‘Inisititiuti
Lēsoni 18 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Maʻu e Meʻaʻofa Fakalangi ʻo e ʻAloʻofa ʻa e Fakamoʻuí


“Lēsoni 18 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Maʻu e Meʻaʻofa Fakalangi ʻo e ʻAloʻofa ʻa e Fakamoʻuí,” Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Ongoongolelei Taʻengatá – Naunau ʻa e Faiakó (2023)

“Lēsoni 18 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Ongoongolelei Taʻengatá - Naunau ʻa e Faiakó

ʻĪmisi
Ko e mafao atu ʻe Sīsū Kalaisi Hono toʻukupú ki ha tangata

Lēsoni 18 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko Hono Maʻu e Meʻaʻofa Fakalangi ʻo e ʻAloʻofa ʻa e Fakamoʻuí

Kuo ʻi ai nai ha taimi kuó ke ongoʻi loto foʻi ai koeʻuhí ko hoʻo ngaahi angahalá, fehalākí, vaivaí, mo e tōnounoú? Kuó ke lea ʻaki nai kiate koe ha ngaahi meʻa hangē ko e “ʻOku ʻikai pē ke u lelei feʻunga” pe “He ʻikai pē ke u teitei lavaʻi ia ʻe au”? ʻI hoʻo akó, fakakaukau ki he founga ʻe lava ke fakahaofi ai koe ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí mei hoʻo fakaangaʻi pē koé, liliu ho ngaahi vaivaí ke hoko ko ha ngaahi mālohinga (vakai, ʻEta 12:27), pea fakaivia koe ke ke toe lelei ange mo fai ha lelei lahi ange ʻi he meʻa naʻá ke lava ʻo fakahokó.

Konga 1

Ko e hā ʻoku ou fiemaʻu ai e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí?

Hangē ko ia ne fakamoʻoniʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne fakamālohiʻi aú” (Filipai 4:13). ʻOku ui e mālohi fakamālohia pe fakaivia ko ʻení ko e ʻaloʻofá pea ʻoku “foaki [mai kiate kitautolu] tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “ʻAloʻofá,” topics.ChurchofJesusChrist.org).

Naʻe fakatātaaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻetau fiemaʻu ʻEne ʻaloʻofá ʻi he talanoa fakatātā ʻo e vaine moʻoní.

ʻĪmisi
fakatātā kuo fakahingoa ʻo ha vaine, vaʻá, fuaʻiʻakaú
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Sione 15:1–8, pea fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke akoʻi mai ʻe he ngaahi fakataipe ʻi he talanoa fakatātā ko ʻení fekauʻaki mo ʻetau fiemaʻu e tokoni ʻa e ʻEikí. (   

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e talanoa fakatātaá ni:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

Ko Kalaisi e meʻa kotoa kiate kitautolú pea ʻoku totonu ke tau “nofo” maʻu ʻiate Ia, ʻo tuʻu mālohi mo tuʻu maʻu ʻo taʻengata. Kuo pau ke tau pīkitai kiate Ia, kae lava ke fua e ongoongoleleí ke ne faitāpuekina ʻetau moʻuí. … Ko e vainé Ia, ko e maʻuʻanga moʻoni ʻo hotau mālohí pea mo e maʻuʻanga pē taha ʻo e moʻui taʻengatá. (“Abide in Me,” Liahona, May 2004, 32)

ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he nofo maʻu ʻia Sīsū Kalaisí ke tau maʻu ʻEne ʻaloʻofá kae lava ke tau ikunaʻi ʻa e angahalá mo ʻiloʻi e meʻa te tau malavá. Naʻe akonaki ʻa Līhai ʻo pehē, ‘ʻOku ʻikai ha taha ha taha ʻe lava ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, kae ngata pē ʻi he ngaahi ngāue māʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 2:8). Pea naʻe fakamoʻoni ʻa Molonai ʻoku fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí ʻa ʻetau lava ʻo hoko ʻo hangē ko Iá—ʻo fakamāʻoniʻoniʻi, fakahaohaoaʻi, mo māʻoniʻoni (vakai, Molonai 10:32–33).

ʻĪmisi
ulo ʻa e laʻaá ʻi he kakai lalahi kei talavoú

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e ʻaloʻofa ko ia ʻoku maʻu fakafou ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku “tokoni ia ke tau vakai, fakahoko pea hoko ʻo lelei ʻi ha ngaahi founga he ʻikai ke tau teitei fakatokangaʻi pe fakahoko ʻaki hotau ivi fakangatangata fakamatelié” (“In the Strength of the Lord,” Liahona, Nov. 2004, 77).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, aleaʻi

Aleaʻi ke Teuteu ki he Kalasí

Fehuʻi ki ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí pe te ne fakamatalaʻi fēfē ʻa e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí mo e founga ʻokú ne aʻusia ai ʻEne ʻaloʻofá.

Konga 2

Ko e hā e fatongia ʻoku fakahoko ʻe heʻeku tuí mo e talangofuá ʻi heʻeku maʻu e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí?

ʻĪmisi
ko ha taha ʻokú ne pukepuke ha meʻaʻofa
ʻĪmisi
paʻanga maka ʻoku mahua mei ha kato paʻanga

Fakakaukau ki he ongo ʻīmisi ko ʻení. ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe he ongo ʻīmisi ko ʻení ha fakakaukau ʻe ua ki he ʻaloʻofa fakalangí. ʻOku pehē ʻe ha niʻihi ko e ʻaloʻofá ko ha meʻaʻofa ʻoku foaki taʻetotongi ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻoku tau fai ʻi he moʻuí. ʻOku tui ha niʻihi te tau lava ʻo maʻu e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi ngāue leleí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Hōlani fekauʻaki mo e ongo fakakaukau taʻekakato ko ʻení:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

ʻOku fakalūkufua, taʻefakangatangata, pea ʻikai fai tuʻungaʻa ha ngaahi meʻaʻofa ʻe niʻihi ʻoku maʻu mei he Fakaleleí. ʻOku kau heni ʻEne huhuʻi ʻa e maumaufono ʻa ʻĀtamá … [mo e] Toetuʻú. …

ʻOku ʻi ai leva e ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e fakalelei ʻa Kalaisí ʻoku makatuʻunga ʻi he ngāue. ʻOku fakafalala pē ʻa e meʻa ko ʻení ki hano tauhi faivelenga ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Hangē ko ʻení, neongo ʻoku foaki taʻetotongi ki he kakai kotoa pē ʻa e fakamolemoleʻi ʻo e angahala ʻa ʻĀtamá ʻo ʻikai ke nau ngāueʻi, ka ʻoku ʻikai fakamolemoleʻi ai ʻenau ngaahi angahala ʻanautolú tuku kehe pē ʻo ka nau ka fuakava ʻoku nau tui kia Kalaisi [pea] fakatomala mei he ngaahi angahala ko iá. …

Ko e meʻa mahino ia ʻoku ʻikai ngāueʻi e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí ʻoku foaki maʻataʻatā peé, ka ʻoku ʻikai pehē ʻa e ngaahi tāpuaki kuo pau ke ngāueʻí. ʻI hano moʻui ʻaki mo tauhi faivelenga ʻe ha taha ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke ne maʻu mo ha toe ngaahi lelei kehe; ka ʻoku nau kei maʻu taʻetotongi pē ia, ʻo ʻikai ko ha meʻa naʻa nau ngāueʻi. (“Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí,” Liahona, Māʻasi 2008, 36–37)

ʻI he lau ki he ngaahi meʻafoaki ʻo e ʻaloʻofa ʻoku fakafou mai ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, naʻe pehē ʻe Nīfai, “ʻOku mau ʻilo ʻoku ʻi he ʻaloʻofá ʻa homau fakamoʻuí, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” (2 Nīfai 25:23). Kuo ongoʻi hohaʻa ha niʻihi ʻi he kupuʻi lea “ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí.” Ke mahino lelei ange kiate koe e ngaahi lea ʻa Nīfaí, lau e ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻa e kau taki ʻo e Siasí:

ʻĪmisi
ʻEletā Dieter F. Uchtdorf

ʻOku ou fifili pe ʻoku tau faʻa fakaʻuhingaʻi hala he taimi ʻe niʻihi ʻa e kupuʻi lea “ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē [te mau] ala faí.” Kuo pau ke mahino kiate kitautolu ʻoku ʻikai tatau ʻa e “ʻo ka hilí” mo e “koeʻuhí.”

ʻOku ʻikai fakahaofi kitautolu “koeʻuhí” ko e meʻa kotoa te tau lava ʻo faí. Kuo ʻi ai nai ha niʻihi ʻo kitautolu kuó ne fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau lava ke faí? ʻOku tatali nai ʻa e ʻOtuá kae ʻoua kuo tau fakahoko ʻa e feinga kotoa pē, kimuʻa peá Ne toki kau mai ki heʻetau moʻuí mo ʻEne ʻaloʻofa fai fakamoʻuí? …

ʻOku ou ʻilo pau naʻe ʻiloʻi ʻe Nīfai ʻoku hanga ʻe he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakaʻatā kitautolu mo fakafaingofuaʻi ʻetau ikunaʻi ʻa e angahalá [vakai, 2 Nīfai 4:19–35; ʻAlamā 34:31]. Ko e ʻuhinga ʻeni naʻe ngāue tōtōivi ai ʻa Nīfai ke fakalotoʻi ʻene fānaú mo hono kāingá ke nau “tui kia Kalaisi, pea mo fakalelei ki he ʻOtuá” [2 Nīfai 25:23]. (Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá,” Liahona, Mē 2015, 110)

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau aʻusia ha faʻahinga tuʻunga pe ko ha kihiʻi lelei kae toki tokoni mai ʻa e ʻOtuá—te tau lava pē ʻo maʻu ʻa e tokoni fakalangí ʻi he houa kotoa ʻo e ʻahó, ʻo tatau ai pē pe ko e fē ʻa e tuʻunga ʻo e talangofuá ʻoku tau ʻi aí. … ʻOku ou kole pē ke tau fatongia ʻaki ʻetau filí pea ngāue ke ʻi ai ha meʻa ʻe lava ke tokoni mai ai e ʻOtuá. (D. Todd Christofferson, “Tauʻatāina ʻo Taʻengata, ke Fili Maʻanautolu,” Liahona, Nōvema 2014, 19)

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce C. Hafen

ʻOku ʻikai fakangatangata ʻa e meʻaʻofa ʻo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki ha taimi “hili” ʻetau fai ʻa e meʻa kotoa te tau ala lavá. ʻE lava ke tau maʻu ʻa ʻEne ʻaloʻofá kimuʻa, lolotonga, pea hili e taimi kuo ʻosi ai ʻetau ngaahi feingá. (Bruce C. Hafen, The Broken Heart: Applying the Atonement to Life’s Experiences [1989], 155–56)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ʻi he Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ha ngaahi maʻuhala kuó ke fanongo ai fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí? ʻE tāpuekina fēfē koe mo e niʻihi kehe ʻokú ke ʻiló ʻe he meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻaloʻofá?

Konga 3

ʻE lava fēfē ʻe he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻo liliu ʻeku moʻuí?

Kuo aʻusia ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi mamahí, ʻahiʻahí, faingataʻaʻiá, mo e ngaahi vaivai kotoa pē ʻo e moʻui fakamatelié, ko ia ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e founga ke tokoniʻi ai kitautolú (vakai, Hepelū 2:18; 4:15; ʻAlamā 7:11–12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 62:1). Koeʻuhí ʻoku fakatou hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko ha Fakamoʻui loto fiemālie mo lavameʻa, te tau lava ʻo “haʻu mālohi ai ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻaloʻofá, koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e ʻaloʻofá, pea ʻilo mo e foaki ʻofá, ke tokoni mai ʻi he ʻaho ʻe ʻaonga aí” (Hepelū 4:16).

ʻĪmisi
tokotaha lahi kei talavou ʻoku lotu
ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukau ki he meʻa te ke lava ʻo ako fekauʻaki mo e fekumi pe maʻu e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí mei ha taha pe lahi ange ʻi he ngaahi fakamatala fakafolofola ko ʻení.

ʻI hoʻo laukongá, fakakaukauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  1. Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻa e ʻaloʻofá?

  2. Ko e hā naʻe fai ʻe he tokotahá (pe kakaí) ke fakaafeʻi pe falala ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí?

  3. Te u fakaʻaongaʻi ʻa e fakamatala ko ʻení ki heʻeku moʻuí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Fakakaukau pea lekooti ha taimi ʻokú ke ongoʻi ai ʻo hangē naʻá ke maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí. Manatuʻi ko e konga lahi ʻo e taimí, ʻoku hoko mai ʻa e ʻaloʻofá ʻi ha fanga kiʻi founga iiki mo faingofua. Teuteu ke vahevahe ha sīpinga lolotonga e kalasí.