Seminelí
‘Iuniti 2: ‘Aho 3, 1 Nīfai 3–4


‘Iuniti 2: ‘Aho 3

1 Nīfai 3–4

Talateú

Naʻe fekau ‘e he ‘Eikí kia Līhai ke fekau hono ngaahi fohá ke nau foki ki Selusalema ‘o ‘omai ‘a e ʻū lauʻi peleti palasá meia Lēpani. Neongo naʻe ‘ikai sio ‘a Leimana mo Lēmiuela ki ha founga te nau lava ai ‘o fakahoko ‘a e fekau ko ‘ení, ka naʻe tui ‘a Nīfai ‘e tofa ‘e he ‘Eikí ha hala ke fakahoko ai ‘a e meʻa ‘okú Ne finangalo ki aí. Neongo ‘a e ngaahi faingataʻa ne toutou hokó, ka naʻe faivelenga pē ‘a Nīfai ‘i hono fakahoko ‘a e meʻa kuo folofola ki ai ʻa e ‘Eikí. Naʻe tupu ai hono tataki ia ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní ‘o ne lava ai ‘o maʻu mai ‘a e ʻū lauʻi peletí. ‘Oku fakahaaʻi mai ‘e he ngaahi meʻa naʻe hoko kia Nīfaí, ‘oku hanga ‘e he talangofua maʻu peé ‘o fakafeʻungaʻi kitautolu ke tau maʻu ‘a e tokoni ‘a e ‘Eikí ‘i he ngaahi tūkunga ‘oku faingataʻá.

1 Nīfai 3:1–9, 19–20

Toe foki ‘a e ngaahi foha ‘o Līhaí ki Selusalema

Kuó ke fehangahangai nai mo ha tūkunga faingataʻa peá ke fifili ki ha founga ‘e lava ‘o fakaleleiʻi ai ia? ‘E lava ke tokoni ‘a e lēsoni ‘o e ‘aho ní ke fakamālohia hoʻo tui mo e fakapapau ke talangofua ‘i hoʻo fehangahangai mo e ngaahi tūkunga ‘oku faingataʻá. Kamata ‘aki haʻo lau ‘a e 1 Nīfai 3:1–6, pea fakaʻilongaʻi ‘i hoʻo folofolá ‘a e fekau naʻe fai ‘e he ‘Eikí kia Līhai ke fakahoko ‘e hono ngaahi fohá. Fakatokangaʻi foki ‘a e faikehekehe ‘i he anga hono tali ‘e Leimana mo Lēmiuela ‘a e fekau ‘a e ‘Eikí mei he tali ʻa Nīfaí.

‘E tokoni ke ʻilo hono faingataʻa ‘o e fekau naʻe fai mai ʻe he ‘Eikí, kapau te te ‘iloʻi ko e mamaʻo mei Selusalema ki he Tahi Kulokulá (‘a ia ko e Kūlifa ‘o ‘Akapá) ko ha maile nai ‘e 180, ‘oku fou atu ‘i ha feituʻu vela mo kakā pea fonu ‘i ha kau kaihaʻa tokolahi. Naʻe ‘osi fononga atu ‘a Līhai mo hono fāmilí ‘i ha ‘aho ‘e tolu, mei he feituʻu ko ‘ení (vakai, 1 Nīfai 2:5–6), pea ko e folofola mai ‘eni ‘a e ‘Eikí ke foki atu hono ngaahi fohá ki Selusalema. Lau ‘a e 1 Nīfai 3:7–8, pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e ‘uhinga naʻe fakahā ai ‘e Nīfai ‘ene loto fiemālie ke talangofua ki he fekau ‘a e ‘Eikí.

Naʻe fakamoʻoniʻi ‘e Nīfai ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení, kapau te tau fai ‘a e meʻa ʻoku fekau ‘e he ‘Eikí, te Ne teuteu ha founga ke fakahoko ai ia. ‘I he hokohoko atu hoʻo ako ‘a e 1 Nīfai 3, fakakaukau ki he founga ‘oku lava ai ‘e he sīpinga ‘o e lototoʻa mo e lotofakapapau ‘a Nīfaí ‘o ueʻi hake koe ke talangofua lahi ange mo fakahaaʻi ha falala lahi ange ki he ‘Eikí. Tokanga makehe ki he anga hono tali ‘e Nīfai ‘a e ngaahi faingataʻá. Neongo naʻe pau ke fehangahangai ‘a Nīfai mo e faingataʻá ‘i heʻene feinga mo hono ngaahi tokouá ke ‘omi ‘a e ʻū lauʻi peleti palasá, ka naʻá ne fili ke ‘oua ʻe lāunga (vakai, 1 Nīfai 3:6).

Naʻe ‘i he ʻū lauʻi peleti palasá ‘a e “lekooti ‘o e kau Siú” (1 Nīfai 3:3), ‘a ia ko ‘enau ngaahi folofolá ia. Naʻe kau ai ha niʻihi ‘o e ngaahi tohi mo e fakamatala ‘oku maʻu ‘i he Fuakava Motuʻá kae ‘umaʻā ha ngaahi tohi ‘a ha kau palōfita kehe. Lau ‘a e 1 Nīfai 3:19–20, pea laineʻi ‘a e meʻa naʻe ‘i he ʻū lauʻi peleti palasá ‘a ia naʻe ʻuhinga ai ʻene mahuʻinga ki he fāmili mo e hako ‘o Līhaí.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—1 Nīfai 3:7

Lau tuʻo tolu ‘a e 1 Nīfai 3:7 (Mahalo te ke fie lau ia ‘i ha founga kehekehe: ko hono lau leʻo lahi pe lau fakalongolongo). Tāpuniʻi hoʻo folofolá, peá ke feinga ke hiki e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení pea ‘oua te ke toe sio ki he vēsí.

  • Ko hai naʻe lea ki ai ‘a Nīfaí?

  • Ko e hā ‘a e meʻa naʻe tukupā ‘a Nīfai ke faí?

  • Ko e hā ‘a e meʻa naʻe ‘iloʻi ‘e Nīfai ‘e fai ‘e he ‘Eikí?

Fakaava hoʻo folofolá ‘o toe lau ‘a e 1 Nīfai 3:7 mo vakaiʻi hoʻo ngaahi talí.

Naʻe pehē ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Naʻá ku fokotuʻu ‘eni ko ‘eku lao: Ko e taimi pē ‘oku fai mai ai ‘e he ‘Eikí ha fekau, fai leva ia” (‘i he History of the Church, 2:170). Fakakaukau ke hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e 1 Nīfai 3:7.

1 Nīfai 3: 10–31

‘Oku kaihaʻasi ‘e Lēpani ‘a e koloa ‘a Līhaí peá ne feinga ke tāmateʻi ‘a Nīfai mo hono ngaahi tokouá.

‘Oku tāpuakiʻi kitautolu ‘e he ‘Otuá ‘i ha ngaahi founga kehekehe ‘i heʻetau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. ‘Oku hanga ‘e he meʻa naʻe hoko kia Nīfai ‘i heʻene ‘omi ‘a e ʻū lauʻi peleti palasá ‘o poupouʻi ‘ene fakamoʻoni ‘oku teuteu ‘e he ʻOtuá ha hala ki Heʻene fānaú ke nau lava ai ‘o fakahoko ‘Ene ngaahi fekaú (vakai, 1 Nīfai 3:7). Ngāue ʻaki ‘a e saati ko ‘ení ke ke ako ai ki he ‘uluaki feinga ‘e ua ‘a e ngaahi foha ‘o Līhaí ke ‘omi ‘a e ʻū lauʻi peleti palasá. Hiki ‘a e tali ki he ngaahi fehuʻí ‘i he kōlomú ki he feinga takitaha, pe te ke hiki hoʻo ngaahi tali ki he ngāue ‘oku vahe ke fai ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá.

Fakatokangaʻi ange: Naʻe hoko ‘a e talotaló ‘i he taimi ‘o Nīfaí (vakai, 1 Nīfai 3:11) ko ha founga maheni ia ki heʻete fai ha filí. Naʻe feinga ‘a Nīfai mo hono ngaahi tokouá ‘i heʻenau talotaló ke nau maʻu ha fakahinohino mei he ‘Eikí ki hono fakahoko ‘o e fekau ke ‘omi ‘a e ngaahi peleti palasá (vakai, Lea Fakatātā 16:33; Bible Dictionary, “Lots, Casting of”).

Ngaahi fehuʻi

ʻUluaki Feingá
(1 Nīfai 3:10–18)

Feinga Hono Uá
(1 Nīfai 3:21–31)

  1. Ko hai naʻe ‘alú?

  1. Ko e hā ‘a e meʻa naʻa nau faí?

  1. Ko e hā ‘a e meʻa naʻe hoko ki he ngaahi tokouá ‘i he ‘ikai lava ‘enau feingá?

  1. Naʻe hili ‘enau ’uluaki feinga ke ‘omi ‘a e ʻū lauʻi peleti palasá pea ‘ikai lavá, naʻe “fuʻu loto mamahi ‘aupito” (1 Nīfai 3:14) ‘a Nīfai mo hono ngaahi tokouá. Toe vakaiʻi ‘a e 1 Nīfai 3:15–16, peá ke fakamatalaʻi ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ʻa e faikehekehe ‘i he founga hono tali ‘e Nīfai ‘a e ‘ikai ola ‘enau ‘uluaki feingá, mei hono tali ‘e hono ngaahi tokouá.

  2. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, hili haʻo fakalaulauloto ki he feinga hono uá (vakai, 1 Nīfai 3:21–31). Ko e hā ha ngaahi founga ‘oku hanga ai ‘e he ʻitá lāungá, mo e taʻetuí ‘o taʻofi ke ‘oua te tau fanongo ki he ‘Otuá?

1 Nīfai 4:1–26

‘Oku ‘omi ‘e Nīfai ‘a e ʻū lauʻi peleti palasá

Kumi ki he ngaahi fehuʻi ‘a Leimana mo Lēmiuela ‘i he 1 Nīfai 3:31. Kapau ko Nīfai koe, ‘e anga fēfē haʻo tali ‘ena ngaahi fehuʻí? Lau ‘a e 1 Nīfai 4:1–3, ‘o kumi ‘a e ngaahi tali ‘a Nīfai ki he ngaahi fehuʻi ‘a hono ongo taʻoketé. ‘Okú ke pehē ko e hā nai naʻe fili ai ‘e Nīfai ‘a e fakatātā ‘o Mōsese mo e Tahi Kulokulá ke tali ‘aki ‘ena ngaahi fehuʻí? Hiki ha kupuʻi lea mei he tali ‘a Nīfai ki hono ngaahi tokouá ‘a ia ‘okú ke pehē ‘oku langaki moʻuí:

Naʻe fehangahangai foki ‘a Mōsese mo ha ngāue faingataʻa ke fakahoko ‘i heʻene ‘omi ‘a e fānau ‘a ‘Isilelí mei ‘Isipité. Neongo ‘ene toutou feingá, ka naʻe ‘ikai pē te ne lava ‘o fakalotoʻi ‘a Felo ke tukuange ‘a e kakai ‘Isilelí. Neongo iá, naʻe vilitaki pē ‘a Mōsese ‘i hono fakahoko ‘o e fekau naʻe fai mai ‘e he ‘Eikí kiate iá, pea tofa mai ai ‘e he ‘Eikí ha hala ke ne fakatauʻatāinaʻi ai ‘a e kakai ‘Isilelí.

ʻĪmisi
Ko e Kolosi ‘i he Tahi Kulokulá

Naʻe fakatatau ‘e Nīfai ‘a e sīpinga ‘a Mōsesé ki he ngaahi tūkunga fakatāutaha naʻá ne ‘i aí pea naʻá ne falala ‘e teuteu foki ‘e he ‘Otuá ha hala ke ne maʻu ai ‘a e ʻū lauʻi peleti palasá. Kumi ‘i hoʻo ako ki hono toenga ‘o e fakamatalá ki he ngaahi meʻa naʻe hoko tuʻunga ‘i he vilitaki mo e loto fakapapau ʻa Nīfai ke ne talangofua neongo ‘a e ngaahi meʻa kuo hokó.

Kuo ‘i ai nai ha taimi naʻá ke fie maʻu ai ke fai ha meʻa pe ongoʻi ‘oku ueʻi koe ke fai ha meʻa, ka naʻe ʻikai te ke ‘iloʻi he taimi ko iá ‘a hono ‘uhingá, mo e taimi ke fai aí, mo e founga ke fakahoko ai iá? Naʻe pehē ‘e Palesiteni Hāloti B. Lī, ‘oku ʻi ai ‘a e taimi lahi ‘oku hoko ai ‘a e ngaahi meʻa peheé pea tau “loto ke tau sio atu ki he ngataʻangá mei he kamataʻangá,” kimuʻa pea tau toki muimui ki he fakahinohino ‘a e ‘Eikí, peá ne fai mai leva mo e akonaki ko ‘ení: “Kuo pau ke mou ako ke mou ‘alu atu ki he ngataʻanga ‘o e māmá pea mou laka atu ‘i ha ngaahi sitepu siʻi ki he fakapoʻulí; pea ‘e toki hā mai ‘a e māmá ‘o fakahā mai ‘a e halá ʻi muʻa ʻiate kimoutolu” (naʻe ngāue ʻaki ‘e Boyd K. Packer ‘i he, “The Edge of the Light,” BYU Today, Mar. 1991, 23).

Lau ‘a e 1 Nīfai 4:4–7, pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e founga ne laka atu ai ‘a Nīfai ‘i he tui ki he fakapoʻulí (‘a ia ko e taʻeʻiloá).

Ko e hā hano mahuʻinga ‘o e kupuʻi lea “Ka naʻá ku ‘alu atu pē” (1 Nīfai 4:7)?

  1. Fakamatalaʻi ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ha meʻa naʻe hoko ‘a ia ne kole ai ki ha talavou pe finemui ke ne fai ha meʻa pe tākiekina ia ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní ke fai ha meʻa, ka naʻe ‘ikai te ne tomuʻa ‘iloʻi ‘a e meʻa ‘e hoko aí. Mahalo kuo ‘i ai ha taimi naʻá ke ‘alu atu ai ‘i he tuí ka naʻe ‘ikai te ke tomuʻa ‘iloʻi ‘a e founga pe taimi ‘e tokoni atu ai ‘a e ‘Otuá. Kapau naʻe ‘i ai ha meʻa pehē, peá ke fakamatalaʻi ‘a e meʻa naʻe hokó ‘i hoʻo tohinoá. Mahalo te ke fie vahevahe foki ia ki he kalasí.

Naʻe toki ‘iloʻi pē ‘e Nīfai ‘a e ‘uhinga, mo e taimi, mo e founga ‘e tokoniʻi ia ‘e he ‘Eikí ke ne fakahoko ‘a e fekau ke ‘omi ‘a e ʻū lauʻi peletí, ʻi he hili pē ʻene tuku ke tataki ia ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní pea hili haʻane fili ke ne ‘alu atu ‘i he tuí. Lau ‘a e 1 Nīfai 4:8–26, pea fakatokangaʻi ‘a e founga naʻe tokoniʻi ai ia ‘e he ‘Eikí ke ‘omi ‘a e ʻū lauʻi peleti palasá.

  1. Hiki ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e ngaahi ‘uhinga naʻe fakahā ‘e he Laumālié kia Nīfai ki hono fakapoongi ‘o Lēpaní (vakai, 1 Nīfai 4:8–13).

  2. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: Ko e hā ha meʻa kuó ke ako mei he ngaahi feinga fakaʻosi ‘a Nīfai ke ‘omi ‘a e ʻū lauʻi peleti palasá, ‘a ia te ne tokoniʻi koe ke ikunaʻi ‘a e ngaahi faingataʻa ‘okú ke fehangahangai pe te ke fehangahangai mo ia ‘i hoʻo moʻuí?

Manatuʻi ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ia naʻe fakaʻaliʻali mai ‘i he meʻa naʻe hoko kia Nīfaí, ‘i he taimi ‘okú ke fehangahangai ai mo e ‘ikai te ke ‘iloʻi ‘a e foungá, ‘uhingá, pea mo e taimí: Ko e taimi ko ia ‘oku tau ngāue ʻaki ai ‘a e tui ki he ‘Otuá pea tau feinga ke fai ‘a e meʻa ‘okú Ne kole maí, neongo ‘oku ‘ikai te tau lava ‘o sio ki he meʻa ‘e hokó, te Ne tataki kitautolu ‘i he mālohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
Nīfai mo Lēpani

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ko e Fekau ke Tāmateʻi ʻa Lēpaní

Naʻe akoʻi ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘o pehē, ko e ʻEikí ‘okú Ne fokotuʻu ‘a e tuʻunga ki he meʻ a ‘oku totonú mo e meʻa ‘oku halá: “Naʻe folofola ‘a e ‘Otuá, ‘ʻOua ‘e fakapō’ [ʻEkesōtosi 20:13]; peá Ne folofola ‘i ha taimi ‘e taha ‘Ka te ke fakaʻauha ʻaupito ‘a kinautolu’ [Teutalōnome 20:17]. Ko e tefitoʻi moʻoni ‘eni ‘oku fakahoko ‘aki hono puleʻi ‘o e langí—ko e fakahā ‘oku fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ‘oku tuku ki ai ‘a e fānau ‘o e puleʻangá. Ko e hā pē ʻa e finangalo ʻo e ‘Otuá ʻoku totonu ia, neongo pe ko e hā, neongo ‘oku ‘ikai te tau lava ‘o sio ki hono ‘uhingá, ka te tau toki ʻiloʻi ia kae ʻoua kuo ‘osi fuoloa e hoko ‘a e meʻa ko iá. Kapau te tau fuofua kumi ki he puleʻanga ‘o e ‘Otuá, ‘e fakalahi mai ‘a e ngaahi meʻa lelei kotoa pē” (‘i he History of the Church, 5:135).

‘E lava ke tokoni ke mahino kiate kitautolu ‘a e ‘uhinga naʻe finangalo ai ‘a e ‘Eikí ke tāmateʻi ‘e Nīfai ‘a Lēpaní, ‘i haʻatau fakakaukau ki he meʻa ko ‘ení: Naʻe ‘oange ‘e he ‘Eikí ha faingamālie ‘e ua nai kia Lēpani ke ne loto fiemālie ke tukuange ‘a e ʻū lauʻi peleti palasá, ka naʻe “ʻikai te ne fie tokanga [‘a Lēpani] ki he ngaahi fekau ‘a e ‘Eikí” (1 Nīfai 4:11). Ko e tangata loi mo e kaihaʻa ‘a Lēpani, pea naʻá ne feinga ke tāmateʻi ‘a Leimana mo e ngaahi foha kotoa ‘e toko fā ‘o Līhaí, ‘a ia ‘oku tautea mate ia ‘i he fono ‘a Mōsesé (vakai, ʻEkesōtosi 21:14). Naʻe ‘afioʻi ‘e he ‘Eikí naʻe mahuʻinga ke maʻu ‘e Līhai mo hono hakó ‘a e lekooti ‘o e folofolá, neongo ‘e “mate ‘a e tangata ‘e toko taha” (1 Nīfai 4:13) ke fakahoko ia.

Naʻe ‘ikai ngata ‘i hono tāpuekina ‘e he ʻū lauʻi peleti palasá ‘a e kakaí mo e ngaahi fonua ‘o e Tohi ‘a Molomoná, ka naʻe fakatolonga mai foki ai mo e ngaahi akonaki ‘a e kau palōfita ‘o e kuongamuʻá ki hotau ‘ahó, ‘i hono toe hiki ‘o e ngaahi tohi mei aí ki he ʻū lauʻi peleti koula naʻe liliu mei ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná (hangē ko e ngaahi lea ‘a ‘Īsaiá mo e talanoa fakatātā ‘a Seinosí). Naʻe fakafou mai ‘i he Tohi ‘a Molomoná ‘a hono tāpuekina ‘e he ngaahi akonaki mei he ʻū lauʻi peleti palasá pea hokohoko atu ke tāpuekina ‘a e moʻui ‘a ha kakai ‘e lau miliona mo e ngaahi puleʻanga ‘o e māmaní. Ko hono fakaʻosí, naʻe mahuʻinga ‘a e ngaahi meʻá ni kotoa ‘i he tuʻu ‘a Nīfai ‘o hanga hifo kia Lēpani pea talangofua ki he leʻo ‘o e Laumālié.

ʻĪmisi
Palesiteni ʻĒselā Tafi Penisoni

Naʻe fokotuʻu mai ‘e Palesiteni ‘Ēsela Tafi Penisoni ha “kiʻi sivi nounou ‘e tolu” ke tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei hano kākaaʻi kitautolu ‘i he hoko ha ngaahi meʻa ‘oku faingataʻá:

“1. Ko e hā ‘a e lau ʻa e ngaahi folofola ʻoku ngāue ʻaki ʻe he Siasí ‘o kau ki aí? Naʻe pehē ‘e ‘Īsaia, ‘Ki he fonó pea ki he fakamoʻoní, kapau ‘e ‘ikai te nau lea ‘o hangē ko e folofolá ni, ‘oku pehē koeʻuhí ‘oku ‘ikai ha maama ‘iate kinautolu.’ (ʻĪsaia 8:20.) …

“Kuo pau ke tau ako fakamātoato ‘a e ngaahi folofolá. ‘Oku mahuʻinga makehe kiate kitautolu ‘a e Tohi ‘a Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. …

“2. Ko e fakahinohino hono uá: ko e hā ‘a e lau ʻa e kau Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ki he kaveingá ni— kae tautautefito ki he Palesiteni ʻoku lolotonga moʻuí? …

“Ko e tangata pē ‘e toko taha ‘i he māmaní he ‘ahó ni ‘oku lea maʻá e Siasí. (Vakai, T&F 132:7; 21:4.) Ko e tangata ko iá, [ko e] Palesiteni [‘o e Siasí]. Pea koeʻuhí ‘okú ne fakahā mai ‘a e folofola ‘a e ‘Eikí kiate kitautolu ‘i he ‘aho ní, ‘oku mahuʻinga ange ‘ene leá ‘i he lea ‘a e kau palōfita kuo pekiá. ‘Oku hoko ‘ene ngaahi leá ko e folofola ‘i he taimi ‘okú ne lea ai ‘o fakatatau ki he mālohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní. (Vakai, T&F 68: 4.) …

“ʻOku lava ke lea ‘a e Palesitení ki ha meʻa pē ‘okú ne ongoʻi ‘oku fie maʻu ‘e he Kāingalotú. …

“3. Ko e sivi hono tolu mo fakaʻosí, ko e Laumālie Māʻoniʻoní—‘a ia ko e sivi ‘o e Laumālié. Te tau lava ‘i he Laumālié ‘o ‘… ‘iloʻi hono moʻoni ‘o e meʻa kotoa pē.’ Molonai 10:5 ‘Oku toki lava pē ke ‘aonga kakato ‘a e sivi ko ‘ení kapau ‘oku maʻa mo māʻoniʻoni ‘a e ngaahi founga fetuʻutaki ‘a ha taha mo e ‘Otuá, pea ‘oku ‘ikai fakafelefeleʻi ‘aki ia ‘a e angahalá” (‘i he Conference Report, Oct. 1963, 16–17).

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e 1 Nīfai 3–4 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: