiekina ʻa Paula ʻe he ʻofá mo e loto-houngaʻia he ngāué, faiakó, mo e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. ʻOku ngāue ʻaki fēfē ʻe ha taha pehē ʻa e ʻofá mo e loto-houngaʻiá, neongo ʻene faingataʻaʻia lahí? Ko e hā naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa Paula ke ngāué? “ʻOku ou mafao atu ki he fakaʻilongá, ko e koloa ʻo e ui māʻolunga ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi Sīsū.”1

Ko e mafao atu ki he fakaʻilongá ko e hokohoko atu ia e faivelenga ʻi he “hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá”2 mo hotau Fakamoʻuí mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Naʻe vakai ʻa Paula ki heʻene ngaahi mamahí “ʻoku ʻikai ngali ke fakatatau [ia] ki he nāunau ʻa ia ʻe fakahā kiate kitautolú.”3 Ko e tohi ko ia ʻa Paula ki he kakai Filipaí ʻi he taimi ne nofo pōpula aí ko ha tohi ʻo e matuʻaki fiefia mo e nekeneka, mo e fakalotolahi kiate kitautolu kotoa, tautefito ki he taimi faingataʻa mo taʻepau ko ʻení. ʻOku tau fie maʻu e fakalotolahi ʻa Paulá: “ʻOku ou lau ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ko e meʻa ke siʻaki koeʻuhi ko hono lelei lahi ʻaupito ʻo e ʻilo ʻo Kalaisi Sīsū ko hoku ʻEikí: ʻa ia kuó u kātaki ai hono liʻaki ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku ou lau ia ko e kinohaʻa, kae kehe ke u maʻu ʻa Kalaisi.”4

ʻI heʻetau sio ki he ngāue tokoni ʻa Paulá, ʻoku ueʻi fakalaumālie mo hiki hake kitautolu ʻe hotau “kau Paula” ʻi hotau kuongá, ʻa ia ʻoku nau ngāue, faiako, fakamoʻoni ʻaki e ʻofa mo e loto-houngaʻia neongo e ngaahi faingataʻa ʻoku nau fehangahangai mo ia ʻi heʻenau moʻuí pea mo e moʻui ʻa honau ngaahi ʻofaʻangá. Ne tokoniʻi au ʻe haʻaku aʻusia ʻi he taʻu ʻe hiva kuohilí ke u fakatokangaʻi e mahuʻinga ʻo e mafao atu ki muʻa ki he fakaʻilongá.

Ne u fuofua kau mai ʻi he 2012 ki ha fakataha fakatakimuʻa ʻo e konifelenisi lahí, pea ne u mātuʻaki ongoʻi lōmekina mo taʻefeʻunga. Ne u fakakaukau ʻoku ʻi ai ha leʻo ʻoku toutou pehē mai, “ʻOku ʻikai totonu ke ke ʻi heni! Naʻe hala ʻaupito hono ui mai koé!” Lolotonga ʻeku lue ʻo feinga ke maʻu ha feituʻu ke u tangutu aí mo hono fakatokangaʻi mai au ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani. Naʻá ne lue mai ʻo pehē mai, “ʻEtuate, ʻoku fakafiefia ʻa e sio kiate koe ʻi hení,” peá ne tātaaʻi mai hoku fofongá. Ne u ongoʻi ʻo hangē ha kiʻi pēpeé! Naʻe fakamāfanaʻi au ʻe heʻene ʻofá mo e talitali leleí pea naʻe tokoni ia ke u ongoʻi e laumālie ʻo e kau atú, ʻa e laumālie ʻo e ongo fakatokouá. ʻI he ʻaho hono hokó, ne u fakatokangaʻi hono fai ʻe ʻEletā Hōlani e meʻa tatau naʻá ne fai mai kiate au he ʻaho kimuʻá, ki he fofonga ʻo ʻEletā Tāleni H. ʻOakesí, ʻa ia ʻoku fuoloa ange ʻene kau ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetoló!

ʻI he momeniti ko iá ne u ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻoku fakafou mai he kau tangata ko ʻeni ʻoku tau poupouʻi ko e kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā. Naʻe tokoniʻi au ʻe ʻEletā Hōlani ʻi heʻene angaʻofá, tōʻonga fakanatulá, ke u ikunaʻi ʻeku ongoʻi fakaekitá mo e ongoʻi taʻefeʻungá. Naʻá ne tokoniʻi au ke tukutaha e tokangá ʻi he ngāue toputapu mo fakafiefia kuo ui au ki aí—ke ʻomi ha ngaahi laumālie kia Kalaisi. Naʻá ne hangē pē ko Paula ʻi he kuonga muʻá, naʻá ne taki au ke mafao atu ki he fakaʻilongá.

Ko e meʻa mālié ko hono enginakiʻi kitautolu ʻe Paula ke tau mafao atu ki muʻa mo fakamanatu mai ke tau fakangaloki e ngaahi meʻa ʻi muí—ʻa ʻetau tailiilí, meʻa ne tau nofotaha aí, ngaahi meʻa ne ʻikai ke tau malavá, mo ʻetau mamahi he kuohilí. ʻOkú Ne fakaafeʻi kitautolu ʻo hangē pē ko hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ki “ha founga foʻou ange, mo toputapu ange.”5 ʻOku moʻoni e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí: “He ko ia ʻe kalofaki ʻene moʻuí, ʻe mole ia: pea ko ia ʻe mole ʻene moʻuí koeʻuhi ko aú, te ne maʻu ia.”6

ʻI heʻeku fuofua lea konifelenisí, ne u vahevahe haʻaku aʻusia ʻi hono akoʻi au ʻe heʻeku faʻeé he ngāue he ngoueʻangá. Naʻá ne pehē, “ʻOua ʻe sio ki mui. Sio ki muʻa ki he meʻa ʻoku kei toe ke tau faí.”7

Naʻe fefaʻuhi e Fineʻeikí mo e kanisaá he toenga ʻene moʻuí, pea naʻá ne nofo mo Naume mo au. ʻI ha pō ʻe taha ne u fanongo ki haʻane halotulotu mei hono lokí. Naʻe fuʻu lahi ʻene faingataʻaʻiá, neongo naʻe ʻosi folo ʻene foʻiʻakau fakaʻosí he houa ʻe ua kimuʻá.

Naʻá ku hū atu ki hono lokí ʻo tangi fakataha mo ia. Naʻá ku lotu leʻolahi ke ne maʻu ha nonga mei heʻene mamahí he taimi pē ko iá. Pea naʻá ne fai leva e meʻa tatau naʻá ne fai ʻi he ngoueʻangá ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá: naʻá ne kiʻi longo ʻo akoʻi mai kiate au ha lēsoni. He ʻikai ke toe ngalo hono fofongá ʻiate au he momeniti ko iá: pelepelengesi, mahamahaki, mohu faingataʻaʻia, mo sio fakaʻofaʻia ki hono foha loto-mamahí. Naʻá ne malimali pē mo tangi, ʻo sio fakahangatonu mai ki hoku matá, ʻo pehē mai, “ʻOku ʻikai ko koe pe ko ha taha kehe ʻoku pulé ka ko e ʻOtuá pē ʻoku pule ki he mamahi ko ʻení ke mavahe pe ʻikaí.”

Naʻá ku tangutu fakalongolongo pē. Naʻá ne tangutu fakalongolongo mo ia. Naʻe nofo maʻu e ʻīmisi ko ʻení ʻi hoku ʻatamaí. Naʻe akoʻi mai ʻe he ʻEikí ha lēsoni kiate au ʻi he pō ko iá ʻo fakafou mai ʻi heʻeku faʻeé ʻa ia he ʻikai ke toe ngalo ia ʻi heʻeku manatú. ʻI hono fakahaaʻi ʻe heʻeku faʻeé ʻene tali lelei e finangalo ʻo e ʻOtuá, ne u manatuʻi e ʻuhinga naʻe mamahi ai ʻa Sīsū ʻi he Ngoue ko Ketisemaní pea mo e kolosi ʻi Kolokotá. Naʻá Ne folofola ʻo pehē: “Vakai kuó u ʻoatu kiate kimoutolu ʻeku ongoongoleleí, pea ko [ʻeku] ongoongolelei ʻeni ʻa ia kuó u ʻoatu kiate kimoutolú—kuó u haʻu ki he māmaní ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamaí, koeʻuhi naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí.”8

ʻĪmisi
Kalaisi ʻi Ketisemani

Ne u fakakaukau ki he fehuʻi fakaepalōfita ʻa hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuí. Naʻe fehuʻi ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻOkú ke loto-fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí? ʻOkú ke loto-fiemālie ke tuku ke hoko ʻa e ʻOtuá ko e ivi tākiekina mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí? … Te ke tuku nai Hono leʻó ke … muʻomuʻa taha ʻi ha toe meʻa? ʻOkú ke loto-fiemālíe nai ke fakamoʻulaloaʻi ho lotó ki Hono finangaló?”9 Naʻe mei tali fakataha mai heʻeku faʻeé mo e kau mēmipa faivelenga ʻo e Siasí ʻi he māmaní ʻaki ʻa e “ʻio” ʻi he ongoʻi moʻoni mo e loto-fakapapau. Fakamālō atu Palesiteni Nalesoni ki he ngaahi fehuʻi fakaepalōfita langaki moʻui mo tataki fakalaumālié.

Ne u toki talanoa kimuí ni mai mo ha pīsope ʻi Pilitōlia ʻi ʻAfilika Saute naʻe toki tanu atu pē hono uaifí mo hono ʻofefine kuo fuʻu lahi ʻi he ʻaho tatau pē. Naʻá na mālōlō mei he mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahi ko ʻeni ko e kolonavailasí. Ne u ʻeke ange pe ʻokú ne fēfē. Naʻe fakamālohia ʻe he tali ʻa Pīsope Teti Tapeté ʻeku loto ke muimui ki he ngaahi lea mo e enginaki ʻa e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā ʻa e ʻEikí. Naʻe pehē ʻe Pīsope Tapete ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻamanaki lelei mo e nonga ʻi hono ʻiloʻi naʻe toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia e mamahi ʻa Hono kakaí, ke Ne lava ʻo ʻiloʻi e founga ke tokoniʻi ai kitautolú.10 Naʻá ne fakamoʻoni ʻaki ha tui mālohi, “ʻOku ou houngaʻia ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí, ʻa e palani ʻo e fiefiá.” Naʻá ne fai mai leva ha fehuʻi, “ʻIkai ko e meʻa ʻeni naʻe feinga hotau palōfitá ke akoʻi mai kiate kitautolu ʻi he konifelenisi fakamuimuí?”

Neongo ʻe hoko mai e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié kiate kitautolu ʻi ha tūkunga kehekehe, kae tuku muʻa ke tau tokanga taha ki he taumuʻa ʻo ʻetau “mafao atu ki he fakaʻilongá,” ʻa ia ko e “koloa ʻo e ui māʻolunga ʻa e ʻOtuá.”11

Ko ʻeku fakaafe fakatōkilalo kiate kitautolu kotoa pē ke ʻoua naʻa tau teitei tukulolo! ʻOku kole mai ke tau “siʻaki foki ʻa e meʻa mamafa kotoa pē, mo e angahala ʻoku tau moʻuangofua ki aí, pea tau feleleʻi ʻi he fakakukafi ʻa e fakapuepue kuo tofi ʻi hotau ʻaó, ʻo sio pē kia Sīsū ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo [ʻetau] tuí.”12

ʻOku ʻikai ke fuʻu mahuʻinga e meʻa ʻoku tau foua ʻi he moʻuí ka ko e meʻa te tau aʻusiá. ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia ʻi he mafao atu ki he fakaʻilongá. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Ia naʻá Ne ikunaʻi e meʻa kotoa pē ʻi heʻetau hanga hake kiate Iá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.