Seminelí
‘Iuniti 12: ‘Aho 1, Mōsaia 7–8


‘Iuniti 12: ‘Aho 1

Mōsaia 7–8

Talateú

ʻĪmisi
‘Oku Tuku ‘e he Tuʻi ko Penisimaní ‘a e Puleʻangá kia Mōsaia

Ko e Tuʻi ko Mōsaiá ko e foha ia ‘o e Tuʻi ko Penisimani, ‘a ia ko e foha ‘o e ‘uluaki Mōsaia ‘oku fakamatala ki ai ‘i he Tohi ‘a Molomoná. ‘I he taʻu nai ‘e 80 kimuʻa pea hoko ‘a Mōsaia ko e tuʻí, naʻe ʻi ai ha tangata ko Sēnifi, naʻá ne taki ha falukunga kakai ‘o e kau Nīfaí mei Seilahemala ‘o nau foki ke nofoʻi ‘a e fonua ko Nīfaí (vakai, ʻAmenai 1:27–30). ‘Oku fakamatalaʻi ‘e he) Mōsaia 7 naʻe fakangofua ‘e he Tuʻi ko Mōsaiá ha “tangata mālohi mo ivi lahi” ko hono hingoá ko ‘Āmoni (Mōsaia 7:3) mo ha falukunga kakai tokosiʻi ke nau fononga ki he fonua ko Nīfaí (ʻoku faʻa ui he taimi ‘e niʻihi ko e fonua ko Līhai-Nīfaí) ke kumi ki he meʻa kuo hoko ki he falukunga kakai ‘o Sēnifí. Naʻe maʻu ‘e ‘Āmoni ‘a e hako ‘o e kakai ‘o Sēnifí, ‘a ia ‘oku taki kinautolu he taimí ko iá ‘e Limihai ko e mokopuna ‘o Sēnifi. Naʻe maʻu ʻe Limihai mo hono kakaí ha ʻamanaki lelei ʻi he aʻu atu ʻa ʻĀmoní, ‘a ia naʻe fakatupu ‘e heʻenau ngaahi hiá ‘enau nofo pōpula ki he kau Leimaná. Ka ‘i ha feinga ki muʻa ʻa e kakai ke kumi ki he fonua ko Seilahemalá ke kole ha tokoni meiate kinautolú, naʻe maʻu ai ‘e he kulupu mei he kakai ‘o Limihaí ha ʻū lauʻi peleti koula ʻe 24 ‘oku ‘i ai ha ngaahi tātongitongi. ‘I he fehuʻi ange ‘e Limihai kia ‘Āmoni pe te ne lava ‘o liliu ‘a e ngaahi tongitongí, naʻe fakahā ange ‘e ‘Āmoni, ‘oku lava ‘e ha tangata kikite hangē ko e Tuʻi ko Mōsaiá ‘o liliu ‘a e ngaahi lekooti fakakuongamuʻá.

Fakamatalaʻi fakalūkufua ‘o e Mōsaia 7–24

Kuo ‘i ai nai ha taimi naʻá ke loto ai ke fakahaofi koe mei ha ngaahi ongo naʻe taʻe feʻunga, ha meʻa fakamamahi naʻe hoko, ha meʻa faingataʻa pe meʻa naʻá ke ongoʻi naʻe fakapōpulaʻi koe, pe ko ha ongoʻi halaia koeʻuhí ko e angahalá? ‘Oku lava ‘e he ngaahi meʻa naʻe aʻusia ‘e he kakai te ke ako ki ai ‘i he Mōsaia 7–24 ‘o akoʻi atu kiate koe ‘a e meʻa ko e fakahaofí—hangē ko e feituʻu ke ke kumi ke maʻu ia mei aí, ko e anga haʻo fakaafeʻi mai iá, pea aʻu ki he anga hoʻo tatali ke maʻu iá. Kumi ki ha ngaahi founga te ke lava ai ‘o fakahoko mai ‘a e ngaahi talanoa ki he kakai ‘o Sēnifí mo honau ngaahi hakó ki hoʻo moʻuí, kau ai haʻo holi ke fakahaofi koe mei ha meʻa ‘okú ne fakapōpulaʻi koe.

‘E tokoni kapau te ke feinga kimuʻa hoʻo ako ‘a e Mōsaia 7, ke ke maheni mo e ngaahi fefonongaʻaki kehekehe ‘oku lekooti ‘i he Mōsaia 7–24. ‘E ‘oatu ‘e he ‘ekitivitī ko ‘ení hano fakamatalaʻi fakalūkufua ‘o e ngaahi fefonongaʻaki ko ‘ení, ‘a ia naʻe hoko ‘i ha taʻu ‘e 80 nai (taʻu 200 K.M. ki he taʻu 120 K.M.). ‘Oku fakamatalaʻi ‘e he ngaahi fakahinohino ‘i he ngaahi puha ‘oku valivali ‘i he sātí ‘a e meʻa naʻe hoko ‘i he vahaʻa ‘o e ngaahi fefonongaʻakí.

Fonongá

Ko hai naʻe Fonongá mo e Feituʻu Naʻe Fononga ki Aí

1

Naʻe fononga ‘a Sēnifi mo ha kau Nīfai kehe mei Seilahemala ki he fonua ko Nīfaí, ‘a ia kuo maʻu ‘e he kau Leimaná. Naʻe fetauʻaki ‘a e kau Nīfai ko ‘ení ‘iate kinautolu pē, pea foki mai ‘a knautolu naʻe toé ki Seilahemala (vakai, ʻAmenai 1:27–28; Mōsaia 9:1–2).

2

Naʻe ‘alu ‘a Sēnifi mo ha niʻihi kehe mei Seilahemala ‘o nau nofoʻi ‘a e fonua ko Nīfaí (vakai, ’Amenai 1:29–30; Mōsaia 9:3–7).

Hili ‘a e pekia ‘a Sēnifí, naʻe pule hono foha ko Noá ‘i he fai angahala. Naʻe fekauʻi mai ‘e he ‘Eikí ‘a e palōfita ko ‘Apinetaí ke fakatokanga ki he kakaí ke nau fakatomala. Naʻe talangofua ‘a ‘Alamā, ko e taha ‘o e kau taulaʻeiki ‘a e Tuʻi ko Noá, ki he pōpoaki naʻe akoʻi ‘e ‘Apinetaí peá ne akoʻi ia ki ha kakai kehe (vakai, Mōsaia 11–18).

3

Naʻe hola ‘a ‘Alamā ki he Ngaahi Vai ‘o Molomoná peá ne taki kimui ange ha falukunga kakai ‘o e kau tuí ki he fonua ko Heilamí (vakai, Mōsaia 18:4–5, 32–35; 23:1–5, 19–20).

Naʻe ‘ohofi ‘e he kau Leimaná ‘a e kakai ‘o Noá ‘i he fonua ko Nīfaí. Naʻe tāmateʻi ‘a Noa kimui pea pule hono foha ko Limihaí. Naʻe nofo pōpula ‘a e kakai ‘o Limihaí ki he kau Leimaná (vakai, Mōsaia 19–20).

4

Naʻe fekauʻi atu ‘e Limihai ha falukunga kakai ‘o e kau Nīfaí ke nau kumi ki Seilahemala. Naʻe hili ha hē holo ‘a e falukunga kakaí ko iá ‘i he maomaonganoá, naʻa nau ‘iloʻi ai ‘a e toetoenga ‘o ha kakai kuo fakaʻauha mo ha lekooti kuo tohi ‘i ha ʻū lauʻi peleti koula ‘e 24 (vakai, Mōsaia 8:7–9; 21:25–27).

5

Naʻe fononga ‘a ‘Āmoni mo ha toko 15 kehe mei Seilahemala ke kumi ki he kakai naʻa nau foki ki he fonua ko Nīfaí (vakai, Mōsaia 7:1–6; 21:22–24).

6

Naʻe hola ‘a Limihai mo hono kakaí mei he kau Leimaná pea naʻe taki kinautolu ‘e ‘Āmoni mo hono kāingá ki Seilahemala (vakai, Mōsaia 22:10–13).

Hili ‘a e hola ‘a e kakai ‘o Limihai, naʻe fekauʻi mai ‘e he kau Leimaná ha kau tau ke tuli kiate kinautolu. Naʻe hē ‘a e kau taú ‘i he maomaonganoá, pea nau ‘iloʻi ai ‘a ‘Alamā mo hono kakaí ‘i he fonua ‘o Heilamí. Naʻe puke pōpula kinautolu ‘e he kau Leimaná. Naʻe lotu ‘a e kakai ‘o ‘Alamaá ke nau maʻu ha tokoni ke nau hola (vakai, Mōsaia 22–24).

7

Naʻe fakahaofi ‘e he ‘Eikí ‘a ‘Alamā mo hono kakaí pea taki atu ‘a kinautolu ki Seilahemala (vakai, Mōsaia 24:20–25).

Hiki ‘a e fika ‘o e fononga takitaha ki he siakale totonu ‘i he mapé:

Mōsaia 7:1–8:4

‘Oku maʻu ‘e ‘Āmoni ‘a e fonua ko Nīfaí (Līhai–Nīfai), pea fakamatala ‘a e Tuʻi ko Limihaí ki he founga ne nofo pōpula ai hono kakaí.

Naʻe fononga atu ‘a ‘Āmoni mo ha kau tangata sino mālohi kehe ‘e toko 15 ‘i he Mōsaia 7, mei Seilahemala ke kumi ki ha meʻa kuo hoko ki he kakai naʻe taki atu ‘e Sēnifi ki he fonua ko Nīfaí ‘i he taʻu ‘e 80 kimuʻa angé (vakai, Mōsaia 7:2; vakai foki , fononga fika 5 ‘i he mapé). Naʻe puke ‘a ‘Āmoni mo ha toko tolu ‘o hono kāingá ‘o lī ki he fale fakapōpulá ʻi heʻenau aʻu atu pē ki he fonuá (vakai, Mōsaia 7:6–11). Naʻe ‘osi ha ‘aho ‘e ua pea taki mai ‘a kinautolu mei he fale fakapōpulá pea fakafehuʻi ‘e he Tuʻi ko Limihaí, ‘a ia ko e mokopuna ‘o Sēnifí. Lau ‘a e Mōsaia 7:12–15 ke ke ‘ilo ki he anga hono fakamatalaʻi ‘e ‘Āmoni ‘a e ‘uhinga ‘o ‘ene haʻu ki he fonua ko Nīfaí mo e anga hono tali ia ‘e Limihaí.

Fakatokangaʻi ange, ‘oku taki koe ‘e he futinouti b ‘i he Mōsaia 7:14 ki he Mōsaia 21:25–26. Lau ‘a e ngaahi veesi ko ‘ení koeʻuhí ke mahino ange kiate koe ‘a e ‘uhinga naʻe “fuʻu fiefia ‘aupito” ai ‘a Limihai ke ne ‘iloʻi ‘a e feituʻu naʻe haʻu mei ai ‘a ‘Āmoní

Ngāue ʻaki ‘a e meʻa kuó ke ako ‘i he Mōsaia 21:25–26, peá ke fakamatalaʻi nounou ‘a e ‘uhinga naʻe fiefia lahi ai ‘a Limihai ‘i heʻene ‘iloʻi ko e haʻu ‘a ‘Āmoní mei Seilahemala.

Naʻe ‘ilo ‘e he falukunga kakai ko ia naʻe fekauʻi atu ‘e Limihai ke kumi tokoní, ‘a e toetoenga ‘o e puleʻanga ‘o Sēletí. Naʻa nau tui ‘o pehē ko Seilahemala ia pea kuo fakaʻauha ‘a e kau Nīfaí (vakai, fononga fika 4 ‘i he mapé). Te ke ako ki he puleʻanga ‘o e kau Sēletí ‘i he tohi ‘a ‘Etá.

Naʻe tānaki mai ‘e he Tuʻi ko Limihaí ‘a hono kakaí ke ne fakafeʻiloaki ‘a ‘Āmoni kiate kinautolu. Naʻe lea ‘a Limihai ki hono kakaí ‘o kau ki heʻenau nofo pōpula ki he kau Leimaná pea fakahā mo ‘ene ‘amanaki lelei ‘e vave hano fakahaofi kinautolu ‘e he ‘Otuá (vakai, Mōsaia 7:17–19). Lau ʻa e Mōsaia 7:20, 24–26, pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi ‘uhinga naʻe fakapōpulaʻi ai ‘a e kakai ‘o Limihaí. (Ko e palōfita ‘oku lau ki ai ‘a e Mōsaia 7:26 ko ‘Apinetai ai, ‘a ia naʻe tutu ‘e he kakaí lolotonga ‘a e pule ‘a e Tuʻi fai angahala ko Noá, kimuʻa ‘i he aʻu atu ‘a ‘Āmoni ki he fonuá.)

ʻĪmisi
Lea ‘a e Tuʻi ko Limihaí

Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi ‘a e kupuʻi lea “ʻoku mamafa ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘oku tau maʻu ke tau tangi ai” ‘i he Mōsaia 7:24 ke tokoniʻi koe ke ke manatuʻi ‘oku ‘i ai hono ngaahi nunuʻa ‘o e faihiá pe fai angahalá. Ka ‘i he meʻa ko ‘ení, naʻe tokolahi ha kakai naʻe tamateʻi ‘i hono ‘ohofi ‘e he kau Leimaná pea fakapōpulaʻi ‘a e kakaí. Ko hono ‘uhinga ‘o e tangí ke ongoʻi ha loto mamahi pe fakaʻiseʻisa ‘i ha meʻa ne hoko. Fakalaulauloto siʻi ki ha taimi naʻá ke tangi ai ko e “tupu ‘i he angahalá.”

Neongo ‘oku lelei ange ‘a e ‘ikai fai angahalá, ka ‘i hoʻo ako mei hoʻo ngaahi fehalākí, mo tafoki ki he ‘Otuá ke maʻu mei ai ha tokoní, mo fakatomalá, te ne ‘omi koe ke ke ofi ange ki he ‘Otuá. Lau ‘a e Mōsaia 7:29–32, pea kumi ki ha ngaahi fakamoʻoni kehe naʻe mahino kia Limihai ‘a e fekauʻaki ‘a e ngaahi faihia ‘a hono kakaí mo e mamahi ‘oku nau aʻusiá. (Ko hono ‘uhinga ‘o e “utu hono kafukafú” ‘i he veesi 30, ki hono maʻu ha meʻa ‘oku taʻeʻaonga; ko hono ‘uhinga ‘a e “utu ‘a e matangi hahaké” ke fakaʻauha.)

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Ko e hā ha ngaahi founga ‘oku lava ke ‘aonga ai ‘a e ngaahi nunuʻa ‘o e angahalá ‘i heʻetau moʻuí? Te tau lava fēfē ‘o fakahoko ‘a e meʻa kuo tau akó, kae ‘oua ‘e toe fai ‘a e angahalá?

    2. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ke tau ‘iloʻi pea tau vete hono mamafa ‘o ‘etau ngaahi angahalá? Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ke te ongoʻi ha mamahi faka-ʻOtua koeʻuhí ko e ngaahi angahalá? (vakai, 2 Kolinitō 7:10; ko e mamahi faka-ʻOtuá, ko ha ‘iloʻi moʻoni ia ‘i loto ‘oku fakatupu houhau ‘a ‘etau ngaahi ngāué ki heʻetau Tamai ‘i Hēvaní). Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ke ‘oua ‘e toloi ‘etau ‘iloʻi mo ongoʻi ‘a e mamahí koeʻuhí ko ‘etau ngaahi angahalá?

Hili hono fakamatalaʻi ‘e Limihai ki hono kakaí ‘a hono mamafa ‘o ‘enau ngaahi angahalá, naʻá ne poupouʻi leva kinautolu ke nau fai ha ngaahi meʻa ‘e niʻihi. Fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi meʻa naʻe poupouʻi ‘e Limihai hono kakaí ke nau fai ‘i he Mōsaia 7:33.

‘Oku tau ako mei he meʻa naʻe aʻusia ‘e he kakai ‘o Limihaí ʻoku lava ‘e heʻetau ‘iloʻi ‘etau ngaahi faihalá pea tau ongoʻi ha mamahi faka-ʻOtua koeʻuhí ko iá, ke takiekina kitautolu ke tau tafoki ki he ‘Eikí ke Ne fakahaofi kitautolu.

Fakakaukau ‘oku ʻi ai haʻo kaungāmeʻa pe mēmipa ‘o ho fāmilí ‘okú ne loto-mamahi koeʻuhí ko ‘ene ngaahi angahalá pea ‘okú ne maʻu ha holi fakamātoato ke ne fakatomala mo tafoki ki he ‘Eikí, ka ‘oku ‘ikai te ne ‘iloʻi pe te ne fakahoko fēfē iá. Fakatotolo ‘i he Mōsaia 7:33, pea toe lau ‘a e ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau akoʻi ‘a e founga ke “tafoki [moʻoni ai] ki he ‘Eikí.”

  1. Fai ha tohi ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ki haʻo kaungāmeʻa pe mēmipa ‘o e fāmilí ‘o akoʻi kiate ia ‘a e founga ke ne tafoki ai ki he ‘Eikí. Fakahā ange ‘a e ngaahi kupuʻi lea ‘e tolu naʻá ke maʻú mei he Mōsaia 7:33 pea fakamatalaʻi ‘a e ‘uhinga ‘o e kupuʻi lea takitaha, ‘aki haʻo (1) fakamatalaʻi ia ‘i hoʻo fakalea pē ‘aʻau (2) mo fokotuʻu ange ha sīpinga ‘o e ngaahi ngāue pe ngaahi tōʻonga fakakaukau te tau mamata ki ai ‘i he moʻui ‘a ha taha ‘okú ne lolotonga feinga ke fakahoko ‘a e kupuʻi lea ko iá.

Fakakaukau ki ha ngaahi angahala kuo teʻeki te ke fakatomalaʻi pea ‘oku lava ke hoko ia ko ha meʻa ke fakatupu mamahi kiate koe pe ko kinautolu ‘okú ke ‘ofa aí. Naʻe fai mai ‘e ‘Eletā Lisiate G. Sikoti ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e faleʻi ko ‘ení ‘o kau ki hono kamata ‘o e founga ‘o e fakatomalá: “Ako mo fakalaulauloto ke ke fakapapauʻi hono mamafa ‘o hoʻo maumau-fonó ki he ‘Eikí. Te ke maʻu ai ha mamahi mo ha loto-mamahi ‘oku fakamoʻui. Te ne toe ‘omi foki mo ha holi fakamātoato ki ha liliu mo ha loto-fiemālie ke fakavaivai ki he meʻa kotoa pē ‘oku fie maʻu ki he fakamolemolé,” Ensign, May 1995, 76).

Mōsaia 8:5–21

ʻOku ʻilo ʻe ‘Āmoni ‘o kau ki he ʻū lauʻi peleti ‘e 24 ʻa Sēletí peá ne fakahā kia Limihai ha tangata kikite te ne lava ‘o liliu ia.

Fakakaukau ki he fononga fika 4 ‘i he mapé ‘i he kamataʻanga ‘o e lēsoni ko ‘ení, mo e kakai naʻa nau feinga ke kumi ‘a e hala ki Seilahemalá, pea nau ‘iloʻi ‘a e toetoenga ‘o ha puleʻanga kakato kuo fakaʻauha. Naʻa nau maʻu foki mo ha ʻū lauʻi peleti koula ‘e 24 ‘a ia naʻa nau ‘ave ia kia Limihai (vakai, Mōsaia 8:5–9). Naʻe fehuʻi ‘e Limihai kia ‘Āmoni pe ‘okú ne ‘iloʻi ha taha ‘a ia ‘okú ne maʻu ha poto ke liliu ‘a e ʻū lauʻi peletí (vakai, Mōsaia 8:12). Naʻe fakahā ange ‘e ‘Āmoni ‘oku ‘i ai ha kakai ‘oku lava ke foaki mai kiate kinautolu ha mālohi mei he ‘Otuá ke liliu ia. Lau ‘a e Mōsaia 8:13, pea fakaʻilongaʻi ‘a e hingoa ‘oku ui ‘aki ‘a kinautolu kuo foaki ki ai ‘a e mālohi ko iá.

Naʻe fakahā ange ‘e ‘Āmoni, ko e tuʻi Nīfai ko ia ko Mōsaia ‘i Seilahemalá ko ha tangata kikite ia. Fakatotolo ‘i he Mōsaia 8:16–18, pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi mālohi kehe mei he liliu lea ʻa ia ‘oku foaki ki ha tangata kikité.

‘Oku akoʻi ‘e he ngaahi veesi ko ‘ení ‘oku foaki mai ‘e he ‘Eikí ‘a e kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá ke ‘aonga ki he faʻahinga ‘o e tangatá. ‘Oku hoko he ‘ahó ni ‘a e mēmipa takitaha ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí mo e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ko ha palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā.

Naʻe akoʻi ‘e ‘Eletā Niila L. ‘Enitasoni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku fokotuʻu ‘a e kau tangata ‘e toko 15 ko ‘ení ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā, pea ‘oku foaki kiate kinautolu ‘a e mālohi ke nau mamata ki he ngaahi meʻa ‘oku ‘ikai sio ki ai ‘a e kakai kehé [‘i he taimi ‘e niʻihi]” (“Beware of the Evil behind the Smiling Eyes,” Ensign pe Liahona, May 2005, 47).

ʻĪmisi
ko loto ‘i he Senitā Konifelenisí
  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. ‘Okú ke pehē ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ‘oku fakapotopoto ai ke te fanongo kiate kinautolu ‘oku nau lava ‘o sio ki he ngaahi meʻa ‘oku ‘ikai te ke lava ‘o sio ki aí?

    2. Kuo ‘aonga fēfē nai kiate koe hoʻo fanongo ki he kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā ‘o e onopōní?

    3. Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ‘o ako mei he kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā ‘o e onopōní?

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngāue ke fai ki he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Mōsaia 7–8 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: